Koncem proteklog tjedna Nacionalu je intervju dao Željko Reiner, dugogodišnji istaknuti član HDZ-a. Liječnik po struci i jedan o citiranijih hrvatskih znanstvenika, na početku predizborne kampanje govorio je o okolnostima raspuštanja Sabora, gubitku dijela stranačkog članstva u Vukovaru nakon što se Ivan Penava priključio Domovinskom pokretu, ali i poziciji Andreja Plenkovića i postizbornom koaliranju.

NACIONAL: Prema svim predviđanjima, rezultati izbora bit će vrlo neizvjesni i HDZ neće moći sam formirati vladu. Je li realniji savez sa Škorinim Domovinskim pokretom ili velika koalicija i što biste vi preferirali?

Potrebno je najprije vidjeti ishod izbora, odnosno koliko će koja stranka dobiti glasova, a tek onda ima smisla razmišljati o eventualnim koalicijama. Nemam, međutim, nikakve dvojbe da će HDZ dobiti najveći broj mjesta u Hrvatskom saboru. Već smo više puta, i ja i mnogi drugi, jasno rekli da tzv. velika koalicija, kako neki mediji vole nazivati samo u njihovim glavama zamišljenu koaliciju HDZ-a i SDP-a, ne dolazi u obzir.

NACIONAL: Kakve će posljedice HDZ imati zbog odlaska Ivana Penave i desetorice vukovarskih vijećnika iz HDZ-a?

Ivan Penava otišao je iz HDZ-a nakon što je izgubio na demokratski provedenim unutarstranačkim izborima i jer je očito procijenio da na Škorinoj listi može dobiti prvo mjesto u 5. izbornoj jedinici. Odlazak iz HDZ-a bio je njegov izbor, a je li mu procjena bila politički mudra, osobito na dulje staze, nakon nekog vremena sam će najbolje procijeniti. Pokušali su HDZ i samog predsjednika Tuđmana ugroziti i Mesić i Manolić pa znamo kako je taj njihov odlazak iz HDZ-a završio. Iz HDZ-a je odlaskom nekih tada vrlo istaknutih članova nastala i stranka Demokratski centar pa je nakon nekog vremena i ona nestala, a HDZ je i dalje tu i vodi i vodit će ovu državu na putu slobode, suverenosti, socijalne pravde, prosperiteta i blagostanja za svakog hrvatskog građanina.

NACIONAL: Bojite li se da HDZ neće izgubiti samo Vukovar, nego i cijelu Slavoniju?

Niti je Ivan Penava Vukovar, niti je on Slavonija, niti HDZ u Slavoniji. On je odabrao svoj put. Donedavno je svesrdno zagovarao i u Vukovaru predstavljao politiku HDZ-a, politiku kojoj su najvažniji uvijek bili Vukovarci, a nama će oni i dalje biti najvažniji. To je HDZ-om predvođena vlada bezbroj puta pokazala i tako će biti dok postoji Vukovar i dok postoji HDZ. O tome najbolje govore činjenice koje nitko ne može osporiti. Ova je vlada predvođena HDZ-om donijela odluku o darovanju nekretnina u vlasništvu države radi ostvarenja projekata od općedruštvenog interesa kao što su Plivalište Vukovar, sportska dvorana i sportsko igralište u vrijednosti od gotovo 100 milijuna kuna. Donijela je odluku o sufinanciranju komunalnog pristaništa Marina – oko 10 milijuna kuna, zaključak u svezi s izradom Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Vukovara za razdoblje od 2017. do 2021. godine – 59 projekata u vrijednosti od 1,44 milijarde kuna, za obnovu Vukovarskog vodotornja iz državnog je proračuna osigurano 18,5 milijuna kuna,a od 2016. do 2019. je za Grad Vukovar uplaćeno 435,68 milijuna kuna. Ako se tome doda i 427,35 milijuna kuna uplaćenih u tom razdoblju u proračun Vukovarsko-srijemske županije, ukupna sredstva iznose 863,02 milijuna kuna. Za Vukovar je iz europskih fondova ugovoreno 868,6 milijuna kuna, od čega 96,4 posto u mandatu ove vlade predvođene HDZ-om. Donesen je Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, Hrvatska vojska danas je u Vukovaru. Mogao bih nabrajati još dosta dugo jer to ni u kojem slučaju nije sve što je HDZ-om predvođena vlada dala za Vukovar.

