Kad je Rusija u veljači 2022. godine napala Ukrajinu, Moskva se suočila sa sankcijama, izolacijom i gašenjem poslovnih aktivnosti zapadnih tvrtki na svom području.
No, danas, nešto više od dvije godine od početka rusko-ukrajinskog rata, može se reći da barem akcija povlačenja stranih tvrtki iz Rusije nije uspjela.
U Rusiji prije rata oko 3800 stranih kompanija
Naime, kako pokazuju podaci koje je nedavno objavio ugledni Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, nakon dvije godine rata Rusiju je stvarno napustilo manje od 10 posto inozemnih tvrtki koje su prije agresije na Ukrajinu poslovale na njenom tržištu.
U Rusiji je, prema podacima Kijevske škole za ekonomiju (KSE) na koje se poziva Bečki institut, krajem 2021. godine – dakle, uoči agresije na Ukrajinu – poslovalo 3769 stranih kompanija. Njihovi su ukupni prihodi u 2021. godini iznosili 316 milijardi američkih dolara.
Rusija se ni prije rata nije previše oslanjala na strana ulaganja
Ukupna strana ulaganja u rusko gospodarstvo do kraja 2021. godine iznosila su 439,8 milijardi eura, navodi Bečki institut u analizi “Strani kapital u Rusiji: Inventura nakon dvije godine rata“. Iako se radi o velikoj brojci, valja reći kako su strana ulaganja u rusko gospodarstvo zapravo mala uzme li se u obzir broj stanovnika koji premašuje 140 milijuna. To je, naime, samo oko 3000 eura ino-ulaganja po stanovniku, što je razina ulaganja stranaca u gospodarstva Albanije i Kosova.
Usporedbe radi, razina stranih ulaganja u Poljsku u istom je razdoblju iznosila 6400 eura po stanovniku, u Mađarskoj 9600 eura, a u Češkoj čak 17.000 eura, ističu u Bečkom institutu.
‘Afirmacija politike suverenizma’
Dodaju kako se model razvoja Rusije ni prije agresije na Ukrajinu nije temeljio na privlačenju stranih ulaganja, kao što je to bio slučaj u bivšim komunističkim državama u srednjoj i jugoistočnoj Europi, ali i u Kini, Vijetnamu i drugim zemljama koje se brzo razvijaju. Problem kod Rusije bio je otpor političke i ekonomske elite da prepusti strancima nadzor nad ključnim dijelovima gospodarstva.
Božo Kovačević, FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL
“Istina je da kod ruske elite nije bilo previše želje da privuče strana ulaganja, no dio razloga za to leži i u želji da se raskinu koruptivni ugovori koji su sklapani u vrijeme Borisa Jeljcina, a koji Rusiji nisu išli u prilog, kao i u afirmaciji politike suverenizma nakon dolaska na vlast Vladimira Putina i težnji da se kontrolira strani kapital po uzoru na Kinu“, objašnjava za nacional.hr bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji i politički analitičar Božo Kovačević.
Većina kompanija izabrala ‘strategiju čekanja’
Početak invazije na Ukrajinu otvorio je novu fazu i u ruskim gospodarskim odnosima s inozemstvom. Osim sankcija i rješavanja ovisnosti Europe o ruskim energentima, početak rata donio je i povlačenje dijela zapadnih kompanija s ruskog tržišta. Kompanije su se na takav korak uglavnom odlučivale zbog imidža i iskazivanja podrške napadnutoj Ukrajini, budući da ih nitko nije tjerao da napuste rusko tržište. Barem ne otvoreno.
Ipak, kada se danas podvuče crta, može se reći da je Rusiju napustio samo mali broj stranih kompanija. Preciznije, njih samo 359 ili 9,5 posto ukupnog broja koje su prije rata poslovale na ruskom tržištu, pokazuje analiza Bečkog instituta.
Umjesto odlaska s velikog ruskog tržišta, većina stranih kompanija je izabrala “strategiju čekanja“. Neke su, doduše, najavile da će se povući, ali nisu napravile ništa po tom pitanju, a druge su i dalje, više od dvije godine od početka rata, u „postupku povlačenja“ – takvih je, prema podacima Bečkog instituta, 1214 ili 32,2 posto. No, većina je, čini se, jednostavno odlučila prekrižiti ruke i čekati daljnji razvoj događaja.
“To implicira da je gotovo 60 posto stranih kompanija odlučilo ostati, barem za sada, iako su mnoge smanjile svoje aktivnosti na ruskom tržištu“, ocjenjuje se u analizi Bečkog instituta.
Neke kompanije se u Rusiju vratile zaobilaznim putem – preko Kazahstana
Vrijedi spomenuti i da su neke od kompanija koje su službeno napustile rusko tržište našle načina za povratak čak i bez službenog povratka. Obično to rade tako da na ruskom tržištu posluju preko svojih podružnica u zemljama Euroazijske ekonomske unije (EAEU), koja okuplja Rusiju, Bjelorusiju, Armeniju, Kazahstan i Kirgistan.
