Novo lice na predstojećim izborima za gradonačelnika Samobora je Irena Franceković, ekonomistica, revizorica, forenzičarka i dosadašnja nezavisna vijećnica u Gradskom vijeću Samobora. S listom Nezavisni Samobor izlazi i na izbore za Gradsko vijeće, a njihovu kandidaturu podržala je Dalija Orešković koja je prisustvovala predstavljanju liste. Irena Franceković je prošle godine podržala ekipu predvođenu bivšim saborskim zastupnicima Marinom Škibolom i Ivanom Lovrinovićem, kada su Državnom odvjetništvu podnosili kaznenu prijavu protiv HNB-a i njegove uprave zato što su RBA zadrugama dopustili da peru novac u Hrvatskoj. Ova rođena Samoborka 30 godina radila je u bankarstvu, a kao forenzičarka bila je dio petnaesteročlanog tima kriminalista koji su istraživali poslovanje i financijske malverzacije Hypo Banka u Hrvatskoj. Zahvaljujući tim istragama bivši predsjednik uprave Hypo Banka Wolfgang Kulterer u Austriji je bio osuđen na 6,5 godina zatvora.

Na predstavljanju svoje kandidature Irena Franceković osvrnula se i na činjenicu da je Samobor „darovao svoju poslovnu zonu“ susjednoj Svetoj Nedelji kada je postala grad u kojem danas kao poduzetnik djeluje i radi Mate Rimac. Franceković je najavila da će ona sa svojim timom izgraditi još uspješniju poslovnu zonu u Samoboru da bi se pokrenulo poduzetništvo.

NACIONAL: Idete na izbore za gradonačelnicu Samobora kao nezavisna kandidatkinja, ali i s nezavisnom listom za Gradsko vijeće Samobora. Na prošlim izborima nije bilo tako.

Na prošlim izborima nastupila sam pod zastavom Mosta iako nisam bila njihov član. Most se tada profilirao kao opcija koja okuplja nezavisne kandidate. Svi su od njih očekivali nešto pa sam i ja povjerovala iako su, kako se pokazalo, bili debeli lažnjak jer su jako skrenuli udesno. Takva, međutim, nisu i moja razmišljanja. Zanima me napredak, a ne prošlost i podjele na partizane i ustaše, crne ili bijele. U Samoboru je bilo svega. U Samoboru je i kardinal Franjo Kuharić služio kao župnik, a kod crkve Svete Ane u Anindolu je spomenik osnivanju KPH iz 1937. godine. No to je povijest, a kroz povijest ljudi mijenjaju kapute, pa je i to normalno.

NACIONAL: Za gradonačelnicu Samobora kandidirala se i poznata skijašica Nika Fleiss, koja također tvrdi da je nezavisna kandidatkinja. Je li vaša prednost u tome što ste rođeni u Samoboru, za razliku od nje koja je rođena u Brežicama, u Sloveniji? 

Nika Fleiss je kandidatkinja za gradonačelnicu ispred HDZ-a i ujedno nositeljica liste HDZ-a za Gradsko vijeće. Ne mislim da je moja prednost u tome što sam rođena Samoborka. Nažalost, sve mlađe generacije Samoboraca rođene su ili u Brežicama ili u Zagrebu, jer je rodilište u Samoboru zatvoreno sedamdesetih godina nakon požara.

NACIONAL: Kakva je danas politička konfiguracija u Samoboru? Poznato je da je Krešo Beljak gradonačelnik, a njegov HSS u Gradskom vijeću je u koaliciji s SDP-om. Kakve su šanse s nezavisnom listom?

Vjerujem da su nam ovoga puta šanse ozbiljne. U Samoboru je većina mjesnih odbora svojedobno bila u rukama HDZ-a. Najjači su bili na terenu, a onda je došao Krešo Beljak pa su mnogi od njih postali HSS-ovci. Kad bi sada pobijedila neka treća opcija, a vjerujemo da bismo to mogli biti baš mi, možda bi se neki od njih i nama priklonili. Čim sam na prošlim izborima ušla u Gradsko vijeće, rekla sam im da sam nezavisna vijećnica. U protekle četiri godine među nezavisne je prešlo još dvoje vijećnika. Jedan od njih bio je i predsjednik gradskog ogranka HDZ-a Vladimir Skenderić, ali je napustio stranku nakon niza godina. Potom je i Mihaela Purić, kolegica iz stranke Milana Bandića, prešla u nezavisne zastupnike. Tada smo osnovali klub nezavisnih vijećnika. Kad pogledate rasprave na Gradskom vijeću, može se vidjeti da se najviše čuo glas nas troje. Gradsko vijeće od 25 vijećnika, nažalost, imalo je većinu sastavljenu od vijećnika HSS-a i SDP-a. U četiri godine nisam čula glas nijednog od njih. HSS je držao izvršnu vlast preko gradonačelnika i dogradonačelnika, a predsjednik Vijeća i jedna dogradonačelnica bili su iz SDP-a.

