U Saboru će sutra glasovanjem završiti treća sjednica u ovom sazivu, a zastupnici bi se trebali izjasniti i o NATO aktivnosti NSATU, koja je već tjednima predmet oštrih političkih konfrontacija.
Međutim, na redovnom koalicijskom sastanku u utorak razgovaralo se o mogućnosti da se ovo važno glasovanje ipak odgodi.
Čak je bilo prijedloga da se sazove još jednu sjednicu Odbora za obranu, na kojoj bi ovaj put netko iz struktura NATO-a došao zastupnicima pojasniti neke detalje oko kojih još uvijek postoje ozbiljni prijepori, piše Novi list.
I dio oporbe za odgodu izjašnjavanja o misiji NATO-a
Sve je to bilo u kontekstu procjene dužnosnika HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera da imaju puno snažnije argumente od predsjednika Zorana Milanovića i skoro čitave oporbe te da bi stoga bilo dobro da NSATU još neko vrijeme bude u fokusu javnosti.
No, nikakva odluka o odlaganju glasovanja samo o ovoj točki dnevnog reda nije donesena. Zanimljivo je da i pojedini oporbeni čelnici smatraju da nema razloga da se već sada glasuje.
“Rok je do kraja godine i ako još nemamo punu sliku, zašto Plenković žuri? Zbog kampanje. Za razliku od EUMAM misije, kad je isto bila potrebna dvotrećinska podrška, sada nas iz oporbe nitko ništa nije pitao i meni se sve čini da je ovo samo predstava za javnost kako bi Plenković ušićario političke bodove, a ne pomogao Ukrajini, rekla je jučer predsjednica Kluba zastupnika Možemo Sandra Benčić.
‘Milanović dao tajne podatke pojedinim ili svim SDP-ovcima’
No, s glasovanjem, kad god se ono održalo, sve u vezi s razinom hrvatske involviranosti u rat u Ukrajini i dalje će biti prvorazredna politička tema, posebno u kampanji za predsjedničke izbore.
HDZ, primjerice, traži da SOA provjeri jesu li saborski zastupnici SDP-a raspolagali klasificiranom informacijom o NSATU aktivnosti prije nego što je ona u sjedištu NATO saveza deklasificirana.
Predsjednik Zoran Milanović je u svom obraćanju javnosti u ponedjeljak spomenuo tu informaciju od 23. rujna kao potencijalno relevantnu za odlučivanje o slanju hrvatskih časnika u Wiesbaden. Istog dana su na sjednici Odbora za obranu SDP-ovci pitali ministra obrane Ivana Anušića o toj informaciji, a on im je odgovarao da je riječ o dokumentu s oznakom tajnosti u koji oni nemaju pravo uvida budući da ne posjeduju potreban “security clearance”.
Dan kasnije su na saborskoj plenarnoj sjednici SDP-ovci ustrajno tražili od Anušića da im kaže hoće li, u sklopu NSATU-a, vojnici država članica NATO-a ići u Ukrajinu, a on je ponavljao da je to klasificirano, ali da Hrvati sigurno neće putovati u zemlju koja je žrtva ruske agresije.
Kada je, pak, stigla vijest o deklasifikaciji te informacije, iz koje proizlazi da će biti NATO vojnika koji će odlaziti u Ukrajinu, ministar je optužio predsjednika da je taj podatak dostavio SDP-u u pripremama za sjednicu Sabora i pozvao SOA-u da utvrdi što se točno dogodilo. Jučer su isti zahtjev SOA-i uputili i Anušićeve stranačke kolege Nikola Mažar i Ante Deur.
“Zoran Milanović je, a to nitko od nas nije znao, dao tajne podatke u ruke određenih ili svih članova SDP-a. Vjerujemo po viđenjima koja su na sjednici dali Arsen Bauk i Ranko Ostojić da su oni te podatke vidjeli i na račun toga gradili jednu lažnu priču. Ozbiljan je to problem kojim bi se trebala pozabaviti SOA i ukazati hrvatskoj javnosti i zastupnicima od koga je došao i zašto se taj klasificirani podatak dao u javnost“, izjavio je Deur.
I Mažar je uvjeren da su zastupnici SDP-a imali klasificirani podatak i “protuzakonito ga zloupotrebljavali i na sjednici Odbora za obranu i tijekom plenarne rasprave”.
U SDP-u kažu da im nisu bili dostupni klasificirani podaci
SDP, međutim, negira da je bio u dosluhu s Uredom predsjednika.
“Ovo je dio političkog folklora izborne kampanje, nama nisu bili dostupni ti podaci. Bilo nam je dostupno ono što i svim građanima, a to su izjave predsjednika Republike. Što se tiče deklasificiranih podataka, oni pokazuju da je predsjednik Republike od početka govorio ono što je u tim deklasificiranim podacima, a da su iz Ministarstva obrane govorili nešto drugo“, komentirao je jučer Arsen Bauk (SDP).
S obzirom na to da je Bauk predsjednik Odbora za obranu, Novi list ga je pitao razmišlja li o prijedlogu da se na sjednicu tog tijela opet pozove načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, kako bi se razjasnile razlike u njegovom očitovanju Anušiću i sadržaja deklasificirane informacije.
Kundid je, naime, tvrdio da će se NSATU isključivo provoditi na teritoriju zemalja članica NATO-a, pa je temeljem toga HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac izjavio da se u pismu načelnika Glavnog stožera na tri mjesta navodi da NATO časnici ne mogu i neće biti upućeni na teritorij Ukrajine, a na kraju se ispostavilo da će manji broj njih ipak ići u Ukrajinu.
“Radi se o internoj korespondenciji između ministra i načelnika Glavnog stožera i ako ministar smatra da u onome što je dobio od načelnika piše nešto što nije točno, onda je to njegov problem, a ne Odbora za obranu“, rekao je Bauk za Novi list.
Komentari