USKOK ĆE TRAŽITI međunarodnu pravnu pomoć da raskrinka Kuščeviću bliske malteške offshore kompanije čiji su operativci premještali registratore s dokumentima baš uoči pretresa i brisali tragove sjedišta splitskih filijala, što potvrđuju ekskluzivne fotografije

Nacional je koncem proteklog tjedna i tijekom vikenda uspio rekonstruirati i razotkriti novi krak sumnjivih nekretninskih manevara offshore hobotnice bliske Lovri Kuščeviću. Prema tvrdnjama više lokalnih izvora, nakon razgovora s malobrojnim domicilnim stanovnicima ovog dijela Splita koji su se uspjeli oduprijeti pritiscima različitih vrsta i odbili prodati svoju imovinu, Nacional je doznao da su isti misteriozni investitori paralelno s kupnjom ogromnih površina na dalmatinskim otocima agresivno preuzimali i vlasništvo nad stanovima u Dioklecijanovoj palači i oko nje te uvijek nastojali ostati skriveni iza različitih tvrtki i fondova.

Jedan njima od spornih detalja je i obnova stare zgrade u Lukačićevoj ulici, u samoj Palači, koju će Grad Split provesti zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova, premda je dokazano da najmanje jedan stan u njoj pripada tvrtki koja je u međuvremenu ugašena. To je tek djelić golemog poslovnog mozaika koji će istražitelji, kako tvrde, nastojati rasplesti u idućim tjednima i mjesecima. Osim toga, Nacional je uspio razotkriti i niz krajnje suspektnih manevara, po mnogima kriminalno zataškavanje i prikrivanje dokaza te ometanje istrage čiji su nositelji pojedinci izravno povezani s interesnom hobotnicom nekretninskih offshore predatora koji su stajali ministarskog mandata Lovru Kuščevića. U tim dramatičnim trenucima, koji najizravnije najavljuju pravosudne probleme Kuščevićevim uzdanicama, a moguće i njemu samomu, Nacional je razotkrio kako je ta mreža Kuščeviću bliskih ljudi neposredno nakon izbijanja afere i samo dan uoči policijskih pretresa premještala dokumentaciju i žurno uklanjala nazive niza hrvatskih filijala tih offshore tvrtki čak i s poštanskih sandučića. Nacional je uz pomoć jednog građanina Splita došao do fotografija spomenutih sandučića iz 2012., kao i iz bliske prošlosti, te se na licu mjesta uvjerio da su preko noći svi izbrisani.

Istražitelji policijskog Uskoka u petak, 12. srpnja, pretresli su više prostora u Splitu u kojima su sjedište imale ili još uvijek imaju deseci tvrtki s Malte i iz Irske, ali i iz više offshore destinacija diljem svijeta koje su prethodnih godina služile za masovnu kupnju milijuna kvadrata zemljišta na Braču, Hvaru i Šolti te desetaka luksuznih stanova u povijesnom središtu Splita. U koordiniranoj akciji u poslijepodnevnim satima tako je na udar došlo hrvatsko sjedište opsežnih nekretninskih operacija, za koje su se javnost i istražitelji zainteresirali nakon otkrića brojnih afera donedavnog ministra uprave i političkog tajnika HDZ-a Lovre Kuščevića, no nije isključeno da će se u ovom slučaju morati znatno osloniti i na međunarodnu pravnu pomoć. Kako je Nacional doznao iz izvora bliskih istrazi, splet tvrtki povezanih s cijelim nizom misterioznih poslovnih pothvata na otocima i obali toliko je zamršen i složen da još uvijek nisu sigurni da su došli u posjed ključnih dokumenata, premda su iz sjedišta ovih tvrtki izuzeli gotovo sve što su uspjeli pronaći. To se poklapa s informacijama do kojih je Nacional došao neposredno prije pretresa: upravo početkom prošlog tjedna s jedne adrese u središtu Splita nepoznate osobe, po pretpostavci povezane s ovim tvrtkama, odnijele su veću količinu registratora i kutija s dokumentima na druge lokacije. Taj potez navodno je obrazložen promjenama sjedišta i selidbom, no postoje i indicije da se radilo o pokušaju skrivanja dokaza nakon što su afere izbile u javnost.