Uostalom, Kazahstan je još 2022. pozvao strane kompanije koje su odlazile iz Rusije da prenesu aktivnosti na njegov teritorij. Kazahstan nije pod sankcijama, a između njega i Rusije, kao i ostalih članica EAEU-a, nema carinskih granica.
“Ulaganja dijela tih kompanija u Rusiji su novijeg datuma pa su vjerojatno odlučile ostati kako bi sačuvale svoje investicije. Osim toga, mnoge vjerojatno čekaju kraj rata, pa se nadaju da će u budućnosti imati bolji tretman na ruskom tržištu od onih koje su otišle“, ocjenjuje Kovačević.
Najviše odlazile kompanije iz sektora PR-a i ugostiteljstva
Ako se pogleda struktura kompanija koje su napustile Rusiju, najviše ih je iz sektora PR i turističko-ugostiteljskih usluga te tržišta nekretnina.
No, i u tim sektorima se radi o razmjerno malom broju tvrtki koje su otišle iz Rusije. U slučaju PR kompanija, riječ je o 25 posto, a u sektoru hotelijerstva, ugostiteljstva i poslovanja nekretninama još i manje, 21,7 posto, pokazuje analiza.
Najviše odlazile skandinavske kompanije
Gledano po zemljama iz kojih je kapital dolazio u Rusiju, za odlazak su se najčešće odlučile kompanije iz skandinavskih zemalja. Ključ u bravu na ruskom tržištu stavilo je njih 20 do 30 posto, ovisno o zemlji.
Nijemci se već nisu iskazali u egzodusu s ruskog tržišta. Naime, samo 11 posto njihovih kompanija koje su prije rata poslovale u Rusiji napustilo je to tržište.
Prema podacima Bečkog instituta, nijedna kompanija iz Grčke i Južne Koreje, zemalja koje su bez ikakve sumnje dio zapadnog svijeta, u prve dvije godine rusko-ukrajinskog rata nije otišla s ruskog tržišta. Isto vrijedi, ističu u Beču, i za Kinu, Iran i Ujedinjene Arapske Emirate. Od kompanija iz Indije i Turske, samo je zanemariv broj otišao iz Rusije.
No, u odlascima se nisu iskazale ni kompanije iz, primjerice, Belgije, Italije, Austrije, Španjolske, Francuske, Velike Britanije i Švicarske, kao ni one iz SAD-a. Iznenađuje podatak da je samo mali broj kompanija iz Ukrajine naputio rusko tržište.
Odlazak ‘teškaša’
No, valja reći kako nije sve u broju kompanija koje su otišle. Analiza, naime, pokazuju da su rusko tržište ipak napustili “teškaši“, odnosno kompanije koje su ostvarivale velike prihode na njemu.
Konkretno, kompanije koje su otišle iz Rusije, iako čine samo desetinu svih ino-kompanija u toj zemlji, u 2021. godini su ostvarile 29,6 posto, odnosno gotovo trećinu ukupnih prihoda ino-kompanija u Rusiji. U slučaju njemačkih kompanija, taj udio u prihodima je još i veći i iznosi 37,5 posto.
Pad prihoda stranih kompanija koje su ostale na ruskom tržištu
S druge strane, strane kompanije koje su ostale u Rusiji suočile su se s padom prihoda. U 2022., naime, njihovi su prihodi potonuli za 25 posto u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Bečkog instituta. To je posljedica prvotnog udara sankcija i recesije u koju je u prvoj ratnoj godini potonula najveća zemlja svijeta.
Prvi podaci za 2023. godinu pokazuju da je Rusija ostvarila gospodarski rast od 3,6 posto, što je više od ranijih očekivanja.
Snažan rast plaća ugrožava konkurentnost i stranih kompanija u Rusiji
Zahuktavanje ratne ekonomije dovelo je i do rasta plaća pa su prosječne plaće u Rusiji u prošloj godini nominalno porasle za 14,1 posto, dok je njihov realni rast, umanjen za inflaciju, iznosio 7,8 posto.
Takav rast primanja zaposlenih odrazit će se na uspješnost poslovanja i stranih kompanija koje su ostale u Rusiji, zaključuju u Bečkom institutu.
UVJETI PRENOŠENJA ČLANAKA: Svi članci objavljeni u izdanjima Nacional News Corporationa njegovo su vlasništvo. Nacional News Corporation dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka iz svojih izdanja u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka isključivo kao kratku vijest od najviše deset redaka (300 znakova) uz obavezno navođenje izvora. Nacional News Corporation tužit će prekršitelje pred sudom u Zagrebu.
Komentari