Na sjednicu Istražnog povjerenstva za Agrokor pozvano je četvero svjedoka, a pojavili su se samo nekadašnji premijer Franjo Gregurić i potpredsjednik Vlade Jurica Pavelić. Zlatko Mateša se ispričao službenim putovanjem, a Zdravko Mršić nije primio poziv.

Članovi istražnog povjerenstva gotovo dva sata su ispitivali Franju Gregurića, a u nekoliko je navrata zaiskrilo između svjedoka, s jedne, i Nikole Grmoje te Gordana Marasa, s druge strane.

Maras je uporno ispitivao Gregurića o kreditu Zagrebačke banke Agrokoru i je li bio svjestan da se zakonom o pretvorbi i privatizaciji stvara podloga da se obogati ograničen krug ljudi.

Prvo pitanje postavlja Nikola Grmoja na tragu Manolićevog svjedočenja u kojem je ustvrdio da nitko ne zna kako je i kada Gregurić primljen u HDZ.

“Ako je to centralno pitanje oko Agrokora”, započeo je s odgovorom Gregurić, ali Milijan Brkić se odmah javlja za povredu poslovnika i traži da se svjedoka ne ispituje o stranci jer je tema Agrokor.

“Primljen sam u HDZ 1990. godine na prijedlog predsjednika Tuđmana”, ipak je odgovorio Gregurić.

Grmoja navodi Manolićevo svjedočenje u kojem je rekao: “Upravo je Gregurić kriv za pretvorbu. On ima puno grijeha”.

“Žao mi je Manolića, u njegovoj ga dobi pamćenje vjerojatno dobro služi, ali pobrkao je Vlade. Privatizacija društvenih poduzeća traje do danas i ima još puno poduzeća koja nisu privatizirana. Svi procesi su dobili zeleno svjetlo Fonda za privatizaciju, ali druga je stvar što se nisu uvijek pojavili pravi poslovni ljudi. Vi na Trgovačkom sudu možete vidjeti za svaku tvrtku kada je i za koliko novca kupljena. Ako postoji moja politička odgovornost onda je ona za vođenje ratne vlade”, rekao je Gregurić.

Grmoja pita kako su birani oni koji će dobiti povoljne kredite i je li tu bilo pogodovanja.

“Slažem se da je u pretvorbi i privatizaciji bilo malverzacija, ali nemojte to meni tovariti na leđa. U moje doba ni jedna privatizacija nije provedena. Mene prati istočni grijeh oko privatizacije, ali nema ni jednog argumenta koji bi pokazali da sam ja kriv”, odgovorio je Gregurić.

“Ako vi niste krivi, onda nam recite imena ljudi koji su odgovorni za ono što se događalo”, inzistira Grmoja i citira njegov intervju iz 1996. godine o kreditima Agrokoru i političkom pogodovanju.

“Da, ja sam svemoguć, sve sam znao i sve sam mogao”, ironičan je Gregurić i odbija imenovati one koji su po njemu odgovorni.

“Nemojte to od mene očekivati, imate zapisnike i zna se gdje je tko bio”, rekao je Gregurić.

“Jeste li vi osobno doveli Todorića u poslovni prostor u centru Zagreba koji je pripadao poduzeću Astra u kojem ste nekada radili”, pita Grmoja.

“Ne, nisam. Nisam sudjelovao ni na koji način ni u jednoj transakciji Agrokora. Ni savjetom, ni pomoći”, odgovara Gregurić. Kaže da je Todorića upoznao u poslijeratnom periodu. Dodaje da je pomalo razočaran svime što se događa s Agrokorom, ali da je Todorić ipak napravio puno dobroga u poljoprivrednoj proizvodnji i da su mnoge od njegovih tvrtki bile lošije prije nego što ih je kupio.

Grmoja i dalje inzistira na pitanju tko je odgovoran za goleme kredite kojima su kupljeni većinski paketi dionica.

“Tražiti takav decidirani odgovor je potpuno besmisleno. Pitajte poslovne banke koje su odobravale kredite. To su pitanja koje morate postaviti drugima, a ne meni. Ne znam po kojim je uvjetima Todorić dobio kredite”, Gregurić i dalje odbija odgovoriti.

Grmoja predlaže da se na jednoj od sljedećih sjednica sučele Gregurić i Manolić.

Gordan Maras optužuje stranačkog kolegu Orsata Miljenića da je blagonaklon prema HDZ-u i dozvoljava im da prijavama za kršenje poslovnika korigiraju pitanja.

