Nautički turizam ove bi godine trebao nadmašiti rezultate rekordne turističke 2019. godine, a u tijeku je nekoliko velikih investicijskih projekata koji će dodatno povećati kapacitete za prihvat brodova i čiji će se rezultati moći vidjeti već kroz nekoliko godina. Već u prva četiri mjeseca ove godine broj nautičkih turista čak je osam posto veći nego u istom periodu rekordne 2019. godine. Ministarstvo turizma i sporta objavilo je da, prema podacima sustava e-visitor, od 1. siječnja do 11. travnja u Hrvatskoj je ostvareno ukupno 1,3 milijuna dolazaka i 3,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 35 posto u dolascima i 28 posto u noćenjima, odnosno da navedeno predstavlja rast od šest posto u dolascima i 19 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine. Do 27. travnja, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, brojke su narasle na ukupno 1,8 milijuna dolazaka i 5,2 milijuna noćenja.

Od toga je u charter turizmu ostvareno gotovo 20.000 dolazaka i preko 111 tisuća noćenja. Riječ je o podacima koje HTZ u segmentu nautičkog chartera prati kroz sustav eCrew Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. No treba napomenuti da charter sezona zapravo uglavnom počinje sredinom travnja te da će se udio nautičkih turista u ukupnim brojkama moći zbrajati tek na kraju godine.

“Hrvatska je već dugi niz godina pozicionirana kao jedna od najboljih nautičkih destinacija Mediterana, a navedeno potvrđuju i rezultati turističkog prometa ostvarenog u nautičkom charteru u dosadašnjem dijelu godine. Tako je u razdoblju od 1. siječnja do 27. travnja ove godine u Hrvatskoj ukupno ostvareno 1,8 milijuna dolazaka i 5,2 milijuna noćenja od čega je u charter turizmu ostvareno gotovo 20.000 dolazaka i preko 111 tisuća noćenja, što u usporedbi s istim razdobljem prošle godine predstavlja rast od osam posto u nautičkim noćenjima”, naveli su iz Hrvatske turističke zajednice na čijem je čelu Kristijan Staničić.

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, najavio je da uskoro napokon raspisuje natječaj za koncesiju za izgradnju nove luke nautičkog turizma Sućuraj na Hvaru kapaciteta 250 vezova. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Iz Hrvatske turističke zajednice nemaju podatke o tome koliki udio u prihodima od stranih turista ostvaraju nautički turisti, ali napominju da pojedina istraživanja i analize pokazuju kako su nautičari jedni od najboljih potrošača s dnevnom potrošnjom u nautičkom charteru od oko 255 eura.

“Hrvatska je u svijetu vrlo dobro prepoznata kao turistička destinacija bogate i raznolike ponude, a pritom do posebnog izražaja dolazi turistički proizvod nautike, koji se nameće kao jedan od najistaknutijih imidž proizvoda naše zemlje. U skladu s navedenim te s obzirom na činjenicu da rezultati u nautičkom charteru iz ove godine premašuju čak i one iz rekordne 2019. godine, u nautičkom se charteru očekuje dobra sezona, kao i ostvarenje pozitivnih trendova. Podsjećamo i da je Hrvatska jedna od vodećih destinacija na globalnoj razini kada govorimo o floti i kapacitetima u nautičkom charteru, a ovaj je proizvod vrlo zastupljen i u sklopu promotivnih aktivnosti HTZ-a. Navedeno se odnosi i na ovogodišnju glavnu promotivnu i pozivnu kampanju HTZ-a ‘Experience Croatia….your memories are on us!’ koja se provodi na 14 emitivnih tržišta s posebnim fokusom na one proizvode koji su najtraženiji na svakom pojedinom tržištu”, odgovorili su iz HTZ-a na pitanje kakvu nautičku sezonu očekuju ove godine.

U Hrvatskoj turističkoj zajednici ističu da takvim pozitivnim očekivanjima svakako doprinose i infrastrukturni projekti te kontinuirana ulaganja u kvalitetu ponude i usluga koji jamče i bolju vidljivost na tržištu, odnosno povećanu potražnju.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković neprestano naglašava da ulažu ogromna sredstva u infrastrukturna ulaganja i sufinanciranje projekata lučke infrastrukture i sanacije pomorskog dobra, što svakako doprinosi i njihovoj atraktivnosti za nautičare jer se mijenjaju i vizura i kvaliteta ponude malih otočnih i priobalnih mjesta.

