Na granici između dvije afričke republike – Zambije i Zimbabvea – nalazi se zadivljujuće svjetsko čudo, divan dar prirode – Viktorijini slapovi. Viktorijini slapovi se nalaze na mjestu gdje se rijeka Zambezi, koja je četvrta po veličini rijeka u Africi, ulijeva u usku pukotinu nastalu vodenim tokovima u rasjedu u zemljinoj kori. Ovo je najviši veliki vodopad na planetu, njegova je veličina nevjerojatna. Dakle, širina slapa doseže više od 1700 metara, a visina vodopada kreće se od 80 metara u blizini obale do 120 metara u njegovom središnjem dijelu. Viktorijini slapovi su gotovo dvostruko veći od svjetski poznatih slapova Niagara.
Plemena koja žive na ovim mjestima dugo su zvala vodopad “Mosi-oa-Tunya”, što u prijevodu znači “Gromoviti dim”, nazivali su ga i najvećim zavjesom vode koja pada. Viktorijini slapovi stvaraju ogromnu količinu prskanja i magle, uzdižući se iznad njih na visinu od gotovo 400 metara. Ovaj zapanjujući oblak prskanja može se promatrati čak i na udaljenosti većoj od 50 kilometara.
Prvi Europljanin koji je vidio ovo čudo prirode bio je putnik David Livingstone 1855. godine. Tijekom putovanja po Africi od 1853. do 1856. Livingstone je posjetio i opisao mnoga mjesta nevjerojatne ljepote, ali je vodopad koji je vidio nazvao najveličanstvenijim i najljepšim prizorom, dostojnim imena engleske kraljice – Victoria. Kasnije su slap posjećivali brojni putnici i istraživači iz Europe, ali tek 1905. godine, kada je postavljena željeznica, slap postaje atraktivan i popularno mjesto, kako za turiste iz Europe, tako i za same Afrikance.
David Livinstone rođen je 19. ožujka 1813. godine u Škotskoj, a preminuo je u mjestu Chitambo (danas: Zambija) u proljeće 1873. godine. Njegovi sljedbenici sahranili su njegovo srce u dnu drveta ispod kojeg su ga našli, a njegovo su tijelo prenijeli u Zanzibar na istočnoj obali. Godinu dana kasnije njegovi ostaci sahranjeni su u opatiji Westminster u Londonu. Livingstone se danas smatra jednim od najvećih modernih istraživača Afrike i jednim od pionira borbe za ukidanje trgovine robljem.
Komentari