Pred saborskim Istražnim povjerenstvom za utvrđivanje odgovornosti za rezultate upravljanja i raspolagaja financijskim i drugim resursima Imunološkog zavoda u četvrtak su svjedočili bivša direktorica tog Zavoda Tatjana Sindik Milošević i bivši predsjednik Sindikata u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) Ivan Tomac.

Sindik Milošević, koja je na bila na čelu Imunološkog zavoda od 2004. do 2010. godine, najviše je govorila o odnosu Imunološkog zavoda s tvrtkom Novartis i nabavci cjepiva protiv svinjske gripe 2009. godine, na kojem je Zavod izgubio novac.

Podsjetivši da su u to vrijeme bili ekskluzivni distributer Novartias za cijelu regiju, kazala je da su ta cjepiva bila naručena samo za Hrvatsku i Srbiju. Svinjska gripa u to je vrijeme bila općezdravstveni problem u svijetu, rekla je, a Imunološki zavod nije preuzeo sav rizik poslovanja s cjepivom ako dođe do otkazivanja narudžbi.

“Postojale su narudžbe i na temelju njih smo i naručili cjepivo”, kazala je dodavši kako se situacija mijenjala, jer je poslije došlo do otkazivanja nekih narudžbi. Sindik Milošević rekla je da je Norvartis, zajedno s Imunološkim zavodom, podnio troškove otkazivanja narudžbi jer nisu bile isporučene sve naručene količine. Istaknula je kako su u početku bili veliki pritisci na njih da se cjepivo mora odmah isporučivati, jer je vladala velika histerija.

Upitana o poslovanju s cjepivom za sezonsku gripu u razdoblju od 2007. do 2009., Sindik Milošević rekla je da su na tom poslu zaradili tri milijuna kuna.

Problemi počeli kada je ukinuta dozvola za virusna cjepiva

Tomac je ustvrdio kako su problemi u Imunološkom zavodu počeli 1998., kada je ukinuta dozvola Svjetske zdravstvene organizacije za virusna cjepiva, koja su donosila najviše novca. Smatra da je prava vrijednost Imunološkog zavoda matični soj edmundson, a ampule tog i još tri matična soja vrijede “bar pet Imunoloških zavoda”.

Navodeći da su u Imunološkom zavodu maksimalno imali oko 150 članova sindikata, Tomac je rekao kako je 2013. godine tamo radilo oko 217 zaposlenih. “Tada sam prvi put od povjerenika saznao da na posao dolazi stotinjak ljudi koji ništa ne rade. To je bilo i sindikalno neprihvatljivo, zato smo išli u proces zbrinjavanja viška radnika”, kazao je.

Na sjednici Povjerenstva su od 15 članova bilo samo dvojica – predsjednik Ivan Vilibor Sinčić i Silvano Hrelja (HSU). Sinčić je novinarima kazao je kako se očito još neki članovi nisu vratili s odmora, a izgleda da svi svjedoci nisu svim članovima Istražnog povjerenstva atraktivni.

Izrazio je zadovoljstvo količinom dokumenata i prikupljenim informacijama. “Vjerujem da će nove činjenice i dokumenti pomoći da se sankcioniraju odgovorni, odnosno da se uklone ako su još u Imunološkom zavodu, da bi njegova budućnost mogla početi”, istaknuo je.

Moramo, rekao je Sinčić, ponovo organizirati proizvodnju, ali sigurno ne na lokaciji u Rockfellerovoj ulici.

“Svi koji su došli ovdje, od direktora do, zviždača, rekli su da se tamo više ne može proizvoditi, dakle moraju se napraviti novi pogoni. Svakoga uvijek pitamo za taj dio budućnosti, projekcije i gotovo svi su uvjereni da ima nade i potencijala i to ćemo prezentirati Hrvatskom saboru”, kazao je.

Najavio je da će se pred Povjerenstvom naći još 14 svjedoka, među kojima su i bivši ministri, direktori i zviždači.