NACIONAL: Kako to da se uhićenje pa puštanje Ane Karamarko u režiji PNUSKOK-a dogodilo baš na dan kad je Penava sazvao presicu na kojoj je objavio odlazak iz HDZ-a?

Ne vidim kako bi ta dva događaja mogla biti povezana.

NACIONAL: Kakva je politička sudbina Milijana Brkića i Mire Kovača, hoće li se njihova imena naći na HDZ-ovim listama ili i tu možemo očekivati neka iznenađenja?

I Milijan Brkić i Miro Kovač su članovi HDZ-a, a hoće li se njihova imena naći na listama za izbor, ovisit će o tome hoće li ih predložiti njihovi temeljni ogranci, pa onda područni odnosno županijski odbori ili stranačke zajednice i na temelju toga o odluci Predsjedništva i Nacionalnog vijeća stranke.

‘HDZ će dobiti najviše mjesta u Saboru, a već smo jasno rekli da tzv. velika koalicija, kako neki mediji vole nazivati samo u njihovim glavama zamišljenu koaliciju HDZ-a i SDP-a, ne dolazi u obzir’

NACIONAL: Zašto Plenković štiti HDZ-ove lokalne splitske moćnike koji su političkim kadroviranjem na čelo splitskog doma za starije i nemoćne progurali osobu bez kompetencija za taj posao? Je li Ivan Škaričić trebao dati ostavku iz moralnih razloga, ako ništa drugo?

O tome je sve rekao premijer Plenković prije nekoliko dana u svom intervjuu Jutarnjem listu.

NACIONAL: U kojem smjeru bi Plenković sada trebao voditi HDZ, treba li se i dalje ulagivati krajnjoj desnici koja ga i ovako i onako nikada neće prihvatiti ili bi ipak trebao tražiti glasove u centru?

Upravo je bizarno i pomisliti da se Andrej Plenković „ulaguje“ krajnjoj desnici. On vodi HDZ koji se čvrsto drži onog pravca koji je odredio naš prvi predsjednik Franjo Tuđman. HDZ je bio i bit će stranka desnoga centra, narodnjačka i demokršćanska stranka koja ne prihvaća samo birače centra, već i sve one koji dijele naše vrijednosti.

NACIONAL: Zašto se Plenković odlučio na politiku tihe tolerancije ustaškog pozdrava ZDS? Kao premijer zemlje koja predsjeda Europskom unijom pred kamere je stao s ljudima koji na grudima imaju ispisan upravo taj pozdrav. Mislite li da će netko u Njemačkoj ili Izraelu povjerovati da ti ljudi to rade iz domoljubnih poriva i u čast poginulim hrvatskim braniteljima?

