Iransko vojno zapovjedništvo objavilo je u srijedu da je Iran na rubu otvorenog sukoba svim svojim neprijateljima, ali da je spreman suzbiti bilo kakvu prijetnju.

“Pripremljenost iranske obrambene vojske je na najvišoj razini te je spremna suprotstaviti se bilo kakvoj prijetnji i pretjeranim zahtjevima”, rekao je ministar obrane Amir Hatami za novinsku agenciju IRNA-u.

Istaknuo je da će Iran poraziti američko-izraelsko savezništvo.

Sjedinjene Države poslale su dodatne vojne snage na Bliski istok, uključujući nosač zrakoplova, bombardere B-52 i rakete Patriot protiv, kako američki dužnosnici tvrde, iranskih prijetnji njihovoj vojsci i interesima u regiji.

Zapovjednik iranske Revolucionarne garde rekao je da su “na rubu otvorenog sukoba sa svojim neprijateljima”, prenosi novinska agencija Fars.

General Hossein Salami, koji je imenovan zapovjednikom vojske prošli mjesec, dodao je: “Ovo je povijesni trenutak, odlučujući za islamsku revoluciju jer su neprijatelji krenuli u sukob s nama punim kapacitetom.”

Viši iranski dužnosnik je u srijedu za Reuters rekao da je Teheran spreman za bilo kakav scenarij “od sukoba do pregovora” i da si Sjedinjene Države ne mogu priuštiti još jedan rat na Bliskom istoku.

Izrael će stati uz SAD u sukobu s Iranom, rekao je u utorak izraelski premijer Benjamin Netanyahu. “Ujedinjeni smo u namjeri da zaustavimo agresiju Irana”, rekao je. “Izrael, sve zemlje regije i sve one zemlje koje traže mir u svijetu, trebaju se udružiti sa Sjedinjenim Državama protiv agresije Irana.”

State Department naredio je u srijedu povratak najvećeg dijela američkog osoblja iz diplomatskih predstavništava u Iraku zbog rasta napetosti između Washingtona i Teherana. Ta se naredba odnosi na osoblje koje nije zaduženo za izvanredne situacije u američkoj ambasadi u Bagdadu i u konzulatu u Erbilu, u autonomnoj pokrajini Kurdistan.

State Department je tu naredbu dao pošto je u utorak američko Središnje zapovjedništvo stavilo svoje snage u visok stupanj pripravnosti zbog “vjerodostojnih prijetnji” iranskih snaga  i snaga koje podupire Iran u Iraku.

Nakon Njemačke i Nizozemska prekida misiju vojne pomoći u Iraku

Nakon Njemačke i  nizozemska vlada objavila je u srijedu da prekida misiju obuke lokalne vojske u Iraku pošto su Sjedinjene Države upozorile na rast prijetnji iranskih snaga odnosno snaga koje imaju podršku Irana.

Nizozemsko vojno osoblje pomaže uvježbavanju iračkih snaga u Erbilu na sjeveru Iraka, zajedno s drugim inozemnim vojnicima.

Kako prenosi Reuters Nizozemska ima 169 pripadnika vojnog i civilnogg osoblja u Iraku, a što uključuje njih 50 u Erbilu gdje pomažu kurdskoj vojsci.

Nizozemskim snagama naređeno da sve do nedjelje ostanu u bazi, javlja nizozemska agencija ANP.

Ranije u srijedu ministarstvo obrane u Berlinu priopćilo je da je od početka tjedna Bundeswehr na neodređeno vrijeme prekinuo u Iraku poduku iračkog vojnog osoblja. Kao razlog je navedeno pogoršano sigurnosno stanje u ovoj zemlji zbog napetosti s Iranom.

U utorak je Španjolska povukla svoju fregatu ‘Méndez Núñez’ s 215 mornara, a koja  je trebala pratiti američki nosač aviona ‘Abraham Lincoln’ u moru prema Iranu, a kao razlog povlačenja navela je da je  “SAD promijenio originalnu misiju“.

Napetosti između dviju država narasle su otkako je Iran prošli tjedan objavio da će početi povlačenje iz ključnih dijelova nuklearnog sporazuma iz 2015., kojega je cilj spriječiti Teheran da razvije nuklearnu bombu i iz kojega se Washington povukao lani.

SAD dulje od tjedan dana navodi da iranske vlasti ili njihovi saveznici na Bliskom istoku pripremaju napade na američke interese te je onamo uputio nosač zrakoplova, jedan ratni brod, bombardere B-52 i sustave projektila Patriot.

Iran je snaženje vojne nazočnosti SAD-a ocijenio kao “psihološki rat” i zastrašivanje, a istaknuti iranski klerik je u petak upozorio da američka flota može biti “uništena jednom raketom”.

Vrhovni vođa Islamske Republike Iran ustvrdio je u utorak da “neće biti rata” sa Sjedinjenim Državama i ocijenio da je odmjeravanje snaga između Teherana i Washingtona više način testiranja odlučnosti dviju strana nego vojni sukob.