NACIONAL: Što zamjerate lokalnoj vlasti u Samoboru?

Znala sam i prije no što sam postala gradska vijećnica da postoji nesrazmjer u trošenju javnog novca. Kroz protekle četiri godine vijećničkog mandata zaključila sam da je ta rastrošnost bila puno veća nego što sam mislila. Više je novca trošeno mimo regularnih kanala. Na raspisanim natječajima na čudan način uvijek su iste firme dobivale poslove, a uvijek je bilo plaćano 25 posto VTR-a od ugovorenih cijena za radove i usluge. Zatim, postoje neki čudni ugovori između Gradske uprave i Komunalca kao gradskog poduzeća o nekakvim radovima koje će Komunalac obavljati za Grad Samobor. Na osnovi takvih ugovora Komunalcu su dodjeljivani poslovi bez javnog natječaja pa nije bilo ni kontrole u cijenama, a Komunalac je potom te poslove davao podizvođačima također bez natječaja.

NACIONAL: Je li to Komunalac bio jedan od punktova na kojima se gradski novac trošio bez nadzora?

U Komunalcu se suludo zapošljavalo. Od 300 zaposlenika u Komunalcu 120 ih je radilo na nekim konkretnim poslovima čišćenja i održavanja. Ostalih skoro 200 zaposlenih sjede po kancelarijama, a ne znamo što rade. Da se razumijemo, nemamo namjeru nikome uručiti otkaz, nego funkcionalno preurediti Gradsku upravu i gradska poduzeća.

NACIONAL: Je li ih zapošljavao gradonačelnik Krešo Beljak?

Naravno, i svi su morali imati članske iskaznice HSS-a. Oni koji nemaju člansku iskaznicu HSS-a nisu mogli dobiti posao ni u jednom javnom poduzeću ili gradskoj ustanovi. Mali smo grad od 38.000 stanovnika, a samo u Gradskoj upravi radi 100 ljudi, u Komunalcu 300, a u Odvodnji 100. Sve skupa je na gradskom budžetu oko tisuću zaposlenih Samoboraca. Što oni rade, ne znam. Nekoliko puta pitala sam na Gradskom vijeću da mi gradski pročelnici opišu jedan radni dan gradskog službenika. Sada ćemo imati priliku i to urediti bez da ikome ugrozimo egzistenciju.

NACIONAL: Jeste li svjesni toga da tih tisuću zaposlenika neće glasati za vas i vašu nezavisnu listu? Oni nisu sami, nego treba ubrojiti i članove njihovih obitelji.

Pomnožite li tih 1000 zaposlenih u Samoboru s tri, oni u startu imaju 3000 glasova. Međutim, i ti ljudi moraju biti svjesni situacije. Gradska blagajna nije beskrajno velika i elastična da se može rastezati. I oni će u jednom trenutku postati višak sami sebi. Ne mislim da ljude koji rade treba otpustiti. Ne treba. Višak su oni koji ne rade, koji ne dolaze na posao, koji sjede osam sati i nemaju što raditi. To je višak, ali i oni će početi raditi na dobrobit grada. Nadam se da su toga svjesni i oni koji sjede na takvim mjestima.

NACIONAL: Što namjeravate učiniti da dobijete glasove Samoboraca? Što im možete ponuditi?

U Gradu Samoboru treba napraviti jednu dobru analizu stanja, koja neće biti ružičasta.

NACIONAL: No Grad Samobor krasi i epitet jednog od najljepših hrvatskih gradova, a Gradsku upravu smatra se jednom od uspješnijih.