To je tipična konstrukcija naših političkih suparnika s lijeve strane političkog spektra predvođenih SDP-om. Budući da nemaju nikakvu viziju kako poboljšati gospodarsko stanje, kako osigurati stabilnost, kako olakšati život poslodavcima, kako povećati plaće radnicima, kako povećati mirovine umirovljenicima, oni stalno skreću pozornost s tih tema na pitanja iz prošlosti i pokušavaju stvoriti ideološke razdore među hrvatskim građanima. Neće u tome uspjeti jer građane, a osobito mlade, zanima kako će bolje živjeti, a ne priče iz prošlosti i neprestano vraćanje na ustaše i partizane. Možete li zamisliti kako bi se vlada predvođena potpuno nesposobnim Davorom Bernardićem nosila s brojnim ozbiljnim izazovima koje je vlada predvođena Andrejem Plenkovićem uspješno rješavala? Mislite li da bi se oni mogli nositi s krizom uzrokovanom pandemijom? Ovu smo krizu gospodarski preživjeli zahvaljujući uspješnom radu HDZ-om predvođene vlade tijekom tri i pol godine tijekom kojih je BDP rastao tri posto, ali na zdravim osnovama i bez zaduživanja, zahvaljujući tome što je otvoreno više od 100.000 radnih mjesta, što se javni dug smanjio s 85 posto 2016. godine na 72 posto prije krize izazvane koronavirusom, a sve to uz smanjenje poreza i rasterećenje gospodarstvenika, zahvaljujući tome što je nezaposlenost bila pred tu krizu nikad manja (rekordno niskih 5,7 posto), zahvaljujući tome što je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, što su rejting agencije nakon šest i pol godina Hrvatsku iz razine „smeća“ digle na razinu „investicijskog rejtinga“, što je pak omogućilo niže kamate i građanima i poduzetnicima, što je prvi put došlo do suficita opće i središnje države. Da svega toga nije bilo, ne bi 500.000 radnika u ožujku dobilo 3250 kuna iz državnog proračuna iako zbog covida-19 većina nije mogla raditi ili je dio njih eventualno radio od kuće niti bi u travnju 600.000 radnika iz proračuna dobilo 4000 kuna, a pritom poslodavci nisu morali uplaćivati poreze ni druga davanja na te iznose pa su i oni uspjeli „preživjeti“. Slijede i isplate za svibanj. Da svega što sam ranije spomenuo nije bilo tijekom čitavog mandata HDZ-om predvođene vlade, stotine tisuća ljudi bi prošlih mjeseci ostali bez ijedne kune plaće ili bi ostali bez radnog mjesta, možda i doslovce gladni.

NACIONAL: Čeka li nas najesen teška gospodarska kriza čija će posljedica biti veliko siromaštvo, a možda i glad, o čemu govore neki političari i ekonomski analitičari? Naročito je tom scenariju sklon Krešo Beljak.

Teško je predvidjeti hipotetske scenarije, ali sam svjestan da nekima odgovara plašiti narod jer misle da u neredu i općem strahu mogu nešto “ušićariti”. Baš je zbog toga Hrvatskoj potrebna stabilnost koju ti političari zasigurno ne jamče.

NACIONAL: Biste li otišli – da ste mogli – na misu koju je kardinal Puljić priredio za žrtve Bleiburga u Sarajevu? Američko i izraelsko veleposlanstvo oštro su osudili taj čin, a i cjelokupna bosanskohercegovačka javnost digla se na noge, svi osim HDZ-a, naravno. Kakva je to poruka žrtvama ustaških zločina u Bosni i Hercegovini?

Već sam niz puta to rekao pa ako treba, ponovit ću. Obilježavanje desetaka tisuća žrtava komunizma koje su ubijene na Bleiburgu ili pak nakon završetka Drugog svjetskog rata odvedene do raznih stratišta na križnim putovima po čitavoj bivšoj Jugoslaviji i tamo ubijani i mučeni bez prethodnog suđenja, nikako nije veličanje NDH i ustaškog režima. To je naprosto jadna objeda i neistina. Naravno da svi oni nisu pobijeni na Bleiburgu, ali to mjesto simbolizira sva ta stratišta, uključujući i ona za koja ni do danas nismo doznali. Svaki zločin zaslužuje najstrožu osudu i svaka žrtva zaslužuje pijetet. Oni koji su u Drugom svjetskom ratu izvojevali pobjedu na strani antifašističke koalicije, tu su pobjedu nakon završetka rata, nažalost, jezivo okaljali neoprostivim zločinima. Fašisti, nacisti i ustaše koji su činili zločine tijekom Drugog svjetskog rata, za njih su uglavnom kažnjeni u brojnim sudskim procesima i te je totalitarne ideologije odavno povijest jasno i nedvosmisleno osudila. Komunistički zločini nad Hrvatima počinjeni nakon završetka rata nikada nisu ni procesuirani ni kažnjeni, dapače, zločinci su mirno živjeli i uživali velike privilegije. To je ono što nas razlikuje od mnogih drugih europskih zemalja i europskih civilizacijskih stečevina koje jasno u Rezoluciji Skupštine Vijeća Europe još prije 16 godina određuju potrebu za osudom zločina počinjenih od totalitarnih komunističkih režima.

