Hrvatski građani najveće povjerenje imaju u vojsku i policiju, pokazuje istraživanje politologa za koje su podaci prikupljani više od dva desetljeća, piše u četvrtak Večernji list.

Dok građani sređenih i razvijenih članica Europske unije imaju visoko povjerenje u institucije svojih država, hrvatski građani najveće povjerenje imaju u vojsku i policiju, Crkvi vjeruju više nego nevladinim udrugama i što je znakovito, za mnoge možda i neočekivano, više vjeruju EU nego hrvatskoj javnoj upravi.

Pokazuje to istraživanje “Stabilnost i/ili promjene? Povjerenje u institucije u Hrvatskoj od 1999. do 2020.” politologa Koste Bovana sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Nikole Bakete s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, objavljeno u znanstvenom časopisu Revija za sociologiju.

Oni su analizirali podatke prikupljene u istraživanjima 1999., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2018. i 2020. godine, koje je proveo Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, u kojima su građani zamoljeni da na ljestvici od 1 do 5 procjene stupanj povjerenja u političke i društvene institucije.

Pokazalo se da najstabilnije povjerenje građana uživaju vojska i policija. Tako je 1999. godine povjerenje građana u vojsku ocijenjeno s 3,64, a 2020. s 3,62, dok je povjerenje u policiju u istom razdoblju dosegnulo ocjenu 3,15 odnosno 3,22.Povjerenje u političke stranke 2020. iznosilo je  1,89, a 1999. barem 2,52. Dok je povjerenje u Sabor 1999. iznosilo 3,15, 2020. godine je palo na jedva 2,03. Slična je situacija i s padom povjerenja u Vladu, 1999. je dobilo ocjenu 2,97, a 2020. 2,19.

Povjerenjem se ne mogu pohvaliti ni nevladine udruge jer je 2020. povjerenje u njih ocijenjeno s 2,41, a 1999. je bilo 2,82. Veće povjerenje od nevladinih udruga uživa Crkva u koju je povjerenje građana 2020. iznosilo 2,75, a 1999. 3,36. Povjerenje građana u sindikate 2020. bilo je manje (2,27) nego u medije (2,45) iako ne mogu biti zadovoljni ni jedni ni drugi jer je od 1999. do 2020 povjerenje u njih palo. Građani više vjeruju EU (2,72) nego hrvatskoj javnoj upravi u koju je povjerenje 2020. iznosilo jedva 2,19. Još je niže povjerenje u sudove pa je 2020. ono bilo 2,04 dok je 1999. bilo ipak više 2,90.

Politolozi zaključuju da je analiza pokazala kako se u razdoblju od 1999. do 2020. godine povjerenje građana u predstavničke institucije smanjilo, što sugerira otuđenost građana od tih institucija i predstavlja problem funkcioniranju predstavničke demokracije u Hrvatskoj dok je povjerenje u institucije sigurnosti, vojsku i policiju ostalo izrazito stabilno, piše Večernji list.