Trgovina oružjem u svijetu porasla je u proteklih pet godina na najvišu razinu od Hladnog rata, potaknuta potražnjom na Bliskom istoku i u Aziji, pokazuje u ponedjeljak objavljeno istraživanje.

“Obujam međunarodnih transfera velikog oružja raste kontinuirano od 2004. godine”, konstatirali su u Stockholmskom institutu za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI).

Dodaju tako da su u razdoblju od 2012. do 2016. godine ti transferi uvećani za 8,4 posto u odnosu na razdoblje od 2007. do 2011. godine.

Globalni uvoz i izvoz oružja dosegnuo je u proteklih pet godina najvišu razinu od 1950. godine, utvrdili su.

“Transfer velikog oružja u razdoblju od 2012. do 2016. dosegnuo je najveći obujam kada je riječ o petogodišnjem razdoblju od kraja” Hladnog rata, priopćeno je danas iz stockholmskog instituta.

Najveći je udio u globalnom uvozu oružja od 2012. do 2016. godine imala regija Azije i Oceanije, od 43 posto, utvrdio je Stockholmski institut za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI). Time je njezin udio u globalnom uvozu ipak smanjen za jedan postotni bod u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje.

Sam uvoz oružja u toj skupini zemalja uvećan je u promatranom razdoblju za 7,7 posto, utvrdili su u SIPRI-ju.

Udio zemalja Bliskog istoka i monarhija u Perzijskom zaljevu u globalnom uvozu oružja poskočio je sa 17 na 29 posto.

“U proteklih pet godina većina zemlja na Bliskom istoku uglavnom se okrenula SAD-u i Europi u ubrzanoj nabavi razvijenih vojnih kapaciteta”, napominje Pieter Wezeman iz SIPRI-jeva Programa za potrošnju na oružje i vojsku.

“Unatoč niskim cijenama nafte zemlje u toj regiji i dalje su naručivale više oružja 2016. godine, smatrajući ih ključnim alatom za rješavanje sukoba i napetosti u regiji”, dodao je.

Udio Europe u globalnom uvozu oružja smanjen je pak u razdoblju od 2012. do 2016. za čak sedam postotnih bodova u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje i iznosio je 11 posto.

Obujam europskog uvoza oružja potonuo je pak 36 posto, pri čemu iz SIPRI-ja najavljuju njegov rast u idućim godinama zbog započetih isporuka novih vojnih zrakoplova u proteklom petogodišnjem razdoblju.

Na ljestvici zemalja-uvoznica oružja prvo je mjesto zauzela Indija, koja za razliku od Kine još sama ne proizvodi oružje. Na drugom je mjestu Saudijska Arabija.

SAD je i dalje vodeći izvoznik, s udjelom u tržištu od 33 posto, što je za tri postotna boda više nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Na drugom je mjestu Rusija s 23 posto, čime je njezin tržišni udio smanjen za jedan postotni bod u odnosu na razdoblje od 2007. do 2011. godine.

Treće je mjesto pripalo Kini sa 6,2 posto udjela a četvrto Francuskoj, sa šest posto. Time je pretekla Njemačku, čiji je udio iznosio 5,6 posto.

Francuski je uspon na toj ljestvici rezultat ugovora s Egiptom o isporuci ratnih brodova i borbenih zrakoplova, bilježe u SIPRI-ju.

“Konkurencija je među europskim proizvođačima žestoka”, kazao je za AFP direktor SIPRI-jeva odjela za naoružanje Aude Fleurant.

Na navedenih pet zemalja otpada ukupno gotovo 75 posto globalnog izvoza teškog oružja, utvrdili su u SIPRI-ju.

SAD i Francuska vodeći su dobavljači oružja za Bliski istok a Rusija i Kina za azijske zemlje.