Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko upozorio je u četvrtak Vijeće sigurnosti UN-a kako su stabilnost i funkcionalnost BiH ugroženi separatističkom politikom bosanskih Srba, ali i opstrukcijama i blokadama zbog prijepora oko izmjena izbornog zakona.

Sve dobro poznate probleme u toj zemlji pandemija koronavirusa dodatno je pogoršala, istaknuo je Inzko u izvješću o stanju u BiH.

Predstavljajući redovito šestomjesečno izvješće Inzko je naveo kako je tijekom proteklih pola godine pandemija potvrdila da neki političari u zemlji uporno slijede svoje ciljeve podjela, čak i ako je to na štetu zajedničke borbe za živote i zdravlje ljudi. Uz to se u pandemiji dokazalo kako je BiH u ogromnoj mjeri ovisna o međunarodnoj financijskoj potpori bez koje ne može preživjeti.

Nacionalističke političke elite, istaknuo je Inzko, i u ovoj su krizi pokazale kako ne žele ili nisu u stanju rješavati stvarne probleme građana, a kao primjer za to naveo je nefunkcioniranje odnosno blokade s kojima je suočena Federacija BiH.

Inzko je na stajalištu da opasnosti što ih proizvodi promoviranje separatističke politike u Republici Srpskoj nisu nestale, a u međuvremenu su se pojačale napetosti zbog upornih zahtjeva HDZ BiH za izmjenama izbornog zakona kojima se protivi bošnjačka strana, odnosno Stranka demokratske akcije (SDA).

“Nakon desetljeća pozitivne reintegracije zemlje dinamika se promijenila, a centrifugalne političke snage pokušavaju unazaditi reforme i napredak”, kazao je Inzko pred članovima Vijeća sigurnosti UN.

Federacija BiH još uvijek bez vlade

Podsjetio je kako državna razina vlasti odavno ne funkcionira kako bi trebalo zbog zloporaba mehanizama koji omogućavaju blokiranje rada i donošenja odluka u ključnim tijelima, a sada se to preslikalo i na Federaciju BiH, koja još nije dobila novu vladu iako su izbori provedeni prije dvije godine.

HDZ BiH dogovor o toj vladi uvjetuje izmjenama izbornog zakona, a SDA odbija popustiti pod tim pritiskom. Inzko je Vijeću sigurnosti BiH problem oko izmjena izbornog zakona BiH opisao kao sukob između dva koncepta “legitimnog predstavljanja”, odnosno etničkog modela i onog koji bi, uz prava pripadnika konstitutivnih naroda, jamčio i ona pripadnika etničkih manjina te osoba koje se ne izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti.

Promjene izbornog sustava, kako sugerira Inzko, morale bi obuhvatiti ne samo provedbu jedne presude Ustavnog suda BiH, na čemu inzistira HDZ BiH, nego i svih presuda Europskog suda za ljudska prava koje su utvrdile diskriminacije unutar izbornog sustava.

‘Odnosi političkih lidera u BiH sve više antagonistički’

Austrijski je diplomat ocijenio kako će to biti teško pomiriti dodajući kako je poseban problem izostanak konstruktivnog dijaloga kojim bi se razlike otklonile. Posebice žali jer je prilika za to propuštena nakon što su lideri HDZ BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović u lipnju postigli dogovor o izbornim pravilima za Mostar, no pozitivna atmosfera koja je tada stvorena vrlo brzo je nestala, a sukobi su se zaoštrili.

“Posebice me brinu odnosi između političkih lidera u BiH koji su sve više antagonistički i neproduktivni. Uz ostalo postoje kontinuirane prijetnje secesijom, blokade na državnoj i federalnoj razini  te previše nefleksibilnosti na određenim pozicijama”, kazao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Upozorio je i na činjenicu da neki politički lideri u zemlji “vješto manipuliraju” razlikama u međunarodnoj zajednici ne bi li lakše ostvarili svoje ciljeve, a kao primjer naveo je pritiske da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR) te eliminira troje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, na čemu posebice inzistira član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a u tome ima i potporu HDZ BiH.

Inzkovo je stajalište kako to nipošto ne bi trebalo dopustiti jer su ove institucije kako su sada ustrojene, a posebice Ustavni sud jedina stvarna brana potezima koji bi mogli ugroziti mir i stabilnost BiH odnosno njen ustavni poredak.

Visoki predstavnik upozorio je i na činjenicu da Dodikove izjave kojima status RS povezuje s Kosovom imaju potporu u državnom vrhu Srbije, pri čemu je izrijekom prozvao sadašnjeg srbijanskog ministra unutarnjih poslova Aleksandra Vulina.