‘U marinu Polesana investirano je u prvoj fazi 30 milijuna eura, a u rekonstrukciju ACI marine u Rovinju 20 milijuna eura’, kažu u Ministarstvu mora

No na pitanje koliko je u posljednjih nekoliko godina poboljšana infrastruktura u hrvatskim marinama, koje su trenutno najveće investicije u nautički turizam i marine u Hrvatskoj te koje su investicije u najavi, iz Ministarstva mora prometa i infrastrukture kažu:

“Od najznačajnijih investicija u proteklom razdoblju ističemo realiziranu I. fazu velikog nautičko-turističkog projekta Katarina Monumenti u Puli, za koju je investirano 30 milijuna eura u luku nautičkog turizma Marina Polesana Pula te kompletnu Rekonstrukciju ACI marine Rovinj za koju je utrošeno približno 20 milijuna eura. Trenutno najveća investicija je u izgradnju nove luke nautičkog turizma u Rijeci – marine Porto Baroš kapaciteta 230 vezova za koju su planirana investicijska sredstva u iznosu od oko 48 milijuna eura, a u narednom razdoblju očekuje se raspisivanje javnog natječaja za davanje koncesije za izgradnju nove luke nautičkog turizma Sućuraj na otoku Hvaru kapaciteta 250 vezova.”

Riječ je o projektu za koji je Vlada još ranije raspisala natječaj i potom ponovno najavila raspisivanje, ali nisu bili zadovoljeni svi uvjeti. Procijenjena vrijednost koncesije tada je bila 393,6 milijuna kuna to jest oko 52 milijuna eura na period od 30 godina. Prema podacima sa stranice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja investcroatia.gov.hr, riječ je o projektu vrijednosti od oko 13 milijuna eura koji predviđa izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Sućuraj predviđenog kapaciteta do 250 vezova na zemljištu površine 10 ha. Izgradnja i gospodarsko korištenje luke nautičkog turizma Sućuraj, odnosno pomorskog dobra, daje se u koncesiju na razdoblje od 30 godina, računajući od dana sklapanja ugovora o koncesiji. Koncesionar će biti odabran na temelju javnog natječaja koji raspisuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Provode se pripremne radnje u svrhu raspisa javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesije na pomorskom dobru.

Budući da je Hvar jedna od najatraktivnijih destinacija na Jadranu, konačna realizacija takve investicije svakako bi imala veliki značaj za nautički turizam.

Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Republika Hrvatska trenutno raspolaže s 19.105 vezova u lukama nautičkog turizma-marinama, od čega se 31 posto kapaciteta odnosi na vezove u sustavu ACI marina, a 69 posto vezova je u ostalim marinama.

Ministar Oleg Butković s Dankom Končarom u travnju 2022. na otvaranju marine Polesana u Puli, smještene u dotad devastiranoj bivsoj vojnoj zoni kao dio projekta Brijuni Rivijera. FOTO: Sasa Miljevic/PIXSELL

Međutim, koncesionari marina pobunili su se prošle godine zbog upitnog produljenja koncesija na pomorskom dobru koje su uvjet za nastavak započetih investicija – a prvenstveno se to odnosi na ACI.

Član Uprave ACI-ja Ivan Herak prošle godine je za Navigare izjavio: “ACI raspolaže neadekvatnom strukturom i kvalitetom vezova kao i sadržaja na kopnu. Dodatni problem predstavljaju ljudski resursi, prvenstveno dobna struktura djelatnika. Ipak, najveći problem predstavlja činjenica da za sve ACI marine, osim marine Slano, za sedam i pol godina ističu rokovi za gospodarsko korištenje luka nautičkog turizma – marina. To je zapravo odlučujući ograničavajući čimbenik koji u ovom trenutku eutanazira daljnji razvoj ACI-ja i tako umanjuje konkurentsku poziciju sustava. Pojednostavljeno, sve dok ne osiguramo produženje koncesija, ne možemo vršiti ulaganja u svoje marine.”

Na pitanje je li u međuvremenu pronađeno rješenje za taj problem, iz Ministarstva su odgovorili:

“Vezano za pitanje produljenja koncesija na pomorskom dobru, ističemo kako smo svjesni kompleksnosti navedene tematike, ali i činjenicu da je svim investitorima, kako domaćim tako i stranim, u natječaju jasno i nedvojbeno istaknuto kako je koncesija vremenski ograničeno pravo.

