Društveni troškovi ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj, pored brojnih psihosocijalnih štetnih posljedica čine između 34 i 77 posto ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću, nalaz je istraživanja skupine hrvatskih znanstvenika netom objavljenog u Ljetopisu socijalnog rada.

Kockanje, kao ponašanje prije svega usmjereno prema zabavi i razonodi, rizično je zbog potencijalnog razvoja štetnih psihosocijalnih posljedica, odnosno razvoja simptoma ovisnosti o kockanju.

Uključuju niz problema vezanih uz fizičko i mentalno zdravlje, obiteljske i prijateljske odnose te društvene resurse poput zaposlenja, financija i kriminaliteta, objašnjavaju znanstvenici.

Aktualno izdanje Medicinske klasifikacije bolesti problematično kockanje smatra patološkim kockanjem te je klasificirano u skupinu poremećaja navika i nagona, pod šifrom F63.

Druga kategorija, ovisnost o kockanju (šifra 6C50) povezana je sa stalnim ili ponavljajućim kockanjem kod kojeg osoba ima narušenu kontrolu nad kockanjem i davanjem prednosti kockanju pred drugim aktivnostima, čak i kad su jasne negativne posljedice kockanja.

Problematično kockanje i ovisnost o kockanju

Ukupni godišnji trošak po problematičnom kockaru iznosi 6555 kuna, od čega najveći udio (78 posto) čine troškovi povezani s tržištem rada, poput gubitka posla, socijalnih naknada. S druge strane, ukupni godišnji trošak po ovisniku o kockanju iznosi 11.380 kuna. Iako su i kod ove kategorije kockara najznačajniji troškovi povezani s tržištem rada, osjetan udio u ukupnoj strukturi imaju i zdravstveni te financijski troškovi, pokazalo je istraživanje.

Prema ranijim podacima iz istraživanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar udio problematičnih kockara u Hrvatskoj prema “strožem kriteriju” stopa ovisnosti iznosi 1,2 posto ukupne populacije od 18 do 64 godine, dok po kriteriju kojeg istraživači nazivaju “originalni kriterij” taj udio iznosi 2,8 posto.

S druge strane, udio osoba ovisnih o kockanju prema strožem kriteriju iznosi 1,1 posto ukupne populacije od 18 do 64 godine, dok po originalnom kriteriju iznosi 2,3 posto.

Autori članka  iz Ljetopisa socijalnog rada, Tomislav Globan, Lucija Rogić i Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta i Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, procjenjuju da ukupan godišnji ekonomski i društveni trošak kockanja u Hrvatskoj iznosi oko 519 milijuna kuna prema strožem kriteriju stope ovisnosti, odnosno 1,1 milijardu kuna prema originalnom kriteriju stope ovisnosti.

Kiseo okus prihoda od kockanja

Prihodi državnog proračuna od kockanja i igara na sreću u 2019. godini iznosili su približno 1,5 milijardu kuna, a troškovi kockanja između 35 i 77 posto državnih prihoda.

Rezultati istraživanja svakako relativiziraju koristi države od igara na sreću, te upućuju na potrebu primjene širih politika i obveza odgovornog priređivanja igara na sreću, kažu autori i dodaju da ekonomski aspekti uvijek imaju dvije strane, između kojih je moguće napraviti kompromise.

“Ravnotežu između štete uzrokovane kockanjem i dobiti od nje ne bi trebalo tražiti vaganjem benefita i nedostataka kockanja prema društvu u cjelini. Umjesto toga, potrebna je analiza je li kockanje uvijek najbolji način postizanja društvenih benefita i mogu li se nedostaci adresirati bez pojačanog tereta na one koji su ionako pretjerano opterećeni posljedicama”, ističu autori, pozivajući se na svjetsku literaturu.

Ovisnika o kockanju uvijek će biti, ali bi njihov broj trebalo krajnje minimalizirati, što je moguće učiniti i temeljem izučavanja modela drugih država koje su to postigle, kaže se.

Jedan od rizika predstavlja nedovoljno regulirana dostupnost igara na sreću

U Hrvatskoj su istraživači utvrdili brojne probleme i rizike koji doprinose štetnim posljedicama kockanja, te su naveli u članku neke od najizraženijih.

To su nedovoljno kvalitetno regulirana dostupnost igara na sreću, izrazita pristupačnost igara na sreću, izražena mogućnost pristupa maloljetnika igrama na sreću, nedovoljno kvalitetno regulirano oglašavanje igara na sreću, ilegalno priređivanje igara na sreću.

Reguliranje i uvođenje odgovornog priređivanja igara na sreću pokazuje jasan vrijednosni okvir države prema uravnoteživanju tržišta, minimaliziranju štetnih posljedica i promociji javnog zdravlja za građane jednog društva, kažu autori i pozivaju na postavljanje pravnog regulatornog standarda odgovornog priređivanja igara na sreću.