NACIONAL: Mnogi kritičari, među ostalima i glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić, smatraju da je HDZ sada raspisao izbore jer želi profitirati na dobrim elementima posla koji je odradio Nacionalni stožer za borbu protiv koronavirusa, ali da to istovremeno znači bijeg od suočavanja sa stvarnim razmjerima krize koja nam tek slijedi. Kako vi na to gledate?

Mogu samo citirati uzoritog kardinala i nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića koji je jasno rekao da je urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić u svom komentaru iznio privatno mišljenje.

NACIONAL: Unatoč dobro odrađenom poslu na početku, Stožer se našao na udaru kritika kad je postalo očito da imaju dvostruke kriterije pa su ljudi koji izlaze iz samoizolacije prvo bili bioteroristi, da bi se poslije tvrdilo da mogu ići na glasanje. Zabrana rada trgovina nedjeljom također je promatrana u kontekstu ulagivanja Crkvi. A najviše je kritika bilo zbog zataškavanja krivaca za smrt 20-ak štićenika u Domu za starije u Splitu kojim rukovodi HDZ-ov kadar. Bojite li se da će građani na kraju zbog toga kazniti HDZ?

U Hrvatskoj je zbog niza pravodobno provedenih mjera i pobol i pomor od covida-19 bio značajno manji nego u mnogim daleko bogatijim zemljama u koje često gledamo kao uzor. Mi se ubrajamo u zemlje s relativno najmanjim pobolom i pomorom od te bolesti. U europskim zemljama od Italije do Španjolske, kao i u SAD-u, ogroman broj preminulih od te bolesti bile su upravo osobe iz domova za starije, i to ne samo zbog svoje životne dobi, već i činjenice da često boluju od drugih ozbiljnih bolesti, što ih čini mnogo osjetljivijima na infekciju koronavirusom. U nas je covid-19 prodro svega u nekoliko domova za starije i nemoćne. Nekako nisam baš uvjeren da su ravnatelji svih tih tisuća domova za starije po Europi i SAD-u bili „HDZ-ov kadar“ pa da je to razlog tako velikoj smrtnosti štićenika domova kojima su bili na čelu. Potpuno je besmisleno uspoređivati vrijeme kada je epidemija u nas bila na vrhuncu s današnjicom kada imamo, srećom, tek pokoji novi slučaj bolesti na dan ili čak nijedan. Naravno da mjere koje su bile primjerene tada, mogu i moraju danas biti drugačije, a izjednačavanje tih dviju neusporedivih situacija tek je jeftina i prozirna politizacija.

‘Ne mislim da premijer Plenković nije dao čvrsto obećanje za otkup Ine, no stvari u međunarodnim odnosima ne ovise samo o jednoj strani i ne događaju se preko noći, ma kako to jedna strana željela’

NACIONAL: Je li premijer Plenković izgubio vjerodostojnost, koja je bila moto njegove prve kampanje? Mislite li da će građani njemu i HDZ-u honorirati savez s HNS-om, Milanom Bandićem i njegovim „žetončićima“, s pojedinim zastupnicima koji su ujedno na optuženičkim klupama, pa zatim 15 ministara koji su morali otići iz Vlade, većinom zbog raznih afera?

Po čemu bi premijer Plenković i HDZ koji vodi navodno izgubili vjerodostojnost? Nažalost, hrvatski građani navikli su da im razne stranke i strančice u predizborno vrijeme obećavaju svašta, a kasnije ako dođu na vlast od toga ništa ili skoro ništa ne ostvare. Za razliku od toga, HDZ i premijer Plenković ostvarili su gotovo sve što su u svojem predizbornom programu prije nešto manje od četiri godine obećali i stoga su itekako vjerodostojni. Obećali su da će povećati socijalna davanja, rodiljne i roditeljske naknade i doista je ova vlada u svojem mandatu dvaput dizala roditeljske naknade pa su one od 1. travnja ove godine 5654 kuna. HDZ je obećao da će povećati mirovine i doista su se u tri godine povećale mirovine 12 posto, što je dvaput više nego tri ranije vlade, a najniže mirovine povećane su 15 posto. HDZ je obećao povećati minimalnu i prosječnu plaću i uistinu je minimalna plaća povećana za mandata ove vlade dvaput, a prosječna triput više nego u mandatu triju prethodnih vlada. HDZ je obećao da će smanjiti parafiskalne namete i doista je u mandatu ove vlade došlo do smanjenja neporeznih davanja i parafiskalnih nameta za preko 1,5 milijardi kuna.