Davanje prednosti dosadašnjem urednom koncesionaru prilikom novog natječaja stavljalo bi istoga u povoljniji položaj u odnosu na druge gospodarstvenike, što ne bi bilo u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske niti pravnom stečevinom Europske unije.”

Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice prema čijim je podacima u charter turizmu do 27. travnja bilo osam posto više gostiju. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL

Budući da ACI ima koncesije nad nekima od najatraktivnijih marina na Jadranu, postavlja se pitanje hoće li se otvoriti “lov” na te marine i kakva će biti sudbina državnog ACI-ja. No isto pitanje muči i privatne koncesionare. Predsjednik Udruženja marina, interesnog udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Sean Lisjak upozorio je još prošle godine na to da nautički sektor ne može opstati bez nužnih ulaganja u cilju tehnološke konkurentnosti i bez novih investicija koje imaju gospodarsko opravdanje. Smatralo se da će se to pitanje urediti novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, ali Lisjak sada za Navigare kaže da su njihove primjedbe iz prijedloga Zakona naprosto netragom nestale, a iz Ministarstva su im odbili pobjasniti zbog čega su odbačene. Dodaje i da je Udruženje zatražilo da se njihovi prijedlozi, ali i rješenja koja su predložena u prijedlogu Zakona, pošalju na očitovanje nadležnim tijelima Europske komisije, točnije Sekretarijatu za pravna pitanja.

“Državni tajnik Bilaver je preuzeo obavezu da to učini, no sad je jasno da to nisu izvršili i da očitovanja Udruženja marina na prijedlog Zakona nisu poslana u Bruxelles. Mi nećemo odustati. Nastavit ćemo upirati prstom u sve one ljude koji nemaju političke hrabrosti zaštititi sektor marina” , poručuje Lisjak.

Može se samo nagađati hoće li takva neizvjesna situacija poremetiti pozitivne trendove u nautičkom turizmu i kapacitete hrvatskih marina.

Naime, velik broj brodova trenutno ostaje na vezu u Hrvatskoj cijelu godinu. Državni zavod za statistiku krajem travnja objavio je najnovije podatke o nautičkom turizmu „Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2022. godini“, kojim su obuhvatili 220 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 86 marina (od toga 21 suha marina), 85 sidrišta, 16 privezišta te 33 odlagališta plovnih objekata.

U izvještaju se navodi kako je prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2022. u lukama nautičkog turizma iznosila 65,1 %, vezova u moru 73,2 % te vezova na kopnu 43,6 %. Prema stalnom ugovoru, prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova bila je 61,7 %. Za plovila na stalnom ugovoru prosječna popunjenost vezova u moru bila je 68,9 %, a na kopnu 42,5 %.

‘Na stalnom vezu u lukama nautičkog turizma u 2022. bilo je 16.176 plovila, što je 9,3 % više nego u 2021., a vezom u moru koristilo se 78,1 % plovila’, kaže DZS

Na stalnom je vezu u lukama nautičkog turizma u 2022. bilo 16.176 plovila, što je 9,3 % više nego u 2021. Vezom u moru koristilo se 78,1 % plovila, a samo mjestom na kopnu koristilo se 21,9 % plovila. Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (48,9 %), slijede jahte na jedra (45,7 %) te ostala plovila (5,4 %).

U 2022. u lukama nautičkog turizma bilo je 234.496 plovila u tranzitu, što je porast broja plovila u tranzitu od 11,6 % u odnosu na 2021.

“U 2022. prihodi luka nautičkog turizma bili su veći 14,4 % u odnosu na 2021. Luke nautičkog turizma u 2022. ukupno su ostvarile 1,1 milijardu kuna prihoda bez PDV-a, što je 14,4 % više u odnosu na 2021. Najveći udio u ukupnim prihodima ili 758 milijuna kuna imali su prihodi od iznajmljivanja vezova (što je 70,0 % ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2021. prihodi od iznajmljivanja vezova bili su veći 12,5 %”, navodi se u najnovijem Izvješću Državnog zavoda za statistiku.

A s kojih tržišta dolazi najviše nautičara, otkriva HTZ: “Najviše prometa u nautičkom charteru već tradicionalno ostvarujemo s naših najvažnijih tržišta poput Austrije, Njemačke, Hrvatske i Češke, koja su već u dosadašnjem dijelu godine premašila lanjske rezultate. Vrlo su značajna i tržišta kao što su Slovenija, Poljska i Italija, ali i daleka tržišta poput Velike Britanije i SAD-a.”