Suradnica u istraživačkom timu Pro-facta i profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Andrea Vranić govorila je za N1 Televiziju o istraživanju teorija zavjere oko covida-19.
Utvrdili su 16 teorija zavjere te je negdje između osam i gotovo 50 posto sudionika, kako kaže, sklono vjerovati u neku od tih teorija zavjera.
“Najčešća teorija zavjere zavjere kojoj se priklanja 50 posto sudionika je da se manipulira statistikom, odnosno brojevima oboljelih i umrlih. Nakon toga, oko 35 posto smatra da je covid namjerno proizveden kako bi netko imao ekonomsku i političku korist”, kako objašnjava Vranić.
Tko je sklon teorijama zavjere?
Dodaje da je ključna karakteristika osoba koje su skonije teorijama zavjere veliko nepovjerenje prema znanosti. Zatim niža znanstvena i medijska pismenost te su religiozniji i manje skloni prihvaćati nove ideje.
Što se tiče sociodemografije, kako kaže, to su češće osobe mlađe dobi, od 18 od 29 godina, koje su živjele u manjim sredinama, brojnijim kućanstvima i s nižim primanjima.
Istaknula je utjecaj društvenih mreža.
“U pravilu su korisnici uključeni u neke grupe na društvenim mrežama s ljudima koji slično misle i tu nećete biti izloženi informacijama koje nisu u skladu s vašim mišljenjima i uvjerenjima. To je okruženje koje će potvrđivati ta uvjerenja”, objašnjava Andrea Vranić.
Navodi kako niz istraživanja pokazuje da je povjerenje u različite institucije izrazito nisko. Najviše povjerenja se pokazuje u članove obitelji.
“To da ne postoji povjerenje u tako važne aktere kao što su Sabor, policija i javna uprava je poražavajuće”, smatra.
Komentirala je i utjecaj medija te rekla kako smatra da je odgovornost medija u senzacionalizmu, u načinu na koji se pišu naslovi ili fotografijama koje se stavljaju, ali da je puno veći problem po pitanju covida to što se građanima na neadekvatan način pojašnjavao znanstveni proces kako teku znanstvena saznanja.
Ono u čemu se svi sudionici istraživanja slažu, i oni koji su skloni i oni koji nisu skloni teorijama zavjere, da je bilo teško živjeti pod mjerama i zatvaranjem. Nekih 40 posto sudionika reklo je da im je bilo teško ili vrlo teško, kaže Andrea Vranić.
Komentari