HDZ je obećao porezno rasteretiti građane i poslodavce pa je doista Vlada u tri kruga porezne reforme rasteretila građane i poduzeća za 10 milijardi kuna. HDZ je obećao smanjiti stopu poreza na dobit pa je uistinu Vlada snizila tu stopu – 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna, 18 posto za one preko 7,5 milijuna kuna – ranije je granica bila tri milijuna kuna. HDZ je obećao sniziti PDV jedan posto. HDZ je obećao i donio novi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kojim je riješen niz do tada neriješenih pitanja branitelja i ispravljene neke nepravde. Međutim, dozvolite mi da postavim i nekoliko protupitanja. Mislite li da će birači Davoru Bernardiću honorirati njegov rječnik ispod bilo koje civilizacijske razine i normalnog kućnog odgoja, kojim je vrijeđao predsjednika Hrvatskog sabora gospodina Jandrokovića? Mislite li da će birači honorirati savez SDP-a, primjerice, s Krešom Beljakom o čijoj prošlosti ne treba ni govoriti? Mislite li da će birači honorirati ispade Gordana Marasa u Hrvatskom saboru i njegove estradne nastupe? Mislite li da su birači zaboravili sve one brojne afere SDP-ovih ministara dok su oni vodili vladu, od kojih su samo neki zbog toga napustili vladu, a drugi su mirno i debela obraza ostali u toj najlošijoj vladi u povijesti slobodne Hrvatske dok ih na izborima nisu smijenili hrvatski građani?

NACIONAL: Može li Plenković, unatoč svim zamjerkama na svoj račun, profitirati od same činjenice da će mu glavni protukandidat za premijersku funkciju biti Davor Bernardić?

Najprije, uopće ne mislim da građani imaju toliko zamjerki na račun premijera Andreja Plenkovića kako ste vi u svojem sugestivnom pitanju istaknuli. Međutim, naravno da kad usporedite Andreja Plenkovića koji je uistinu državnik prepoznat i cijenjen kao takav među svojim europskim kolegama – i Davora Bernardića koji daje nesuvisle izjave, nikada nije izrekao nijedan konstruktivni ili financijski održiv prijedlog, ali zato zna vrijeđati, koji nema podršku čak ni unutar svoje stranke pa su ga u više navrata njegovi partijski drugovi pokušavali smijeniti – takva je usporedba upravo groteskna. Nitko Davora Bernardića, pa čak ni mnogi ozbiljni članovi SDP-a, ne može ni zamisliti na mjestu premijera.

NACIONAL: Kakvu je poruku poslao predsjednik Zoran Milanović kad je rekao da neće izaći na izbore da ga se ne bi pitalo za koga je glasao? Premijer smatra da je to “znakovita poruka Bernardiću”.

Glasovanje na parlamentarnim izborima pravo je svakog građanina jer je to prigoda da građani iskažu svoju političku volju. Svatko se mora zamisliti ako predsjednik države, koji je bio i predsjednik SDP-a, izjavi da ne će izići na izbore. Koju on poruku time šalje svim građanima, koju poruku šalje članovima i biračima SDP-a kojem je devet godina stajao na čelu i što on o toj stranci danas misli?

NACIONAL: Zašto HDZ-ovci toliko obožavaju mađarskog premijera Viktora Orbána koji objavljuje karte „velike Mađarske“ i istovremeno krši osnovne principe demokracije, bez ikakve osude hrvatske vlade i HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu? Što vam je toliko privlačno kod Orbána?

Ne znam da HDZ-ovci „obožavaju“ bilo kojeg premijera bilo koje države. Mislim da je termin „obožavanja“ potpuno deplasiran kad se govori o međunarodnim odnosima.

NACIONAL: Zašto mislite da Plenkovićevo obećanje otkupa dionica Ine nije bilo „čvrsto obećanje“?

