Vlada Andreja Plenkovića prošlog tjedna u saborsku proceduru uputila je izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću kojima se, kako je objašnjeno, želi ‘’dodatno onemogućiti rad nelegalnim priređivačima igara na internetu, te značajno postrožiti odredbe o oglašavanju klađenja i kockanja’’. Radi se o potezu koji je u najvećem dijelu javnosti unisono pozdravljen, barem kada je riječ o njegovim ciljevima, a to su uglavnom učinili i najveći priređivači igara na sreću u Hrvatskoj – dakle, kladionice i kockarnice – jer je ovisnost o klađenju i kockanju evidentno u višegodišnjem porastu.

Međutim, kako proizlazi iz istraživanja koje je proveo Nacional, novi Plenkovićev zakon mogao bi imati izrazito negativne učinke na najmanje dvije grane industrije u Hrvatskoj – na medijski sektor i industriju igara na sreću, dok bi ključan porast mogao dati segmentu kojeg nominalno nastoji suzbiti – dakle, ilegalnim kladionicama mahom lociranim u inozemstvu koje već danas, po procjenama, ubiru oko 38 posto ukupnih prihoda na tržištu.

Od Plenkovićeve vlade one su i danas naprosto brže i lakše prilagodljive uvjetima poslovanja te efikasno zaobilaze sve blokade i zabrane, a intrigantan je podatak da je ministar financija Marko Primorac ignorirao upozorenja da se to događa, kao i prijedlog konkretnog rješenja problema.

‘’U sklopu radne skupine koja je pripremala izmjene tog zakona ponudili smo tehničko rješenje kojim bi se uvela online opcija koja bi automatski blokirala stranice s ponudama za ilegalno klađenje, no nismo dobili konkretan odgovor osim da će se provjeriti tehničke mogućnosti za to’’, tvrdi za Nacional glavni tajnik Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) Filip Jelavić.

Novi zakon je u najvećem dijelu javnosti unisono pozdravljen, barem kada je riječ o njegovim ciljevima, a to su uglavnom učinili i najveći priređivači igara. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Po dosadašnjim propisima i praksama, naime, država je imala obvezu blokirati IP adrese kladionica i kockarnica koje nisu registrirane na području Republike Hrvatske, ali to se doslovno radi ručnim putem, jednu po jednu IP adresu, u HAKOM-u i tek uz potpis ministra financija. Veliki strani priređivači igara na sreću odavno su tome doskočili pa, primjerice, internacionalni ‘’bet 365’’ doslovno na dnevnoj bazi može proizvesti pet stotina novih web stranica koje hrvatski činovnici naprosto nemaju kapaciteta blokirati. Po ideji sadržanoj u najnovijim izmjenama tog zakona, uvode se ‘’dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internetske igre od strane pružatelja platnih usluga, dakle preko banaka i kartičnih kuća’’.

‘’No propuštaju se sve alternativne metode plaćanja, danas iznimno raširene, od različitih aplikacija i kriptovaluta do globalnih sredstava plaćanja i kartica koje također imaju svoje urede u Hrvatskoj i dužni su držati se domaćih propisa’’, objašnjava Jelavić za Nacional.

U ime svoje udruge on pozdravlja suštinu predloženih izmjena tog zakona i objašnjava da su, uz nekoliko iznimki upitne ustavnosti i zakonitosti, one zapravo dobre i poželjne – no problem je u činjenici da se sustav uređuje potpuno naopako. ‘’Najprije bi trebalo potpuno suzbiti ilegalnu ponudu, a potom urediti domaće tržište. Na ovaj način zapravo će se proizvesti kontraefekt: ‘ilegalci’ će dobiti priliku za dodatni rast, a domaća industrija težak udarac’’, dodaje Jelavić.

Značajan problem, ali i jedna od glavnih novina u izmjenama Zakona o igrama na sreću jest oglašavanje: njime se uvode drakonske restrikcije i zabrana oglašavanja igara na sreću putem interneta u vremenu od 6 do 23 sata, zabrana oglašavanja bonusa, besplatnih vrtnji i sličnih pogodnosti, zabrana oglašavanja u tiskanim medijima, zabrana oglašavanja neposredno prije prijenosa sportskih natjecanja – premda je u originalnom prijedlogu to bilo dozvoljeno – te zabrana fizičkog oglašavanja na ulici i svim javno vidljivim površinama osim na vanjskim dijelovima prostora u kojima se priređuju igre na sreću, za koje se regulira čak i ‘’uvid u unutrašnjost objekta’’.

S druge strane, propušta se ogroman prostor internetskog oglašavanja koji je i danas preplavljen izravnim ili suptilnim reklamama za ilegalno kockanje i klađenje. Nacional je već i letimičnim pregledom hrvatskih web stranica pronašao više desetaka primjera oglasa kojima se nude ‘’beskonačna akcija i vrući bonusi’’, ‘’besplatne vrtnje’’ i slične ponude koje vode upravo do ilegalnih priređivača o sreću. Radi se o sadržaju koji, poput Google oglasa, hrvatski izdavači naprosto ne mogu kontrolirati jer se na njihove stranice postavlja automatski. Jedini način za spriječiti jest uvesti ‘’adblock’’ sustav sprječavanja takvog oglašavanja, no Ministarstvo financija se – poput predloženog blokiranja uplata u inozemne kladionice putem alternativnih sredstava plaćanja – time dosad nije ozbiljno pozabavilo, odnosno barem nije pronašlo učinkovito rješenje.

