IT stručnjak Marko Rakar u četvrtak je komentirao online nastavu u Hrvatskoj.

Naime, prema rezultatima istraživanja koje je proveo Institut za društvena istraživanja učenici su, kao najčešći problem nastave na daljinu, navodili pristup internetu i kvalitetu veze. Računalo ili tablet koji su dobili od škole koristi svega 1,3 posto učenika, svoje računalo 58 posto njih, a računao koje dijele s drugim ukućanima koristi 21 posto učenika. Čak četvrtina učenika za praćenje online nastave koristi pametni telefon, i to je ono što zabrinjava.

“Mi vidimo da u jednom razredu, od njih 20, njih 5 prati nastavu s mobilnog telefona. Prvi ću glasati za korištenje tehnologije, ali s mobilnog telefona se ne može pratiti nastava. Cijela poanta bivanja u učionici je da se koncentrirate samo na tu temu, a mobilni telefon nije sredstvo kojim se to može postići. Malen je ekrančić, ne vide se detalji, to nije dovoljno velik ekran da razaznate detalje”, govori Rakar gostujući u programu N1 Televizije.

“Imamo veliki problem jer jedna petina svih obitelji ima jedno ili ograničen broj računala na kojima se može pratiti nastava. Ako imate dvoje ili više djece, ona se moraju natjecati koje će koristiti računalo. To je ogroman problem. Mi možemo reći da minimalno 50 posto učenika nema adekvatne uvjete za praćenje nastave, a to samo na razini imanja računala. Kad to još stavimo u odnos s kvalitetom veze, onda ti podaci idu prema još lošijem.

Možemo se samo nadati da je to ista polovica koja ima problem s internetom, ali to nije tako. Moramo zaključiti da više od pola učenika ne može kvalitetno pratiti online nastavu”, govori. Rakar kaže i kako pucanje internetske veze može dovesti do niza problema u online nastavi.

“Očekivao sam da će biti učenika koji nemaju adekvatne uvjete, ali nisam očekivao ovakve postotke”, govori.

Loša kvaliteta internetske veze

Rakar govori i kako u selima ADSL jednostavno ne može postići brzinu nužnu za praćenje online nastave uživo.

“Imamo cijeli niz mjesta gdje, unatoč dobroj pokrivenosti 4G signalom, nemamo wireless interneta koji bi mogao nadomjestiti tu brzinu. Cijela kategorija učenika je zakinuta za svoje obrazovanje u konačnici”, kaže.

“Treba odati priznanje cijelom sustavu jer se ogroman napor napravio da se ti nedostatci pokrpaju. Puno toga je riješeno u međuvremenu. Međutim, neki ljudi će vrlo brzo prihvatiti novu tehnologiju, a ima ljudi kojima to ne odgovara”, govori Rakar i dodaje da ima ljudi koji su cijeli vijek proveli u učionici i da im onda online nastava drastično otežava proces učenja.

Na pitanje što treba očekivati u budućnosti, Rakar kaže da online edukacija postoji kao pojam i prije pandemije i da se aktivno koristi.

“Online nastava je tu i ona će sasvim sigurno ostati. Preferiramo da učenici budu u školi, ne samo zbog kvalitetnijeg prijenosa znanja, nego i jer škola obavlja i cijeli niz drugih servisa koji su djeci potrebni. Škole će ostati, jedan dio će se preseliti online. Ja bih pokušao identificirati izvrsne nastavnike i ciljano producirao takve sadržaje da popunjavaju rupe koje njihovi kolege ne mogu napraviti. Odvojimo najbolje talente i najbolji sadržaj i onda taj sadržaj dajmo učenicima kako bi pokušali kompenzirati nedostatak kvalitetne online nastave”, govori Rakar.

O tome kad bi mogli očekivati da sva djeca u Hrvatskoj imaju tablet i računalo on kaže da u teoriji svi mogu otići u dućan i kupiti računlo, ali da je pitanje koliko roditelja ima financijske mogućnosti da to napravi. “To je ogroman udarac na kućni budžet svake obitelji”, kaže.

“Mi imamo skup ili preskup internet, a telekomi nemaju potrebu investirati u širokopojasne mreže.

HT je objavio svoje financijske rezultate, oni prijavljuju nevjerojatne marže u poslovanju, a 50 posto naših učenika ima problema s internetom”, kaže.

Promjene na Facebooku

Govoreći o najavljenoj konferenciji Marka Zuckerberga na kojoj će, pretpostavlja se, biti govora o rebrandingu Facebooka, Rakar kaže:

“Teško je objasniti. Facebook je toliko opterećen aferama koje idu od zloupotrebe podataka… Oni će pokušati promijeniti ime, boju, logotip, ali dok ne dođemo do stvarne promjene kako algoritam funkcionira manje-više će sve ostati isto.”