U Zagrebu svaka peta osoba starije životne dobi, oko 19,3 posto, doživi nasilje, u najvećem broju žene, najčešće psihičko nasilje, zanemarivanje i ekonomsko – rezultati su  istraživanja 1430 ispitanica i ispitanika koje je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova. 

Riječ je o istraživanju o iskustvu i stavovima o nasilju prema osobama starije životne dobi koje je u sklopu kampanje “NeVidljive” organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, a provele su ga sociologinje Snježana Beroš, Renata Ivanović i Branka Stipić te komunikologinja Mirta Vranješ.

Anketni upitnik je osobama starije životne dobi bio dostupan na više desetaka lokacija kojim je obuhvaćeno cijelo područje Zagreba.

Upitnik je sadržavao 11 pitanja, a od siječnja do svibnja ispunilo ga je 1430 ispitanica i ispitanika, što čini relevantan uzorak za populaciju starije životne dobi u Zagrebu. Upitnik je ispunilo 90 posto žena i 10 posto muškaraca, njih 67 posto u dobi od 70 i više godina.

U obradi je obuhvaćeno i 5,4 posto anketa koje su popunili oni u dobi između 60 i 64 godine, također umirovljenici.

Borić: Rezultati istraživanja pomoći će da se u Zagrebu unaprijede položaj osoba starije životne dobi

Rezultati istraživanja, koji su danas predstavljeni, pokazali su da je 19,3 posto ispitanika ili 276 osoba od ukupnog uzorka, doživjelo jedan ili više oblika nasilja.

Najzastupljeniji su psihičko nasilje, zanemarivanje i ekonomsko nasilje, gdje navode uskratu sredstava za život, te uznemiravanje, gdje navode i spolno uznemiravanje.

Fizičko nasilje doživjelo je 2,5 posto ispitanika.

Oni koji su nasilje doživjeli najmanje jedanput, na pitanje kojem su obliku nasilja bili najčešće izloženi i koje se ponavljalo, svaki treći navodi psihičko, svaki peti zanemarivanje a u stopu ga prati i ekonomsko nasilje, najčešće kao uskrata sredstava za život.

Fizičko nasilje kao ono koje se najčešće ponavljalo iskazuje njih 7,8 posto, koji su rekli da su doživjeli ili da trpe neki od oblika nasilja.

Čak 60 posto nasilja počine njima bliske osobe, iz najuže obitelji. Na prvom mjestu supružnici ili izvanbračni partneri (27,2 posto), sinovi (17,7 posto) i kćeri (14,6 posto).

Na razini od po pet posto, kao počinitelje nasilja navedeni su zaposlenici domova umirovljenika, liječnici i drugo zdravstveno osoblje a gotovo četiri posto zaposlenici socijalnih službi. Ako se u jednu kategoriju stave zaposlenici tih institucija, nasilje od njih doživi čak 16,7 posto ispitanih.

Od nepoznatih ljudi nasilje je doživjelo njih 4,8 posto a njih čak 6,3 posto od “ostalih ljudi”, ali nisu naveli tko su oni. Nasilje od susjeda (3,2 posto) i članova dalje rodbine i prijatelja (2,2 posto) te kolega na poslu i poslodavaca (1,9 posto) doživjelo je 7,3 posto ispitanih.

Zbog posljedica nasilja liječničku pomoć potražile su 52 osobe, uglavnom žene, a sedam žena se još uvijek liječi. Liječničku pomoć nije potražilo 222 anketiranih koji su doživjeli nasilje najmanje jedanput.

Od gotovo 20 posto onih koji su doživjeli nasilje, prijavu policiji podnijelo je tek njih dva posto ili 31 osoba. Liječnicima se požalio 38 ispitanica, a 13 medicinskoj sestri.

Žrtve nasilja najčešće su se povjerile prijateljima (njih 52), članovima obitelji (njih 57), susjedima (njih 21). Centru za socijalni rad i zaposlenicima doma za starije, nasilje je prijavilo po 17 ispitanica i ispitanika.

Njih 42,1 posto reklo je da nasilje nisu prijavili zato jer ne vjeruju da bi to išta promijenilo, a 14 posto zato jer ne vjeruju institucijama države. Njih 11,4 posto smatra da im nema tko pomoći, njih 16 posto nasilje nije prijavilo zbog srama a 11 posto zbog straha.

Čak 35 posto ispitanica i ispitanika reklo je kako poznaju ljude iznad 65 godina koji doživljavaju nasilje, a na prvom mjestu ističu zanemarivanje, a potom psihičko te fizičko nasilje.

Najveći broj ispitanih živi u obitelji – 52 posto, u domu umirovljenika živi njih 21,1 posto, nešto više od 25 posto žive sami a 1,7 posto žive negdje drugdje, ali nisu naveli gdje.

Najviše zadovoljstva odnosom drugih prema njima u njihovoj bliskoj okolini iskazali su oni koji žive u obiteljima (72,5 posto), te oni koji žive u domovima umirovljenika (68 posto).

Najmanje zadovoljstvo iskazali su oni koji žive sami, te je udio samaca u ocjeni nedovoljan čak 60 posto a trećinu čine u ocjeni dovoljan.

Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba Rada Borić poručila je da će im rezultati istraživanja pomoći da u Zagrebu unaprijede položaj osoba starije životne dobi i zaštite ih od nasilja.