Nesigurna situacija ili ratni sukobi u zemlji podrijetla te nemogućnost pronalaska posla i prehranjivanja obitelji glavni su razlozi napuštanja vlastite zemlje, pokazalo je istraživanje Udruge Borders:none provedeno među migrantima tijekom travnja i svibnja u Zagrebu i Rijeci.

Ostali razlozi napuštanja domicilne sredine odnose se na strah od progona te druge razloge pod kojima su dvojica ispitanika naveli ranije sudjelovanje u vojsci zbog čega smatraju da su ugroženi u domicilnoj sredini.

Sve ispitane osobe, njih 54, su muškarci u dobi od 16 do 55 godina – 43 su državljana Afganistana, šest Pakistana, po dvojica su državljani Sirije i Turske, a jedan je državljanin Maroka.

Naime, 90,7 posto ispitanika u Hrvatskoj su u trenutku ispitivanja boravili više od jednog dana, ali manje od tjedan dana. Njih 46 u RH je ušlo iz BiH, dok su trojica ispitanika ušla s područja Srbije, a jedna je osoba u RH ušla s područja Crne Gore. Četiri osobe koje su u RH ušle iz ostalih zemalja su stigle avionom u postupku deportacije – tri osobe deportirane su iz Francuske, a jedna iz Švicarske. Oni koji su u RH ušli iz susjednih zemalja to su u najvećem broju učinili pješice.

Na pitanje smatraju li da su im prilikom prelaska granice ili nakon ulaska u RH prekršena prava njih 50 posto odgovorilo je potvrdno, 44,4 posto ih ne smatra da su im prava prekršena, dok 5,6 posto ne zna.

Strah od policije i deportacije

Među svim ispitanicima koji smatraju da su im prava prekršena najviše je pritužbi na policijsko oduzimanje osobnih stvari (novca, mobitela, hrane) te na odvođenje u zatvor/pritvor. Pojedini ispitanici koji smatraju da su im prekršena prava ističu problem uskraćivanja hrane tijekom boravka u zatvoru/pritvoru ili tijekom višesatnog zadržavanja u policijskom vozilu. Nadalje, neki od ispitanika navode probleme poput pushbacka, nasilja u obliku batina te prisilnog uzimanja otisaka prstiju.

Upravo zbog odnosa policije prema osobama u pokretu ispitanici, njih 46, navodi da se pri ulaska ili nakon ulaska u RH nisu obratili policiji zbog izbjegavanja davanja otisaka, straha od policije i deportacije.

Upitani jesu li dobili rješenje o povratku/rješenje o protjerivanju ispitanici su mahom odgovarali potvrdno, no kada su ispitivači zamolili da im pokažu dokument kojeg ispitanici drže rješenjem o povratku/protjerivanju uvjerili su se da nije riječ o rješenju o dragovoljnom napuštanju Hrvatske, već potvrdi kojom se izražava namjera za traženjem međunarodne zaštite u RH.

Ispitanicima nije objašnjeno što potpisuju niti im je ponuđen prijevod dokumenta, već su držani u uvjerenju da potpisuju rješenje o dragovoljnom napuštanju Hrvatske. Tek su u razgovoru s ispitivačima ispitanici shvatili što su potpisali, pokazuju, među ostalim, rezultati istraživanja.

Borders:none se bavi zagovaranjem prava izbjeglica i tražitelja azila, a istraživanje su proveli u sklopu projekta “Bolji sustav, bolje poštivanje ljudskih prava” koji financijski podupiru Island, Lihtenštajn i Norveška u okviru bespovratnih sredstava EGP-a kroz Fond za aktivno građanstvo Hrvatska. Rezultati će se, kako se navodi u priopćenju, koristiti u svrhu analize trenutnog stanja poštivanja prava na pristup međunarodnoj zaštiti nakon ulaska Hrvatske u Schengenski prostor.