Rezultati prvog globalnog istraživanja koje je ispitivalo roditeljska iskustva diljem svijeta pokazuju da je roditeljima najveći problem osjećaj pritiska, što utječe na njihovu svakodnevnicu.

Rezultati o roditeljskim iskustvima predstavljeni su u četvrtak pod nazivom Indeks roditeljstva 2020, prvo izdanje, 2021., za kompaniju Nestlé.

Istraživanje je proveo Kantar, vodeća svjetska tvrtka za istraživanje tržišta i obuhvatilo je stavove više od osam tisuća majki i očeva u 16 zemalja. Osnovni cilj bio je identificirati univerzalne probleme s kojima se susreću roditelji.

Prema rezultatima istraživanja, čak 22,6 posto roditelja navelo je osjećaj unutarnjeg i vanjskog pritiska kao najveći univerzalni problem koji je 2020. godine utjecao na njihov svakodnevni život.

Odmah iza toga napetost izazivaju pitanja poput financijske stabilnosti (16,7 posto) i potpore u radnom životu (15,6 posto). Drugim riječima, kako organizirati čuvanje djece i koje mogućnosti roditelji imaju za rad od kuće ili prilagodljivo radno vrijeme.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine roditelja na globalnoj razini ima klizno radno vrijeme, što im olakšava skrb o djeci i zahvaljujući čemu osjećaju lakoću i manju opterećenost.

Slični problemi i u Hrvatskoj

“Iako roditelji u Hrvatskoj nisu bili dio ovog istraživanja, vjerujemo da su problemi s kojima se susreću univerzalni i da se mogu s njima poistovjetiti. Nestlé Adriatic je zaposlenicima u Hrvatskoj, među kojima je 78 posto roditelja, omogućio klizno radno vrijeme, što su i ispitanici u okviru ovog istraživanja naveli kao jednu od ključnih stavki pozitivnijeg pristupa roditeljstvu”, kazala je Mihaela Busu, izvršna direktorica kategorije dječje hrane Nestlé jugoistočno europsko tržište.

Direktorica naglašava da su očevi u tvrtki poticani da uzmu porodiljni dopust, a unutar tvrtke postoje prostorije za dojenje.

Najveći problem roditelja, koji stvara značajan dio pritiska, čine upravo unutarnji faktori: previsoki standardi koje sami sebi postavljaju te osjećaj nedovoljne spremnosti za roditeljsku ulogu.

To rezultira potrebom za više kompromisa nego što su očekivali.

Aktivni očevi

Nadalje, dvije trećine roditelja (62 posto) smatra kako su očevi danas aktivniji u odgoju djeteta nego što su bili prije, no samo polovica njih smatra kako je podjela poslova između žena i muškaraca jednako raspoređena.

Vanjski pritisci nad kojima roditelji imaju malo kontrole mogu imati iznimno negativan utjecaj na dinamiku obitelji. Na primjer, to su neželjeni savjeti drugih, posramljivanje roditelja te uloga društvenih medija u razvoju djeteta, usamljenost i roditeljska krivnja te naposlijetku – šok roditeljstva.

Neki roditelji (32 posto) smatraju da se čak i u jako povezanom svijetu, gdje ih od prijatelja i obitelji dijeli samo jedna poruka, s djetetom u naručju mogu osjećati duboko izoliranima i usamljenima.

Zanimljivo, 25 posto ispitanika izjavilo da je doživjelo “baby blues” (tugu nakon rođenja djeteta) ili postporođajnu depresiju.

Gotovo trećina (31 posto) ispitanika izjavila je da se osjećala nespremno za novu roditeljsku ulogu.

Preferirani izvori roditelja za savjete o zdravlju i dobrobiti su zdravstveni radnici, nekima su dobri savjeti članova obitelji (62 posto) i partner (44 posto).

Utjecaj pandemije na roditeljstvo

Pandemija bolesti COVID-19 imala je malen – ali prilično pozitivan – utjecaj na to kako se majke i očevi osjećaju u pogledu svojeg roditeljskog iskustva. U svim anketiranim državama roditelji su izjavili da tijekom pandemije osjećaju više međusobne podrške, uključujući povećanu društvenu povezanost i osjećaj pripadnosti.

Roditelji su izjavili i da osjećaju manji društveni pritisak kako odgajati svoju djecu tijekom pandemije COVID-19.

Težina roditeljskih čimbenika razlikuje se od države do države i ne postoji savršeno mjesto za sve one s ulogom roditelja. Iako su čimbenici univerzalni i prisutni u svakoj zemlji, ono u čemu se razlikuju jest to kako ih i koliko snažno roditelji doživljavaju u različitim državama.

Vodeću poziciju među državama u kojima roditelji doživljavaju najveću lakoću i najpozitivnije roditeljsko iskustvo zauzela je Švedska, a slijede Čile i Njemačka u kojima se roditelji suočavaju s najmanje izazova u odgoju djece.