Kina i Rusija su u naprednim tajnim pregovorima s Iranom o obnovi zaliha Islamske Republike ključnim kemijskim spojem koji se koristi za pokretanje balističkih projektila, kažu diplomati upoznati s tim pitanjem, potez koji bi označio jasno kršenje sankcija Ujedinjenih naroda i možda pomogao Moskvi obnoviti iscrpljenu zalihu raketa.

Teheran je istovremeno vodio pregovore s dužnosnicima i subjektima pod kontrolom vlade iz obiju zemalja, uključujući državnog ruskog proizvođača kemikalija FKP Anozit, o nabavi velikih količina amonijevog perklorata ili AP, glavnog sastojka u čvrstim pogonskim plinovima koji se koriste za pogon raketa, rekli su diplomati, koji su tražili anonimnost kako bi razgovarali o povjerljivim informacijama.

U Pekingu je iranski diplomat Sajjad Ahadzadeh, koji služi kao Teheranov “savjetnik za tehnologiju” u Kini i široj regiji, vodio pregovore o preuzimanju AP-a, prema diplomatima upoznatim s tim pitanjem. Međutim, diplomati su rekli da ne znaju o kojim se kineskim tvrtkama radi.
Točna količina AP-a koju Iran želi kupiti nije jasna, ali diplomati upoznati s njegovim planovima procjenjuju da bi bila dovoljna za izradu tisuća raketa, uključujući raketu Zolfaghar, koja ima domet od 700 kilometara i koju su koristili i Iran i njegovi opunomoćenici na Bliskom istoku posljednjih godina. Ako dogovor uspije, neke od tih raketa mogle bi završiti raspoređene protiv Ukrajine, rekli su diplomati.

Iran je opskrbio Rusiju takozvanim bespilotnim letjelicama kamikazama koje je koristila za napade na ukrajinske civilne mete, a također je savjetovao Moskvu kako da zaobiđe međunarodne sankcije s kojima je suočena zbog svojih akcija.

Poticanje rata

Razgovori o nabavi AP-a slijede otopljavanje odnosa između Irana, Rusije i Kine, koje sebe vide kao bedem protiv američkog utjecaja u jeku sveopćeg rata Moskve protiv Ukrajine.

Kineski predsjednik Xi Jinping, koji je prošlog mjeseca posjetio Moskvu, nije otvoreno podržao rat ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, ali je ostavio malo sumnje da je odanost Pekinga u konačnici na strani Rusije.

I SAD i Europa opetovano su upozoravali Peking da Rusiji ne nudi vojnu potporu, iako je daleko od jasnih posljedica, ako ih ima, bilo bi ako Kina ignorira ta upozorenja.

Dok je Kina isporučila Rusiji nešto vojne opreme posljednjih mjeseci, potpora je do sada bila skromna, djelomično, kažu analitičari, zato što je Peking oprezan da ne naljuti svoje najvažnije trgovinske partnere, SAD i Europu.

Pomaganje Rusiji preko Irana opskrbljivanjem Irana AP-om, kažu diplomati upoznati s tim pitanjem, jedan je od načina na koji Kina može ponuditi Moskvi znatnu potporu iza kulisa. To što Kina možda razmatra prekršiti sankcije UN-a koje je potpisala kako bi pomogla Rusiji u ratnim naporima odaje duboku zabrinutost u Pekingu zbog izgleda njezina saveznika, kažu zapadni analitičari.

Prema Rezoluciji 2231 UN-a, donesenoj 2015., zemljama je zabranjeno opskrbljivati ​​Iran AP-om bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a.

“Iran produbljuje svoje oslanjanje na balističke projektile na čvrsto gorivo u svojoj sigurnosnoj strategiji”, rekao je Behnam Ben Taleblu, viši suradnik Zaklade za obranu demokracija i autor nedavne opsežne studije o iranskom raketnom programu. “Stoga će sastojci koji ulaze u kruto raketno gorivo, poput AP-a kao oksidansa, samo rasti na važnosti za režim.”

Sumnjivi volumen ruskih i kineskih isporuka “govori o imperativu posjedovanja ovog materijala” za Iran, dodao je Ben Taleblu.

U studenom je američka mornarica otkrila oko 70 tona AP-a, dovoljno za gorivo desetak raketa srednjeg dometa, na brodu u Omanskom zaljevu na putu iz Irana u Jemen. Američki dužnosnici vjerovali su da je teret bio namijenjen jemenskim Huti pobunjenicima koje podržava Iran, a mornarica je potopila brod.