Prema rezultatima istraživanja provedenog među mladima u Hrvatskoj, čak 86 posto njih smatra da je korupcija česta pojava, dok oko 60 posto smatra da je glavni razlog toga korištenje veze i poznanstava, odnosno činjenica da se zapošljavanje u državnim i javnim službama često temelji na principu “svi se znaju”.

Oko 34 posto ispitanika smatra da uzrok raširene korupcije leži u nedostatku osobnog integriteta ljudi, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, prenosi Novi list. Mladi su, također, najviše zabrinuti zbog stanja u politici (86 posto) i pravosuđu (62 posto), koja se smatraju najviše pogođenima korupcijom.

Ovi podaci predstavljeni su na skupu u organizaciji Centra za demokraciju i pravo “Miko Tripalo”, koji je provodio istraživanje u sklopu projekta Osnaživanje budućih generacija za borbu protiv korupcije, uz potporu Nizozemskog helsinškog odbora.

GENIJALNI PLENKOVIĆ ‘Borbe protiv korupcije ima samo ako ima i slučajeva, sve drugo je retorika’

Istraživanje, provedeno na uzorku od 525 ispitanika iz redova srednjoškolaca i studenata, predstavljeno je prošlog tjedna u Kući Europe na okruglom stolu pod nazivom “Budućnost borbe protiv korupcije u Hrvatskoj: Izvještaj o vladavini prava?”. Tijekom diskusije, kritičari su se osvrnuli na izvještaj Europske komisije o Hrvatskoj, naglašavajući zabrinutost zbog poraznih rezultata.

Mladi smatraju da je korupcija najviše prisutna u politici, pravosuđu i zdravstvu

Naime, prema podacima Eurobarometra, 68 posto građana EU-a smatra da je korupcija rasprostranjena u njihovim zemljama, dok čak 92 posto građana Hrvatske dijeli to mišljenje. Ovaj visok postotak nije iznenađujuć, s obzirom na učestale koruptivne afere, među kojima je i aktualni slučaj ministra zdravstva, koji je pod istragom. Uz politiku i pravosuđe, više od 40 posto mladih smatra da je korupcija najviše prisutna u zdravstvu, a slične postotke ima i policija te gospodarstvo, napomenula je dr. Sunčana Roksandić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

“Korupcija je prisutna na visokom nivou, a istraživanje nam otkriva da su mladi svjesni i da ona postoji i na onim tzv. nižim razinama. Razvoj osobnog integriteta počiva na tome da mi znamo što jest korupcija. Rezultati ankete pokazuju da bi najavljeno ukidanje školskog predmeta ‘Politika i gospodarstvo’ u srednjim strukovnim školama bilo apsolutno porazno za nove generacije”, rekla je dr. Roksandić, piše Novi list.

Također, 68 posto ispitanika smatra da bi antikoruptivna edukacija trebala postati obavezna u školskim kurikulima i fakultetskim programima. Važnost obrazovanja mladih o korupciji naglašena je i u Rezoluciji Vijeća Europe “Mladi i korupcija” iz 2017. godine, koja poziva na podršku Europske komisije za uvođenje antikorupcijskih studija na sveučilišnoj i poslijediplomskoj razini, kao i na razini cjeloživotnog učenja unutar nacionalnih obrazovnih sustava.

Zvonimir Troskot: “Mladi ne odlaze zbog ekonomije, nego korupcije i klijentelizma”

‘Mladi imaju najmanje povjerenja u sabor i vladu’

Josip Miličević, glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske, istaknuo je dodatne podatke iz istraživanja Instituta za društvena istraživanja o političkoj participaciji mladih.

Prema tom istraživanju, mladi smatraju da je korupcija glavni problem za Hrvatsku u idućih 10 godina. Klimatske promjene, društvena nejednakost, nezaposlenost, iseljavanje i pad stanovništva nalaze se na nižim pozicijama, dok su mladi, prema istraživanjima, najmanje skloni povjerenju u Sabor i Vladu, a njihova zastupljenost na izbornim listama minimalna.

“Naša i druga slična istraživanja pokazuju da oni imaju najmanje povjerenja u Sabor i Vladu, a i njihova zastupljenost na izbornim listama je minimalna”, napomenuo je Miličević, dodajući kako su na posljednjim izborima HDZ i SDP imali vrlo malo mladih kandidata.

Mišljenje o medijima i transparentnosti javnog sektora

Što se tiče slobode medija, 38 posto mladih smatra da većina medija u Hrvatskoj nije slobodna i neovisna o koruptivnim utjecajima, dok 9 posto smatra da takvih medija uopće nema. Djelomično slobodnim i neovisnim smatra 32 posto ispitanika.

Kada je riječ o učinkovitosti medija u otkrivanju korupcije, 42 posto mladih smatra da su mediji umjereno učinkoviti, dok 19 posto misli da su učinkoviti, a 8 posto smatra da su vrlo učinkoviti. S druge strane, 27 posto ispitanika smatra da su mediji malo ili nikako učinkoviti u ovoj funkciji.

Kada je u pitanju transparentnost javnog sektora, uključujući bolnice, škole, fakultete i institucije poput Sabora i Vlade, čak 72 posto mladih smatra da su te institucije malo (48 posto) ili nimalo (26 posto) transparentne, prvenstveno zbog njihove niže razine otvorenosti i jasnosti komunikacije prema javnosti. Istraživanje je obuhvatilo mlade između 19 i 29 godina, kao i 34 posto mlađih od 18, većinom iz gimnazija i strukovnih škola, piše Novi list.

ZAROBLJENO PRAVOSUĐE ‘Nema tu više puno toga neovisnog, pogotovo kad govorimo o DORH-u’