Nacional posjeduje kupoprodajni ugovor koji pokazuje da je Ante Žigman 2017. godine kupio stan veličine 90,22 četvorna metra s pripadajućom garažom u podrumu novije zgrade kraj Šalate znatno ispod tržišne cijene
Ante Žigman, dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) kojemu su Plenkovićeva vlada i HDZ-ova saborska većina prošlog tjedna dodijelili još jedan šestogodišnji mandat na čelu izuzetno važne regulatorne agencije, neposredno prije stupanja na tu dužnost kupio je veliki stan u Zagrebu od osiguravajućeg društva Croatia osiguranje koje će kasnije nadzirati. Nacional posjeduje kupoprodajni ugovor koji dokazuje da je stan veličine 90,22 četvorna metra zajedno s pripadajućom garažom u podrumu novije zgrade kraj Šalate Žigman platio ukupno 207 tisuća eura, što je – premda on tvrdi suprotno – značajno ispod tržišnih cijena koje su te 2017. godine vladale za nekretnine u ovom ekskluzivnom dijelu Zagreba, u neposrednoj blizini Petrove ulice. Čak i letimičnim pregledom oglasa iz toga doba vidljivo je da su stanovi na toj lokaciji u tom periodu stajali od 20 pa sve do 40 posto više. Posebno neobično zvuči objašnjenje koje je Žigman dao za Nacional: tvrdi da je, kao tadašnji viši savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), stan u vlasništvu Croatia osiguranja pronašao – na internetskim oglasima.
‘’Dok sam radio u Hrvatskoj narodnoj banci 2017., tijekom ljeta sam uočio oglas na portalu Njuškalo.hr da se prodaje stan u Zagrebu na adresi Jurkovićeva 21. Stan sam preuzeo/kupio u listopadu 2017. Zatim sam ga potpuno preuredio i uselio do Božića 2017. Vlasnik stana je bila Croatia osiguranje, no budući da sam tada bio djelatnik Hrvatske narodne banke nisam bio u sukobu interesa jer HNB ne nadzire osiguravajuća društva. Nakon toga nisam imao nikakvih transakcija s Croatia osiguranjem’’, rekao nam je Žigman.
‘’Konačna cijena po kojoj sam 2017. kupio nekretninu, inače tada staru 20-ak godina, iznosila je ukupno s uključenim porezom 215 tisuća eura i bila je adekvatna tadašnjem kretanju cijena na tržištu’’, tvrdi on nadalje. Žigman za Nacional nije otkrio cijenu ‘’potpunog preuređenja’’ stana, no u anonimnoj prijavi koja je protiv njega i supruge – inače tadašnje državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva koje je vodila Martina Dalić – već 2018. podnesena Povjerenstvu za odlučivanje o sukoba interesa navodi se da je na taj zahvat potrošeno čak 70 tisuća eura. Taj postupak pred Povjerenstvom vodio se zbog niza dodatnih prihoda iz različitih izvora koje nisu službeno prijavili, ali i zbog nejasnoća oko postupanja s nekretninama te je završio osuđujućom odlukom i globom od 1600 eura. Protiv Žigmana odvojeno je vođen još jedan postupak pred Povjerenstvom jer je uz plaću u HANFA-i primao niz novčanih naknada i dohodak za sudjelovanje u radu savjeta agencije koju je vodio. Kažnjen je s 800 eura. Bračni par Žigman sustavno je i na sve moguće načine osporavao ove odluke Povjerenstva, no iz dostupnih dokumenata vidljivo je da su na koncu izgubili sporove koje su pokrenuli pred Upravnim sudom.
Iz dokumenata dostupnih u tim postupcima, odnosno iz njegove obrane, proizlazi da je stan koji je prethodno bio u vlasništvu Croatia osiguranja Žigman većim dijelom kupio zahvaljujući kreditu koji on i supruga također nisu bili prijavili u svojim imovinskim karticama. Njihovo opravdanje je bilo da se radilo o vrlo kratkoročnom zaduženju kojim su zapravo ‘’premostili’’ vrijeme do prodaje svog dotadašnjeg stana, na kojemu je još uvijek bila upisana hipoteka Raiffeisen banke za kredit podignut 2007. Potom su navodno sve konsolidirali, a hipoteku i kredit prebacili na svoj novi stan kupljen od Croatia osiguranja. Međutim, i pritom su se pojavile sumnje na, u najmanju ruku, netransparentno postupanje: čelnik HANFA-e je do 2018. na taj kredit RBA banci plaćao kamatu 5,25 posto, potom je iduće godine ona smanjena na 3,5 posto, da bi 2020. iznosila samo 2,5 posto. ‘’Kao svaki potrošač, od svog osobnog bankara zatražio sam da mi se smanji kamata i banka je to odobrila u oba navrata, kao što odobrava svakom potrošaču, što možete provjeriti kod bilo koje banke. Otplata mog stambenog kredita je anuitetna, što znači da sam većinu kamata otplatio u prvih 12 godina otplate kredita, pa je smanjenje rate bilo samo za 58 eura, s 980 eura na 922 eura. Kredit nije bio refinanciran’’, rekao je tada Žigman za portal Index koji je otkrio ovu priču.