Iako je u odgovoru Grmoji rekao da je član HDZ-a postao 1990. godine, na jednako Marasovo pitanje Gregurić je odgovorio da se u HDZ učlanio 1991.

Marasa zanima je li pretvorbom i privatizacijom u Hrvatskoj nastao ortački kapitalizam.

“Moram reći da 1991. i 1992. godine nije bilo ni vremena razmišljati o tome kojim smjerom će krenuti privatizacije. Točno je da je u godinama nakon toga bilo ljudi koji su kupovali firme i koje su zatim propadali. Kada pogledate Agrokor jasno je da, ako postoji politička odgovornost, onda su odgovorne i SDP-ove Vlade”, rekao je Gregurić.

“Vrlo ste iskusan čovjek, znali ste kako se zakonodavstvo priprema ii pitam vas jeste li bili svjesni da se stvara podloga da ograničen krug ljudi stekne veliku imovinu?”, pita Maras.

“Nisam na sudu da odgovaram na takav način, nitko tada nije razmišljao o tome tko će i na koji način nešto kupiti nego kako nahraniti 600 tisuća ljudi”, tvrdi Gregurić.

“Znači niste bili svjesni”, ponavlja Maras pitanje.

“Koliko god me puta pitali ja vam neću dati drugačiji odgovor”, rekao je Gregurić i upućuje Marasa i povjerenstvo da odgovore potraže u periodu nakon 1995. godine. Maras ga podsjeća da su Unikonzum i Zvijezda privatizirani prije 1995. godine te da ni jedna tvrtka u sastavu Agrokora nije privatizirana za vrijeme SDP-ovih Vlada.

Na Marasovo pitanja je li Zagrebačka banka bila u vlasništvu države u vrijeme njegove Vlade, Gregurić odgovara da se ne sjeća.

Maras ga i dalje ispituje o Zagrebačkoj banci, ali Gregurić odbija odgovoriti.

“Neću vam odgovoriti više ni na jedno pitanje”, kaže Gregurić  na što ga Miljenić upozorava da može biti kazneno gonjen zbog toga.

“Pozivam vas da donesete pravu odluku”, rekao je Miljenić Greguriću.

“Rekli ste da mislite da je slom Agrokora kazna Andreju Plenkoviću zbog politike u Ukrajini, pojasnite to”, traži Maras.

“Nisam rekao da je to kazna, ali mislim da je takva politika bila pogreška. Kao čovjek koji je dugo radio u Rusiji znam da je to osjetljivo pitanje. Veliki krediti koje je Sberbanka dala Agrokoru i ti će krediti ostaviti duboke posljedice. Mislim da s Rusima treba pregovarati oko reprograma tih kredita, ali o tome ja ne odlučujem niti sam o tome s ikim razgovarao”, rekao je Gregurić.

“Imate li saznanja o bilo kakvim nezakonistima o privatizaciji bilo koje tvrtke iz sastava Agrokora”, pitao je Stjepan Ćurej.

“Ne znam ništa o tome. nisam sudjelovao u tome”, odgovrio je Gregurić.

“Je li Agrokor tvrtke kupovao gotovim novcem ili kreditima”, pita Ante Babić.

“Morate shvatiti da smo tada bili u krvavom ratu i i da sam ja u to vrijeme čak dva mjeseca spavao u policijskoj stanici. Ne možete od mene očekivati da znam takve stvari”, odgovorio je Gregurić.

“Je li točno da je Manolić prijetio zastupnicima ako ne usvoje zakon o privatizaciji”, pita Babić.

“Ja nisam vodio razgovore sa zastupnicima, ali koliko se sjećam nije ni Manolić kao predsjednik Vlade”, odgovara Gregurić.

“Jeste li bili član Saveza komunista i ako jeste zašto ste se učlanili u HDZ, a niste ostali u SDP-u”, pita Babić.

“Ja sam s govornice Sabora rekao da sam bio član Saveza komunista i da se toga ne stidim. Ja sam hrvatski domoljub kao što su to bili generali Stipetić i Tus koji su nam puno pomogli na početku rata i spriječili velike žrtve”, rekao je Gregurić.

“Tko je po vama bio odgovoran za nadzor kreditinih institucija i znate li da je Todorić dobio novac i prije nego što se sastao kreditni odbor Zagrebačke banke?”, pita Milijan Brkić

“Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka. Oni bi trebali znati što se događalo”, odgovorio je Gregurić.

“Je li pokojni predsjednik Tuđman ili netko iz njegovog ureda činio pritiske oko privatizacije”, pita Brkić.