Istovremeno s premještanjem dokumenata iz zgrade na adresi Mihovilova širina 3, koja s jedne strane gleda na Voćni trg, a s druge ima fasadu na splitskoj rivi, s poštanskih sandučića uklonjeni su natpisi s popisom svih tvrtki koje su ovdje imale svoje formalno sjedište. Dio njih Nacional je uspio locirati na drugoj adresi, a za dio postoje indicije da su ugašene ili pripojene nekoj drugoj tvrtki iz ovog kompleksa. Istraga se trenutno razvija u dva smjera: u prvome je koncentrirana na donedavnog ministra Kuščevića i njegova bliskog suradnika i savjetnika Željka Holika koji je prethodno bio na čelu goleme investicije nazvane Brač Medical City, za koju je otkupljeno i prenamijenjeno čak milijun kvadrata na Vidovoj gori. U ovom segmentu pokušat će se utvrditi je li postojalo pogodovanje na razini Općine Nerežišća ili ministarstava kojima je Kuščević bio na čelu te je li došlo do zlouporabe položaja ili sličnih kriminalnih radnji. U drugom, znatno opsežnijem dijelu koji se nadovezuje na prvi, pokušat će se proniknuti u strukturu vlasništva nad nizom nekretninskih pothvata u Dalmaciji, ali i provjeriti sumnje da se preko njih zapravo odvijala opsežna operacija pranja novca na izuzetno visokoj razini. U tom dijelu posla od izuzetne važnosti bit će institut međunarodne pravne pomoći jer je ishodište većine ovih aktivnosti na Malti, ali i razgovor sa zaposlenicima ovih tvrtki, od kojih su većina građani Hrvatske.

Nacional je dan uoči policijskog upada u njihove prostorije uživo razgovarao s jednim od glavnih operativaca ovih tvrtki u Hrvatskoj, koji je pod uvjetom da ostane anoniman izjavio da su postali kolateralna žrtva ‘’medijske i političke hajke na Kuščevića’’ te da se uprava i vlasnici ovih dana pripremaju na javno iznošenje kompletne kronologije i svih detalja njihovih investicija u Hrvatskoj. No on, kao ni drugi sugovornik iznimno blizak ovim investitorima, nije želio pojasniti ključne detalje u ovom slučaju – a to je svakako stvarno vlasništvo nad nizom projekata u Splitu i na Braču, Hvaru i Šolti. Također, nitko od njih nije bio spreman pojasniti zašto su neposredno nakon izbijanja afere i samo dan uoči policijskih pretresa premještali dokumentaciju i žurno uklanjali nazive niza tvrtki čak i s poštanskih sandučića. Nacional je uz pomoć jednog građanina Splita došao do fotografija spomenutih sandučića iz 2012. godine, kao i iz bliske prošlosti te se na licu mjesta uvjerio da su preko noći svi izbrisani. Jedan dio tvrtki smjestio se na obližnjem Voćnom trgu, u koji je policija također ušla u petak poslijepodne, a prethodno su se reporteri Nacionala na licu mjesta uvjerili da trenutna ključna osoba ovih nekretninskih pothvata užurbano i višekratno odlazi s jedne na drugu lokaciju i natrag. On je odbio razgovarati, a bio je i nezadovoljan kada je shvatio da fotografiramo ‘’očišćene’’ poštanske sandučiće. Pretpostavlja se da je dio tvrtki svoje sjedište prebacio i u ured odvjetnika Ivana Krželja koji je prije nepune dvije godine preuzeo funkciju prokurista i pravnog zastupnika od drugog odvjetnika Zorana Šaljića. Nacional je i s njim stupio u kontakt, no također nije želio istupati u medijima do službene reakcije vlasnika i uprave cijelog sklopa firmi.