Sporan detalj jest da je upravo u tom periodu HANFA pod vodstvom Žigmana bila zadužena za istragu prevare više leasing društava tešku 700 milijuna kuna za 50 tisuća klijenata, među ostalim i RBA Leasinga. Zahvaljujući njenoj odluci većina tih skandaloznih manevara ostala je nekažnjena jer su, prema tumačenju, otišli u zastaru pa je određeno da moraju vratiti tek 20 milijuna kuna. Istovremeno dok je direktoru HANFA-e Žigmanu snižavala kamate na kredit, RBA banka je bivšoj direktorici RBA Leasinga Sanji Mehinović – koja je prijavila cijelu aferu – podigla kamatnu stopu stambenog kredita s oko 3 posto na maksimalnu moguću, 5.546 posto. Žigman je ranije bio povezan s RBA bankom: od 2000. do 2004. ondje je radio kao direktor Direkcije za makroekonomska i financijska istraživanja i glavni ekonomist.
Dakle, pri uzimanju stambenog kredita u RBA banci 2007. Žigman formalno nije bio u sukobu interesa, no itekako je legitimno propitivati njegovo postupanje prema RBA Leasingu godinama kasnije, pogotovo zato što mu je upravo ova banka u tom periodu smanjivala kamate na kredit na gotovo minimalne razine. Jednako tako, ni kod Žigmanove kupnje stana od Croatia osiguranja formalno ništa ne bi trebalo biti sporno jer je tada radio u HNB-u koji ne nadzire osiguravajuća društva, ali činjenica da je samo tri mjeseca kasnije imenovan za šefa HANFA-e, koja to čini, ostavlja prostor za propitivanje njegova ponašanja.
‘Stan sam kupio preko oglasa na Njuškalu, a budući da sam tada bio djelatnik HNB-a nisam bio u sukobu interesa jer HNB ne nadzire osiguravajuća društva’, izjavio je za Nacional Ante Žigman
Ante Žigman se u političkim i poslovnim kuloarima vezuje uz utjecajnu Martinu Dalić, bivšu ministricu i potpredsjednicu vlade. Njih dvoje, naime, od 2004. do 2008. bili su državni tajnici u Ministarstvu financija, a zatim su od 2008. do 2010. zajedno bili i članovi uprave Partner banke. Žigmanova supruga Nataša Mikuš Žigman imenovana je za državnu tajnicu u Ministarstvu gospodarstva koje je do izbijanja afere Agrokor vodila upravo Martina Dalić, a prošle godine napustila je to mjesto i otišla njenim stopama – prešla je na menadžersku poziciju upravo u koncernu Podravka, u kojemu država ima značajan vlasnički udio i na čijem se čelu nalazi upravo – Martina Dalić.
Imenovanje njenog supruga na novi šestogodišnji mandat na čelu važne agencija HANFA-e prošlog tjedna prošlo je u sjeni postavljanja Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, no izazvalo je nemalo zanimanje u političkim i poslovnom krugovima. Žigman čak nije dobio potporu Odbora za financije Hrvatskog sabora, na kojemu se raspravlja o kandidatima prije nego što prijedlog bude upućen na saborsko glasovanje, ali prvenstveno zato što se ondje nisu pojavili svi članovi iz redova vladajuće koalicije pa je omjer glasova bio četiri naprema četiri. Oporba je prosvjedovala zbog činjenice da se Žigman na toj sjednici uopće nije pojavio – njegov životopis tek je formalno dostavio državni tajnik – pa nisu imali priliku ni postaviti mu pitanja o krajnje dvojbenim postupanjima HANFA-e u prethodnom razdoblju. Upozorili su da je i ovo imenovanje jedno od demonstracija Plenkovićeve samovolje i okupacije svih važnih državnih institucija.
Pri uzimanju kredita u RBA banci 2007. Žigman formalno nije bio u sukobu interesa, no itekako je legitimno propitivati njegovo postupanje prema RBA Leasingu u godinama nakon toga
‘’Žigman bi trebao biti tu i objasniti kako mjeseci istrage nad radom HNB-a od 2000. do 2020. nisu otkrili nezakonito trgovanje Sandre Švaljek. Je li radio istragu nad Sandrom Švaljek ili samo slušao što je govorila ispred Odbora za financije? Dala je lažni iskaz. Trebao bi odgovoriti i na pitanje kako on koji je rekao da ne može u nadzor izdavatelja kad je bila posrijedi milijarda Ine, nekoliko mjeseci nakon toga dodjeljuje nagrade za korporativno upravljanje izdavateljima’’, kazao je prošlog tjedna Zvonimir Troskot iz Mosta i dodao da u Žigmanovu mandatu HANFA ‘’nije nadzirala nego pogodovala’’.
‘’On je potrčko Martine Dalić i grupe Borg, zbog njih je HANFA završila na meti Financial Timesa’’, upozorio je Troskot, dok je Boris Lalovac iz SDP-a također prosvjedovao zbog nepojavljivanja Žigmana i nemogućnosti da mu se barem javno postavi bilo kakvo pitanje o njegovu dosadašnjem djelovanju. U političkim kuloarima, pak, njegov novi mandat na čelu HANFA-e tumači se kao svojevrsna priprema kako bi nakon toga naslijedio Borisa Vujčića na čelu Hrvatske narodne banke – dakako ako o tome bude odlučivao HDZ. Odnosno, kako ironično ukazuju neki sugovornici Nacionala, ako u tom trenutku Martina Dalić i dalje bude imala današnju moć i utjecaj.
Komentari