Djeca koja provode puno vremena uz more, blizu jezera ili rijeke najčešće se razviju u odrasle osobe boljega mentalnog zdravlja, pokazalo je novo britansko istraživanje.

“Studija britanskih znanstvenika ukazuje na to da roditeljsko poticanje djece na ‘boravak uz vodu’ i na razvoj vještina poput plivanja u ranoj dobi može imati dosad neprepoznate benefite koji traju doživotno,” rekla je dr. Leanne Martin sa Sveučilišta Exeter.

Rezultati istraživanja provedeni u 18 zemalja otkrili su da boravak djece u takozvanim “plavim prostorima”, a to znači blizu mora ili rijeka i jezera, može poboljšati njihovo mentalno blagostanje.

Plavi prostor je naziv za osjećaj spokoja koji ljudi dožive dok borave uz more, rijeku ili uz jezero, odnosno naziv za djelovanje kombinacije zvukova vode i mirisa koji blagotvorno utječu na mozak.

Na zamisao o istraživanju potencijalnih dobrobiti plavih prostora znanstvenici su došli nakon što je otkriveno mnoštvo dokaza o tomu da je boravak djece u zelenilu povezan s boljim mentalnim zdravljem.

Studiju je koordinirao Europski centar za okoliš i ljudsko zdravlje Sveučilišta u Exeteru. U njoj je sudjelovalo 15.000 ispitanika iz 14 europskih zemalja te iz Hong Konga, Kanade, Australije i Kanade, koji su odgovorili na upitnik o svojim navikama iz djetinjstva.

Od sudionika istraživanja se tražilo da se prisjete svojih iskustava s plavim prostorima do šesnaeste godine života. Odgovarali su na pitanja o tomu koliko su ih često posjećivali, koliko su im bili blizu i koliko su im često roditelji dopuštali da se igraju u takvim područjima.

Postavljeno im je i pitanje o zadnjem kontaktu s plavim i zelenim površinama u posljednja četiri tjedna i o subjektivnom doživljaju njihova mentalnog zdravlja tijekom dvotjednog razdoblja.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Environmental Psychology, otkrila je povezanost između duljeg vremena provedenog u plavim prostorima i boljeg mentalnog zdravlja u odrasloj dobi.

Osobe koje su u djetinjstvu češće boravile u plavim prostorima pridavale su veći značaj prirodnom okruženju, a posljedično su ih posjećivali i ​​kao odrasli, što su znanstvenici u konačnici povezali s njihovim boljim mentalnim zdravljem.

“U kontekstu sve industrijaliziranijeg i tehnološki razvijenijeg svijeta važno je shvatiti da je iskustvo što češćeg boravka u prirodi u djetinjstvu povezano s mentalnim benefitima u odrasloj životnoj dobi. Naše otkriće ukazuje na to da boravak u plavim prostorima u djetinjstvu u većine ljudi potiče na to da uživaju u prirodi, kao i na rekreativne aktivnosti u prirodi, što rezultira korisnim utjecajem na mentalno zdravlje u odrasloj dobi”, rekla je Valeria Vitale, doktorandica rimskog Sveučilišta Sapienza i glavna autorica studije.