“Nikada, ni na mene niti sam ja čuo da je na nekog drugog ikada predsjednik Tuđman vršio pritisak da se nekome proda neka tvrtka. Bio sam i potpredsjednik stranke. Nikada se ni na jednom tijelu stranke nije raspravljalo o firmama”, tvrdi Gregurić.

“Jeste li ikada sudjelovali na sastancima na kojima se raspravljalo o privatizaciji bilo koje tvrtke Agrokora”, pita Orsat Miljenić.

“Nisam nikada bio ni na jednom političkom ili drugom skupu na kojem bi se razgovaralo o privatizaciji bilo koje tvrtke Agrokora”, rekao je Gregurić.

“Je li po vama moguće da nastane ovakav Agrokor bez političke podrške i sprege s politikom i neke vrste zaštite”, pita Miljenić.

“U dva sam navrata odgovorio da je postojao sustav koji je morao kontrolirati procese. U upravnim vijećima su sjedili ministri, ali ne mogu komentirati na koji način su donoslili odluke. Vjerojatno je moglo biti blagonaklonog stava, ali to ćete puno bolje saznati od ljudi koji su vodili agencije unatrag 25 godina. Sberbanka je državna banka i odobrila je ogromna banka. Takav veliki proces nije mogao proći da za njega nije znao u izvršnoj vlasti. I u Rusiji i Hrvatskoj”, rekao je Gregurić.

“Vi ste bili direktor Astre koja je bila vlasnik i Kulmerovih dvora i poslovnih prostora koji su pripali Todoriću. Zbog toga vas neki nazivaju tatom Agrokora”, rekao je Nikola Grmoja.

“Točno je da me neki tako nazivaju, ali me nazivaju i svemogućim kadrovikom. A ja to ne mogu biti jer nemam nikakvog upliva na politiku. Poslovni prostori i Kulmerovi dvori nisu prodani dok sam ja bio u Astri”, odgovorio je Gregurić.

“Poznato vam je da je bilo više od 20 kreditora u vjerovničkom vijeću i je li vam poznata činjenica da je Sberbanka imala iste uvjete kao i drugi vjerovnici, ali njihova poslovna odluka je bila da sudjeluje u roll upu”, pita Ante Babić.

“Pratim Agrokor kao i svi drugi, ali nemam saznanja o uvjetima kreditiranja”, odgovorio je Gregurić.

“Jeste li kao savjetnik za gospodarstvo predsjednika Tuđmana razgovarali o bilo kojoj tvrtki iz koncerna Agrokor i gospodinu Todoriću”, pita Orsat Miljenić.

“Bio sam savjetnik ali sam se bavio vezama s Bosnom i Hercegovinom i pokušao s njima ostvariti bolju gospodarsku suradnju. Znate kad vam susjed loše živi, morate se zapitati kako mu pomoći. Ja nisam razgovarao o Agrokoru”, tvrdi Gregurić.

“Tko su onda bili savjetnici predsjednika koje bismo mogli pozvati”, pita Miljenić.

“Ja nikada u Uredu predsjednika nisam imao svoj ured. Provjerite popise savjetnika”, odgovorio je Gregurić.

“Zašto su u upravni odbor Fonda za privatizaciju imenovani Ivić Pašalić, Ivan Milas, Zlatko Canjuga koji nisu imali veze gospodarstvom, a nisu imenovani ljud koji o gospodarstvu nešto znaju”, pitao je Maras.

“Podsjetili ste me, ali nisam sudjelovao u odabiru ljudi koji će biti u nadzornim odborima ili upravnom vijeću. Slažem se da je bilo nelogičnosti, ali uvijek ih ima”, odgovorio je Gregurić na posljednje pitanje.

Istražno povjerenstvo nastavlja s radom u 12 sati ispitivanjem nekadašnjeg potpredsjednka Vlade Jurice Pavelića.

“Ne možemo reći da je ono što se sada događa greška nekog prije i da je to smišljeno da se naprave problemi Hrvatskoj”, zaključio je Pavelić.

Na sutrašnju sjednicu istražnog povjerenstva pozvani su  Borislav Škegro, Željko Rohatinski, Josip Petrović i Zoran Jašić. Članovi povjerenstva još uvijek ne znaju jesu li Rohatinski i Jašić dobili pozive i hoće li doći na ispitivanje. Nikola Grmoja je predložio da se na nekoj od sljedećih sjednica suoče Josip Manolić i Franjo Gregurić zbog razlika u njihovim svjedočenjima.