Već i letimičnim pregledom hrvatskih web stranica može se pronaći više desetaka primjera oglasa kojima se nude ‘beskonačna akcija i vrući bonusi’, ‘besplatne vrtnje’ i slične ponude. FOTO: Screenshot

Posebno šokantna je činjenica da na internetu postoji više desetaka web stranica koje, poput stranice Najbolje hrvatske kladionice na adresi hrk.hr ili Najbolji online casino u Hrvatskoj na adresi dr.sc, doslovno promoviraju ilegalne priređivače igara na sreću i uspoređuju njihove ponude te tako zarađuju svoju maržu. Tu je i više desetaka mobilnih aplikacija koje se bez smetnji mogu instalirati na mobitele, pa i one u vlasništvu maloljetnika, preko kojih je krajnje jednostavno bez ikakve kontrole i ograničenja kockati i kladiti se. Posebno je apsurdno to da ilegalne kockarnice na Instagramu čak promoviraju influenceri namijenjeni djeci i mladima – pronašli smo, recimo, Lamona Leonarda koji u svojoj objavi iz ožujka ove godine svoje pratitelje usmjerava na stranicu ‘’vavada’’ na kojoj ‘’1 od 500 igrača dobiva 500 eura, a 1 od 5000 čak 400 tisuća eura’’.

‘’Kliknite na link, možda ste vi te sreće, a ja sada idem trenirati’’, poručuje ovaj influencer svojim uglavnom mladim pratiteljima.

‘’Prilika za blokiranje ovakvih sadržaja zasad je potpuno propuštena. Postoje tek naznake da će se to riješiti izmjenama Općeg poreznog zakona, ali vrijeme prolazi a sve više novca nekontrolirano odlazi u ilegalnu sferu’’, tvrdi sugovornik iz HUPIS-a Jelavić. On naglašava da ova organizacija zapravo podržava intenciju i smjer Zakona o igrama na sreću, ali tek nakon što se onemogući rad ilegalnim priređivačima koji su danas gotovo bez ikakve kontrole – a u budućnosti će ih se, makar nenamjerno, i dodatno poticati.

Zakon između ostalog uvodi mjere društveno odgovornog priređivanja igara na sreću koje obuhvaćaju uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja. Odsad će i online i u fizičkim poslovnicama sudjelovanje u igrama klađenja i kasino igrama biti dopušteno samo osobama iznad 18 godina koje su se identificirale, a posebno će se pravilnikom propisati postupak i način identifikacije osoba. Mlađima se zabranjuje i sudjelovanje u igrama i posjet kladionicama i kasinima, a odgovornost za provođenje zabrana snose priređivači, odnosno kasina i kladionice. Zakonski novitet je i registar samoisključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U njega će se, kako je ranije najavio ministar financija Primorac, igrači s problemom ovisnosti moći sami upisati te će im na taj način biti onemogućen pristup igrama na sreću kod svih priređivača. Isključenje igrača bit će, uz njegovu suglasnost, moguće i ako to zatraže Hrvatski zavod za socijalni rad, ustanove za zaštitu obitelji i zdravstvene ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja i liječenja ovisnosti, u slučajevima kada igrač zbog prekomjernog igranja nanosi štetu sebi ili obitelji koju uzdržava.

‘’Registar samoisključenih igrača je pozitivno rješenje koje smo, uostalom, upravo mi sugerirali Ministarstvu financija: ne želimo ljude koji imaju problem s kockom. No sporno je davanje prava samoisključenja socijalnim i zdravstvenim službama jer to pravo pripada jedino i isključivo igračima budući da se radi o, kako i sama riječ jasno kaže, samoisključenju. To pravo igrač mora moći konzumirati u bilo koje vrijeme prema svim priređivačima. Ono što je moguće je preporuka ili sugestija stručnjaka prema igraču koji ima problem da takvo što učini (samoisključi se), uz ostale metode prevencije i liječenja problematične igre. Isključenje igrača je naprotiv nešto posve drugo i zahtijeva posebno pravno i tehničko rješenje koje ne valja miješati sa samoisključenjem. Isključenjem igrača preko institucija ulazimo u sferu ograničavanja prava i sloboda koje moraju biti popraćene nužnom pravnom zaštitom i propisanim postupkom utemeljenim na zakonu. Predloženo rješenje je pravno krnje te je podložno i svojevrsnim manipulacijama. Također, izrazito bitno, postavlja se pitanje kako će država i stručnjaci iz područja ovisnosti spriječiti da takav igrač sutra otiđe kod ilegalnog priređivača koji ne poštuje ni minimalne standarde društveno odgovornog priređivanja, a o porezima i ostalom ne moramo posebno govoriti. Zašto opet propuštamo taj aspekt priče koji, podsjećam, čini 38 posto tržišta, pa igrače koji imaju problem guramo na vjetrometinu prema takvim priređivačima?’’ pita se Jelavić.

