O stanju u postđukanovićevoj Crnoj Gori, odnosu hrvatskih, ali i srpskih vlasti prema toj susjednoj zemlji te situaciji u regiji, u kojoj stalnu napetost održava predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, u intervjuu za nacional.hr otvoreno progovara međunarodno višestruko nagrađivani crnogorski novinar i urednik Željko Ivanović. Hrvatskoj javnosti Ivanović već je dobro poznat kao dugogodišnji novinar i urednik podgoričkih Vijesti, a danas je predsjednik Upravnog odbora Medijske grupe ‘Vijesti’. 

Kako ocjenjujete proces približavanja Crne Gore EU nakon posljednjih predsjedničkih, a zatim i parlamentarnih izbora? Što je trenutno najveći plus i najveći minus na tom putu?

-Više je dobrih signala: prvi, da je formirana nova Vlada koja, zasad, ima stabilnu većinu u parlamentu što je uvjetovalo ekspresno usvajanje niza zakonskih rješenja vezanih za unapređenje situacije u pravosuđu, na što se čekalo više godina. Izabrani su nedostajući suci za Ustavni sud, izabran je novi Sudski savjet, a ovih dana će, nakon višegodišnjeg v.d. stanja Crna Gora dobiti i Vrhovnog državnog tužitelja u punom mandatu. Također, Specijalno tužiteljstvo za organizirani kriminal nastavlja odličan posao započet prije dvije i pol godine, tako da gotovo svakodnevno isplivavaju dokazi u javnosti iz tužilačkih istraga i Interpolovih dokumenata o višedesetljetnom srastanju vrha politike i vrha mafije u Crnoj Gori, tijekom vladavine velikog prijatelja hrvatskog državnog vrha Mila Đukanovića.

Dobitnik prestižne medijske nagrade TLN

Osjeća se i značajno poboljšanje po pitanjima medija i demokracije – nitko više nema političku moć i monopol da guši i napada nezavisne medije, dok su izbori napokon oslobođeni onoga što smo nedavno gledali u Srbiji, a što je također Đukanovicev patent – kupnja glasova, osobnih iskaznica, uvoz glasača, pritisci na birače i slične tekovine autokratskih sustava.
Šta je loše? Tužiteljstvo i posebice sudstvo još nisu potpuno slobodni i neovisni u svom radu, o čemu najbolje svjedoči činjenica da veliki prijatelj svih hrvatskih predsjednika i premijera od 1998. do danas Milo Đukanović još nije pozvan ni na informativni rzgovor oko brojnih afera koje se vežu uz njegovo ime i rad. Druga loša stvar je značajan maligni utjecaj srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji potpuno kontrolira više političkih partija i lidera koji konstitituiraju sadašnju većinu. Ta činjenica može utjecati na stabilnost i dovesti možda i do pada Vlade, ali ona, srećom, ne znači da je taj utjecaj toliki da dovodi ili da može dovesti u pitanje EU i NATO usmjerenje Crne Gore.

Kako ocjenjujete situaciju u BiH, posebice u svjetlu pozicije i djelovanja Milorada Dodika te moguće posljedice tamošnje situacije na Crnu Goru?

-Situacija u BiH ni dosad, a ni nakon narednih izbora kako god završili, neće utjecati bitnije na situaciju u Crnoj Gori. Milorad Dodik je šarlatan u očima većine građana Crne Gore. Njegov utjecaj je minoran, a jedina njegova snaga leži u Beogradu, u rukama Aleksandra Vučića. Remetilački faktor u Crnoj Gori i regiji nisu i ne mogu biti Dodik, Mandić, Vulin i slični. Jedini koji ima moć da nešto zaljulja i destabilizira je Vučić.

Željko Ivanović i Berislav jelinić

S obzirom na predstojeće izbore u Hrvatskoj i općenitu političku situaciju, koje su moguće implikacije postizbornog utjecaja na Crnu Goru?

-Hrvatska je istinski slobodna i demokratska zemlja, za razliku od napola slobodnih zemalja regije. Tako da je za očekivati da Hrvatska nakon još jednih demokratskih izbora dobije stabilnu vlast koja će raditi na stabilnosti regije. Što se Crne Gore tiče bilo bi sjajno ako bi nova hrvatska Vlada definitivno prihvatila nepobitnu činjenicu da je Milo Đukanović politička prošlost i ako bi budući ministri vanjskih poslova i vojske prestali loviti neke četnike po CG i vapiti za povratkom DPS-a i Đukanovića. Četnike smo potjerali još 1945., a tko poziva na povratak Mila taj zagovara vlast mafijaških kartela u Crnoj Gori! Mislim da to nije ni dosad bilo u interesu Hrvatske, a ne bi bilo ni u budućnosti.

Specifična je povijest srpsko-crnogorskih odnosa. Kako ocjenjujete trenutno stanje i što očekujete da će se događati u bliskoj budućnosti, s jedne strane sa službenim srpsko-crnogorskim odnosima, a s druge strane o srpsko-crnogorskim prijeporima u Crnoj Gori?

-Srećom ti problemi izgledaju mnogo krupniji i ozbiljniji u Zagrebu ili Sarajevu nego što postoje u Podgorici i unutar Crne Gore. Činjenica da prema svim ispitivanjima javnog mnijenja tek šest do sedam posto stanovništva zagovara referendum i ujedinjenje sa Srbijom, govori da je crnogorska država nepobitna činjenica. I to je najvažnije za početak. Od toga kakva je ta država zavisi i intenzitet tog prijepora između autohtonih Crnogoraca i Srba. Veliki prijatelj Hrvatske Milo Đukanović je posljednje desetljeće i pol prodavao priču regiji, Zagrebu prije svega, kako je on zaštitnik crnogorske suverenosti i građanskog karaktera društva, a u stvari je bio najveća opasnost i za jedno i za drugo jer je pravio privatnu i kriminalni državu. Kad se od Crne Gore napravi demokratsko i bogato društvo postotak onih koji sanjaju reunifikaciju sa Srbijom bit će ispod tri posto, a i postotak onih koji se izjašnjavaju kao Srbi bit će značajno, značajno niži. Time će biti riješeni i prijepori koji sad postoje. Ali ništa strašno, to je specifični dio političkog kolorita i on može biti naša kvaliteta, a ne problem ako se napravi demokratsko društvo i okvir u kome se te razlike i sporenja manifestiraju.