Za ljepotu Samobora nije zaslužan Krešo Beljak, nisam zaslužna ni ja, kao ni netko tko će doći iza nas. To je prirodna ljepota grada okruženog prekrasnim brdima. Krešo Beljak je u proteklih 12 godina devastirao i zapustio grad. Od svih predizbornih obećanja nije izvršio nijedno. Dozvolio je da gradski odjel za urbanizam ruinira sam centar grada. U centru grada pojavile su se neke moderne građevine mimo prostornog plana i GUP-a. Devastirali su i samu gradsku jezgru, koja je bila najljepši dio Samobora. Zapustili su glavne ulice i dozvolili bezumno parkiranje.

NACIONAL: Žestoki ste kritičar gradonačelnika Kreše Beljaka. Vodi li vas to u izbornu pobjedu?

Teško mi je pronaći neku dobru stvar koju je Krešo Beljak napravio. Sada govore o bazenu, a bazen je lako rješiva stvar. Ne možemo obnoviti bazene Šmidhen, a to ne bi mogao ni HDZ koji sada vlada u državi. Postojao je jedan projekt za obnovu Šmidhena investitora Slavena Čolaka, ali zašto je on propao ne znam. Znam da su se za taj projekt namjeravala povući sredstva iz Europske unije, ali EU je već financirao obnovu Čateža u susjednoj Sloveniji. Prema nekim europskim standardima, Šmidhen je preblizu Čatežu da bi i Samobor mogao aplicirati na europski novac. O temi Šmidhena bit će još mnogo govora.

NACIONAL: Ako nije moguće obnoviti Šmidhen, o kakvom je onda bazenu riječ?

To je bazen za učenje plivanja školske djece. Imamo bazen Vugrinščak podno Starog grada gdje je bilo staro hidropatsko kupalište i lječilište osnovano krajem 19. stoljeća. Krešo Beljak je zatekao situaciju u kojoj je postojao koncesionar na tom kupalištu. Onda se Gradska uprava dosjetila igrati hajduka i nasilno su izbacili koncesionara. Bespravno su ga izbacili iz posjeda i rekli da će Grad brinuti o bazenu. Zbog toga je prije mjesec dana Grad Samobor ovršen za 1,5 milijuna kuna, a prije godinu dana uložili su također 1,5 milijuna za bazen koji radi mjesec i pol dana u godini. Nema grijane vode, a nije natkrit. Znači, učinili su ništa, a djecu iz škole sada voze da uče plivati po bazenima u Zagrebu. Ima toga još.

NACIONAL: Na što konkretno mislite?

Prije nego što je došao Krešo Beljak sa svojom ekipom, prije 12 godina bila je izgrađena nova sportska dvorana pokraj sadašnjeg Konzuma i prodajnog centra Pevexa. Uz tu dvoranu bile su planirane i dvije manje dvorane za borilačke sportove i olimpijski bazen. Za to postoji građevinska dozvola, a troškovnik za njihovu izgradnju bio je procijenjen na sedam milijuna kuna. Ako su se ti troškovi do danas i udvostručili, neka budu 14 milijuna kuna, to je daleko manje od 47 milijuna kuna s koliko oni govore da će negdje graditi bazen. Tamo već imaju teren, dozvolu, sve je pripremljeno, samo treba zabiti lopatu. To nije nikakav problem, ali u 12 godina Krešo Beljak i njegov tim nisu uspjeli ništa napraviti. Sada Beljakov pulen Željko Stanec, koji se umjesto njega kandidira za gradonačelnika, opet obećava bazen, ali ovu skupu varijantu.

NACIONAL: Govorite o Kreši Beljaku, ali on se neće kandidirati za novi gradonačelnički mandat.

Točno je da je Krešo Beljak prije par mjeseci objavio da se neće ponovo kandidirati. Odustao je od kandidature, a njegov nasljednik Stanec napisao je da ima 18 godina radnog staža kao obrtnik, a taj njegov obrt bilo je držanje štanda na placu u Samoboru na kojem je prodavao cigarete i Milka čokolade dok još nismo bili u Europskoj uniji. Poslije toga je 2009. godine postao dogradonačelnik s Krešom Beljakom. Čim je došao na vlast u Samoboru, Krešo Beljak se bacio u visoku politiku, a grad ostavio na milost i nemilost Željku Stanecu.