Kao krovna organizacija cijelog ovog pothvata stoji fond Croatia Land Holding s Malte, pod čijom kapom se nalazi niz kompanija registriranih u Hrvatskoj. Njih vode domaći državljani ili stranci, a u pravilu svaka tvrtka bila je zadužena za po jedan projekt na jednoj lokaciji. Zbog projekta na Braču i prenamjene zemljišta na Vidovoj gori u središtu pažnje hrvatske javnosti proteklih tjedana bila je Medis Investments, no ona je u međuvremenu pripojena tvrtki Perago, jednoj u velikom sklopu kompanija iza koje vlasnički i operativno stoje iste osobe. One su već realizirale projekt Olive Bay u Starigradu na Hvaru te do realizacije doveli Sunset Bay u Maslinici na Šolti, a kupili su i stotine tisuća kvadrata u općini Jelsa i na području Grapčeve špilje na Hvaru. Na svojim stranicama između ostalog reklamiraju i projekte poput ‘’parcela u poljoprivrednim zonama na Braču’’, što se uklapa u ovakvu filozofiju poslovanja, koju ni sami ne kriju. ‘’Na ovaj način razvijaju se projekti većeg tipa: najprije traje dugotrajan proces otkupa brojnih parcela, u našem slučaju mahom po cijeni od devet eura po kvadratu. Potom se definira projekt, objedinjava zemljišta i podnosi zahtjev za prenamjenom, kako bi na tom prostoru bilo moguće graditi suvislu cjelinu. Iznos od devet eura možda doista zvuči nisko, no to je realnost: bez okrupnjivanja i prenamjene, takve parcele u stvarnosti ne vrijede ništa, a bez infrastrukture se ondje ionako ne može graditi. Kad se zbroje svi troškovi i ukalkulira rizik ulagača, jasno je da je stvarna cijena zemljišta znatno viša’’, kazao je za Nacional jedan od sugovornika iz Croatia Land Holdinga’. On tvrdi da je 920 milijuna eura vrijedan projekt Brač Medical City, u sklopu kojeg bi se izgradile četiri visoko specijalizirane klinike i niz prateći turističkih i drugih sadržaja, zapeo upravo na infrastrukturi: analiza je pokazala da je potrebno položiti sasvim novi cjevovod između Omiša i Brača kako bi otok imao normalnu opskrbu vodom te da treba izgraditi čak 14 trafostanica kako ne bi bilo problema ni sa strujom. Taj posao investitori su navodno spremni platiti, no izvesti ga smije isključivo HEP, a ova državna tvrtka izjasnila se da joj je potrebno najmanje pet godina do dovršetka radova.

‘’U drugim aspektima projekt je potpuno spreman za realizaciju’’, dodaje isti sugovornik. Ipak, on prešućuje činjenicu da je na Braču Županijska uprava za ceste pod vodstvom HDZ-ovog Petra Škorića već potrošila oko 35 milijuna kuna na prometnicu čija trasa pogoduje upravo njima, potom da su tvrtke iz ovog kompleksa u prethodnim godinama postupale i ponešto drugačije, pa su nakon prenamjene zemljišta prodavale iste parcele po znatno višim cijenama, a također odbija otkriti ključne podatke poput toga tko doista stoji iza fonda Croatia Land Holding i koje je porijeklo novca, što je iz javno dostupnih izvora zasad nemoguće provjeriti. Policijski istražitelji stoga su se fokusirali na ove detalje poučeni iskustvom iz drugih država, gdje je sličan model poslovanja znao poslužiti za pranje novca: iz poreznih oaza ili država poput Malte on bi kroz niz manjih tvrtki ulazio u zemlju kako bi se izbjegli nagli priljev sredstava i paljenje alarma kod poreznika, a nakon nekog vremena tvrtke bi se gasile ili pripajale, da bi potom gotovi projekti bili prodani drugim investitorima i tako bi novac na koncu postao čist. Koliko je Nacionalu u ovom trenutku poznato, u vlasništvo spomenutog malteškog fonda uključena su 43 različita ulagača, od kojih su neki navodno i institucionalnog tipa te su izlistani na burzama, no nema podataka jesu li među njima i ulagači iz Hrvatske – bilo privatnog, bilo poslovnog tipa. Kada dođu do odgovora na ova pitanja, uvjereni su istražitelji, bit će jasnije jesu li se prenamjene zemljišta događale isključivo iz javnog ili možda i privatnog interesa te je li Dalmacija bila poligon za investicije uobičajene u svijetu – ili možda tek za zaobilazno osobno bogaćenje dobro umrežene političko-poslovne klike.