Analiza 10. saziva Hrvatskog sabora pokazala je nedostatke u zastupljenosti različitih demografskih skupina, pri čemu se najviše ističu žene, osobe mlađe od 30 godina, osobe bez fakultetskog obrazovanja te radnička klasa, rezultati su studije zaklade Friedrich Ebert.

Na parlamentarnim izborima 2020.godina u Hrvatskoj nije bilo izabranih zastupnica ili zastupnika mlađih od 30 godina. Najveću dobnu skupinu u 10.sazivu čine osobe od 45 do 59 godina, s 77 zastupnica i zastupnika, pokazali su rezultati studije “Demokracije nejednakosti – Hrvatska: Tko sve (ni)je zastupljen u Saboru?”, koju je objavila zaklada Friedrich Ebert.

S obzirom na udio građana mlađih od 30 godina u ukupnom stanovništvu zemlje, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2021.godine, idealna zastupljenost u parlamentu navedene dobne skupine bila bi 25 zastupnika/ca. Međutim, u prethodne četiri godine nije ih zastupao nitko. S druge strane, dobna skupina od 45 do 59 godina imala je čak 30 zastupnika više (77) u odnosu na idealnu zastupljenost (47).

Građani u srednjoj dobi, od 30 do 44 godine puno su bolje zastupljeni, u nedavno raspuštenom sazivu Hrvatskog sabora bilo ih je 35, što je 9 zastupnika manje od idealne zastupljenosti koja iznosi 44. Gotovo jednaki broj zastupnika (36) imala je najstarija dobna skupina, od 60 do 70 godina, čije je zastupljenost ujedno najbliža onoj idealnoj (33).

“Muškarac koji ima iznad 30 godina ima nešto veću šansu da bude zastupljen, jer su ljudi u srednjoj dobi ‘ok’ zastupljeni, no šanse za ženu ispod 30 godina su nula, nažalost, čak i ako je više obrazovana. Ipak, bilo bi dobro da je ta žena na listi neke zelene stranke ili stranke lijevog centra, onda bi čak možda imala šanse. Muškarac s 28 godina, na primjer, imao bi veće šanse da uđe u parlament ako je na listi stranke krajnje desnice, ako pogledamo podatke sa sadašnjih lista za novi saziv Hrvatskog sabora”, rekao je jedan od autora studije Ivan Puh na predstavljanju.

Što se tiče strukture prethodnog saziva prema spolu, broj žena popeo se na 50, odnosnu jednu trećinu, do ožujka 2024.godine. Međutim, idealna zastupljenost iznosila bi 76 zastupnica, s obzirom da žene čine 51,8 posto stanovništva. Broj izabranih žena na posljednjim parlamentarnim izborima bio je još manji (34), no njihov se broj do raspuštanja povećao nakon ostavki muških kolega zbog nespojivosti dužnosti, kao npr. ministar u vladi ili župan.

Cilj stranaka doći na vlast, a ne zastupati interese društvenih skupina

“Ako su neka iskustva, poglavito mladih, žena i radničke klase, nisu zastupljena, praksa pokazuje da će se manje razumjeti njihovi problemi. O tim se problemima neće voditi računa prilikom kreiranja politika i donošenja odluka, stoga imamo zakone koji se često moraju mijenjati, i nadopunjavati. Onda u medijima slušamo što je vlada propustila staviti u zakon. Naravno, kada nije bilo nikoga u parlamentu da napravi nekakav ‘reality check’, nazovimo to tako”, kazao je Puh odgovarajući na pitanje zašto je važna zastupljenost različitih skupina u predstavničkom tijelu.

Osim mladih ljudi i žena, u Hrvatskom su saboru podzastupljeni i pripadnici radničke klase. U posljednjem sazivu bilo je samo 10 zastupnika koji se mogu klasificirati kao srednje kvalificirano radništvo i nijednog iz skupine nekvalificiranog radništva. S druge strane, 79 saborskih zastupnika, navodi se u studiji, mogli bi biti svrstani u kategoriju karijernih političara prema određenom osobinama, a to su najmanje 10 godina saborske karijere, obnašanje političkih dužnost na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.

Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, istaknuo je da je glavni cilj političkih stranaka osvajanje vlasti, a ne zastupanje interesa raznih društvenih skupina.

“Moje je pitanje, pogotovo za najveće stranke poput HDZ-a i SDP-a, jest gdje su te snažene mladeži stranaka? Zašto se nisu izborili za ulazna mjesta za svoje članova na listama? Gdje su te organizacije žena koje nisu uspjele izboriti da budu nositeljice lista?”, pitao je Baketa, dodavši da bi umjesto na kvotama, trebalo raditi na unutarstranačkoj demokraciji.

Kada je riječ o reprezentativnosti, Baketa ističe i teritorijalnu predstavljenost koju aktualne liste ne osiguravaju.

“Primjerice, od 210 kandidata u petoj izbornoj jedinici, njih 29 ima adresu u Zagrebu, a samo 18 u Vukovaru”, kazao je Baketa.