Uopće ne mislim da to nije bilo čvrsto obećanje, no stvari u međunarodnim odnosima ne ovise samo o jednoj strani i ne događaju se preko noći, ma kako to jedna strana željela.

‘Po čemu bi premijer Plenković i HDZ koji vodi navodno izgubili vjerodostojnost? Nažalost, hrvatski građani navikli su da im razne stranke i strančice u predizborno vrijeme obećavaju svašta’

NACIONAL: Znači li to da ni ostala Plenkovićeva obećanja, posebice sada u kampanji, ne treba shvatiti doslovno?

Ponavljam, kad iskažete namjeru da kupite nešto što je vlasništvo druge strane, ne možete nikoga prisiliti da vam to proda ako ne želi, a pogotovo ne u roku koji vama odgovara.

NACIONAL: Sredinom 90-ih bili ste zamjenik tadašnjeg ministra zdravstva Andrije Hebranga i vodili ste komunikaciju s tadašnjim ravnateljem Imunološkog zavoda Vlatkom Silobrčićem koji je tražio da se ministar izjasni oko ključnih odluka vezanih uz Imunološki. Prvi krug uništenja Imunološkog zavoda dogodio se, prema Silobrčićevu objašnjenju, upravo zato što tadašnje ministarstvo nije poduzelo ništa da se Imunološki zavod revitalizira. Kome je to bilo u interesu, je li Hebrang imao neke osobne razloge? I zašto ste vi na saborskom istražnom povjerenstvu za Imunološki prešutjeli da ste tada bili zamjenik ministra, već ste govorili samo o kratkotrajnom periodu dok ste bili ministar?

Bilo bi neozbiljno od mene govoriti samo po sjećanju i bez ikakve dokumentacije o događajima koji su se zbivali prije kojih četvrt stoljeća. Uistinu se ne sjećam tih okolnosti jer se zapravo nisam bavio Imunološkim zavodom već brojnim drugim problemima. Bilo je to još uvijek ratno vrijeme, trebalo je skrbiti i zdravstveno i na druge načine o brojnim prognanicima i izbjeglicama, prilagođavati zdravstveni sustav…

NACIONAL: Smatrate li sada da se proizvodnja u Imunološkom zavodu mora ponovno pokrenuti i kako biste vi to izveli da ste u prilici?

Uvijek sam mislio, a to mislim i danas, da je Imunološki zavod od strateškog interesa za Hrvatsku. Naravno, ne sa zastarjelom opremom kakva je danas, već nakon dosta ulaganja u nove proizvodne linije koje bi mogle odgovoriti strogim zahtjevima dobre proizvodne prakse pripravaka koje takav zavod proizvodi. Naša je velika prednost što imamo dobrovoljno davalaštvo krvi pa zahvaljujući humanosti mnogih davatelja i činjenici da je prokuženost naše populacije AIDS-om, hepatitisom B i C vrlo mala, naravno da se to kontrolira, imamo sirovinu koja je mnogo kvalitetnija od one koju imaju neke zemlje u kojima se krv kupuje, obično od osoba s ruba društva, i stoga nije tako sigurna kao ona naših davatelja.

NACIONAL: Upravo u tijeku pandemije kojoj svjedočimo sudjelovali ste s inozemnim kolegama u izradi važne studije vezane uz koronavirus koja je još prije gotovo dva mjeseca objavljena u uglednom međunarodnom časopisu Archives of Medical Sciences. O čemu je riječ?

Točno je da sam vodio skupinu znanstvenika iz više zemalja – od Italije i Poljske do Omana i Irana – koja je potaknuta činjenicom da jedan lijek iz skupine statina, inače lijekova za smanjenje povećanog kolesterola u krvi, ima snažan protuvirusni učinak na virus smrtonosne bolesti ebole, pokušala ustanoviti imaju li statini kakav učinak na virus koji uzrokuje covid-19. Rabeći kompjutorski model otkrili smo da statini koče djelovanje enzima nazvanog SARS-CoV-2 glavna proteaza pa bi stoga mogli izravno djelovati na virus koji uzrokuje covid-19. To bi otkriće, ako se potvrdi na ljudima, moglo doprinijeti u borbi protiv ove bolesti.