Domaćim priređivačima igara na sreću drugi izrazito sporan detalj jest mogućnost da se u slučaju kršenja odredbi o društveno odgovornom priređivanju igara na sreću tvrtkama oduzimaju licence za rad – definitivno se, kaže, radi o drastičnoj mjeri koja se u radnoj skupini nije ni spominjala, a u realnom životu vrlo je podložna manipulacijama.

‘’Analogija tome bila bi da se, u slučaju da je dokazano da je maloljetnik kupio alkohol i cigarete, zabrani rad i oduzme licenca proizvođačima alkoholnih pića i duhanskih proizvoda. Trebalo bi ostaviti mogućnost novčanog kažnjavanja, jer teret i odgovornost za poštovanje zakona nije na igračima, ali oduzimanje licence je zbilja drastično’’, slikovit je Jelavić. Udruga kojoj je on glavni tajnik razmislit će o pokretanju postupka ocjene ustavnosti najnovijih izmjena Zakona o igrama na sreću, no prethodno ipak apelira da se u saborskoj proceduri uklone ove nejasnoće i izgledne nezakonitosti.

Problem ovisnosti o klađenju i kockanju u Hrvatskoj je evidentno nabujao u proteklim godinama, no sankcioniranje ilegalnog organiziranja takvih aktivnosti uglavnom je nepostojeće. Kaznenim zakonom predviđene su čak i zatvorske kazne za organiziranje ili promoviranje takvih aktivnosti, no dosad se nitko nije našao na udaru represivnih tijela. Postojećim Zakonom o igrama na sreću, pak, predviđene su i novčane kazne za organiziranje klađenja i kockanja koje provode inozemne tvrtke, pa čak i za njihovo promoviranje, no u proteklih deset godina doslovno nijedna kazna nije ispisana. Represivni aparat bavio se isključivo ilegalnim automatima za klađenje postavljenim u kafićima.

Jedini način za spriječiti Google oglašavanje jest uvesti ‘adblock’ sustav sprječavanja takvog oglašavanja, no Ministarstvo financija se time dosad nije ozbiljno pozabavilo. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

U Hrvatskoj trenutno djeluje sedamdesetak priređivača igara na sreću, među kojima su najveći Supersport s 200 milijuna eura prihoda i 95 milijuna eura dobiti, PSK s 130 milijuna eura prihoda i 6 milijuna eura dobiti i Germania s 40 milijuna eura prihoda i 9 milijuna eura dobiti. Kako su izmjene Zakona o sreći evidentno fokusirane na njihovo oglašavanje i reklamiranje u medijima, izvjesno je da će to imati velik utjecaj na kompletnu medijsku industriju; po procjenama, čak 10 posto – otprilike 12 milijuna eura – iznosi udjel kladionica u ukupnom tržištu oglašavanja u medijima u Hrvatskoj, pa će izostanak tog prihoda ugroziti egzistenciju dijela medija.

‘’Prema našim procjenama, ovaj prijedlog zakona ugrožava 1000 radnih mjesta u medijsko-marketinškoj industriji i još nezanemariv broj kod priređivača igara na sreću. Hrvatski mediji već danas doprinose državnom proračunu kroz plaćanje poreza i doprinosa. Ovaj zakon neće riješiti problem, već će ugroziti poslovanje legalnih medija, ojačati ilegalne medije i ilegalna kasina, a broj ovisnika se neće smanjiti’’, stoji u dopisu koji je ministru financija Marku Primorcu uputila Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI), koja okuplja sve najveće televizijske kuće i elektronske medije u Hrvatskoj.

Nacional je imao uvid u taj dopis u kojemu se detaljno objašnjavaju razorne posljedice usvajanja izmjena Zakona o igrama na sreću – od izvjesnog gubitka prihoda, preko diskriminacije hrvatskih oglašivača dok se istovremeno ne može regulirati oglašavanje putem globalnih platformi i nelegalnih kanala, do usporedbe s praksom u drugim državama Europske unije.

‘’Trebalo bi se razmotriti uvođenje mjera koje bi direktno utjecale na smanjenje ovisnosti, kao što su edukacija, promicanje odgovornog igranja i ograničenje pružanja usluga koje potiču ovisničko ponašanje. Smatramo da dodatne izmjene kroz lex specialis nisu neophodne. Umjesto toga, predlažemo da se unutar postojećeg regulatornog okvira naglasi potreba za još istaknutijim isticanjem upozorenja uz oglase igara na sreću. U cilju da pomognemo u borbi s ovisnošću, hrvatski mediji su spremni ustupiti dio medijskog prostora za osvještavanje problema, u razumnoj količini po dogovoru’’, stoji u istom dopisu u kojemu se ministra Primorca poziva na hitan sastanak kako bi se spriječila izvjesna šteta. On zasad nije odgovorio.