Papa Franjo i ruski pravoslavni patrijarh Kiril zagrljajem su počeli svoj povijesni susret na Kubi, prvi između neke dvojice poglavara Istočne i Zapadne crkve nakon njihova raskola prije gotovo tisuću godina.

Pošto su se više puta poljubili u obraz, dvojica poglavara su prvo kratko razgovarala smiješeći se pred kamerama nekolicine fotografa u salonu u zračnoj luci Jose Marti u Havani.

“Napokon smo se susreli, mi smo braća”, izrazio je zadovoljstvo papa Franjo, dodavši: “Očito je ovo Božja volja”.

“Sada su stvari jasnije”, rekao je pak ruski patrijarh s bijelom bradom i “kukolom” na glavi, tradicionalnim bijelim pokrivalom sa znakom križa.

Franjo i Kiril su se zatim povukli u pratnji tumača i dužnosnika koji su u najvećoj tajnosti pripremali ovaj susret: metropolita Hilariona, ravnatelja za vanjske odnose u Moskovskoj patrijaršiji i švicarskog kardinala Kurta Kocha, predsjednika Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Dvojica poglavara trebaju razgovarati oko dva sata, nakon čega će potpisati podulju zajedničku izjavu u kojoj se govori o progonu kršćana i zaštiti kršćanskih vrijednosti u svijetu.

Ovaj susret Svetog Oca, koji se na Kubi zaustavio na putu u Meksiko, i Kirila, koji je stigao dan ranije, prvi je susret nekog poglavara Katoličke crkve i patrijarha najveće među Pravoslavnim crkvama (više od 165 milijuna od 250 milijuna pravoslavnih vjernika) nakon raskola između Rima i Carigrada 1054.

Taj raskol između katolika i pravoslavaca bio je skopčan s teološkim, ali i povijesnim razlozima: karolinški Zapad je htio imati utjecaj na čitav kršćanski svijet, a Istok je htio zadržati svoju autonomiju.

Nakon presudnog susreta  Pavla VI. i Atenagore 1964. u Jeruzalemu, bilo je brojnih susreta i zajedničkih izjava papa i carigradskih patrijarha, koji su teoretski duhovni poglavari pravoslavnog svijeta, ali su izravno nadležni samo za 3,5 milijuna vjernika.