U Hrvatskoj je 2020. bilo 12 napada na novinare što je najmanje zabilježenih takvih napada od drugih zemalja zapadnog Balkana, ali ima najveći broj tužbi zastrašivanja (SLAPP), pokazalo je istraživanje o medijskim slobodama i sigurnosti novinara koje je u srijedu predstavio HND.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko istaknuo je kako su tužbe jedan od novih modela napada na novinare uz one izravne, fizičke nasrtaje koji su zabrinjavajući, pogotovo jer nije bilo adekvatne kazne ili reakcije nadležnih institucija prema počiniteljima.

“Živimo i radimo u ozračju u kojem su novinari etiketirani kao glavni dežurni krivci za sve. Neprocesuiranje napada na novinare i stvaranje hajke od vodećih ljudi ove države, koji se često verbalno obrušavaju na naše kolegice i kolege, su pogonsko gorivo za brojne napade kojima smo svjedočili”, ocijenio je Zovko.

Istraživanje “Hrvatska – indikatori medijskih sloboda i sigurnosti novinara u 2020.” provedeno je sklopu regionalne platforme Safe Journalist koja se bavi zagovaranjem medijskih sloboda i sigurnosti novinara na zapadnom Balkanu. Istraživači su koristili tri skupine pokazatelja – pravna zaštita novinara, položaj novinara u redakcijama i sigurnost novinara, a današnje predstavljanje fokusiralo se na sigurnost.

12 napada na novinare, od kojih dvije prijetnji smrću

Autorica istraživanja Monika Kutri istaknula je kako je u Hrvatskoj prošle godine bilo 12 napada na novinare, od kojih je bilo pet prijetnji i uznemiravanja, dvije prijetnje smrću te pet stvarnih fizičkih napada.

Kao interesantan slučaj izdvojila je napad na ekipu televizije N1 kada su intervjuirali Alemku Markotić i kada ih je prolaznik počeo vrijeđati na cesti, a počinitelj je u kratkom roku, u dva dana, priveden i osuđen.

Drugi napad koji je Kutri izdvojila kao zanimljiv je napad na splitsku novinarku Ivanu Šilović koji se dogodio kada je izvještavala ispred doma za starije koji je bio iseljavan zbog širenja korone. Ona je od interventne policije dobila dozvolu da se stoji na jednome mjestu, ali ju je drugi policajac otjerao.

“Kod tog slučaja treba napomenuti, što je jedan od zaključaka našeg istraživanja, koliko je bitno da se uspostavi bolja suradnja između novinarskog društva i sindikata te najbitnijih institucija kao što su policija, sudstvo i državno odvjetništvo kako bi se međusobno educirali o tome što je čiji posao”, istaknula je.

Kutri je dodala kako su od 2014. zabilježili 72 napada na novinare, a najčešći su napadi, čak i fizički, na novinarke. Uz to je navela kako ima jako puno i verbalnih uvreda koje razni državni dužnosnici upućuju novinarkama, ali to ne bilježe u ovoj bazi ako nije riječ o prijetnji.

“Najlakše se netko usudi napasti i uvrijediti novinara ako je u pitanju žena, to je pokazalo naše sustavno praćenje tih napada”, poručila je Kutri.

Što se tiče trajanja sudskih procesa zbog napada, istaknula je kako u najtežim slučajevima traju dosta dugo, pa tako primjerice Dušan Miljuš koji je pretučen 2008. još uvijek nije došao do suda, dok je za ostale slučajeve u posljednjih nekoliko godina suđenje trajalo između jednog dana i dvije godine.

Hrvatska imala manje napada, ali više tužbi

U istraživanju nisu pratili sudske tužbe kao vrstu napada na novinare zato što to nije prepoznato kao prijetnja, ali su primijetili da Hrvatska, kada se usporedi s drugim zemljama, ima najmanji broj napada s obzirom na veličinu zemlje i broj novinara, ali zato “dosta vodi” u trendu SLAPP tužbi koje su “elegantan” način napada na novinare čime se novinari demotiviraju i financijski iscrpljuju.

Zovko je dodao kako se njihov broj u Hrvatskoj ne smanjuje te da se, prema zadnjem istraživanju, broj od najmanje 924 tužbe odnosi na samo 18 medija pa u stvarnosti ta brojka ide i preko 1000.

Kada se gledaju napadi u drugim zemljama, Kutri je navela kako je situacija najteža u Srbiji. Tako je od 2014./2015. godine u Srbiji bilo 318 napada, u BiH 188, na Kosovu 137, u Makedoniji 71, Crnoj Gori 55, a Albaniji 17, s time da je ona u projektu tek dvije godine.

Neki od zaključaka i preporuka do koje su istraživači došli jest kako je korona kriza pokazala da su freelanceri i slobodni novinari najugroženija skupina novinara jer nemaju ugovor o radu koji bi ih štitio pa smatraju kako bi se trebalo raditi na jačanju te grupe novinara, a potrebno je i uspostaviti mehanizam za sustavno praćenje SLAPP tužbi.