O UTJECAJU IZBJEGLIČKE KRIZE NA UNUTARNJU POLITIKU I SIGURNOST Njemačke i Europske unije razgovarali smo s profesorom moderne povijesti na Sveučilištu u njemačkom Marburgu

Njemačka vlada nalazi se iz dana u dan pred sve većim izazovima, ali i kritikama kada je riječ o eskalirajućoj izbjegličkoj krizi. U rješavanje problema kakav nije viđen od kraja Drugog svjetskog rata vlada u Berlinu kani uključiti i vojsku koja bi svojim transportnim avionima vraćala kući takozvane ekonomske migrante, a postrožit će se i kriteriji podnošenja molbi za azil. Njemačka kancelarka Angela Merkel do nedavno je bila najpopularnija njemačka političarka, ali je posljednjih tjedana njena popularnost naglo počela padati. Sve više Nijemaca zalaže se za strožu kontrolu granica, a sve je više i onih koji se zalažu za dizanje zidova po uzoru na Mađarsku, ali njemačka kancelarka za sada odbija svaku pomisao na tu ideju. O situaciji u Njemačkoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji te o utjecaju izbjegličke krize na unutarnju politiku i sigurnost Njemačke razgovarali smo s uglednim profesorom moderne povijesti i povijesti međunarodnih odnosa na Sveučilištu u njemačkom Marburgu Wolfgangom Kriegerom koji je ujedno i član Međunarodnog udruženja obavještajne povijesti, a sudjelovao je i u radu neovisne komisije koja je proučavala rad njemačke tajne službe (BND) nakon Drugog svjetskog rata.

NACIONAL: Kako biste procijenili trenutnu sigurnosnu situaciju u Njemačkoj nakon što je u državu pristigao veliki broj izbjeglica i ekonomskih migranata?

Osim što je val izbjeglica i migranta izazvao porast antiimigracijskih prosvjeda i sitnijih incidenata u kojima je zabilježena manja količina nasilja, situacija u Njemačkoj je stabilna i izbjeglička kriza do sad ne predstavlja veću sigurnosnu prijetnju za zemlju.

NACIONAL: Mogu li ipak migranti postati prijetnja za sigurnost Njemačke, ali i cijele Europske unije, pogotovo ako se nastavi ovako veliki val njihova dolaska?

Izvjesno je da će se, ako broj migranata nastavi ovako brzo rasti, pojačati političke tenzije, ali i da će tako veliki broj migranata izazvati sigurnosne prijetnje. Budući da 80 posto migranata čine nezaposleni muškarci u dobi od 20 do 35 godina, a to je skupina koja se najčešće bavi kriminalnim aktivnostima i nasilnim ponašanjem u bilo kojoj populaciji, može se očekivati veliki rast kriminaliteta i nasilja u svim državama koje će prihvatiti veliki broj migranta.

NACIONAL: Koliko je točno migranata Njemačka dosad primila i može li se zaista očekivati da uskoro zatvori svoje granice, kao što to posljednjih dana pozivaju neki političari?

Zbog unutarnjih političkih razloga vrlo je teško očekivati da će Njemačka zatvoriti svoje granice, iako se može očekivati da će doći do određenog napora da se bolje kontrolira ulazak migranata i da se intenzitet ulaska u državu smanji. S druge strane, teško je govoriti o prihvatu migranata u situaciji u kojoj njemačke vlasti nisu uspjele kontrolirati priljev izbjeglica i ostalih migranata koji su iskoristili slabu kontrolu njemačkih imigracijskih službi. Na kraju možemo očekivati da će Njemačka vrlo vjerojatno prihvatiti oko pola milijuna tražitelja azila i da će oni u skoroj budućnosti postati njemački državljani.

NACIONAL: Angela Merkel oštro se protivi zatvaranju granica, ali neki drugi političari poput bavarskog premijera Horsta Seehofera usprotivili su se toj politici i traže zatvaranje granica. Kako ova kriza utječe na njemačku unutarnju politiku?

U početku Angela Merkel uopće nije shvatila koliko je ozbiljna cijela situacija, ali je sada malo ublažila svoje stajalište i pristala je na neke restriktivne mjere. Smatram da se tu više ne radi o političkim razlika između glavnih političkih stranaka u Njemačkoj, nego o spašavanju vlastite političke reputacije kancelarke u očima njemačke javnosti.

NACIONAL: Znači li to da u bliskoj budućnosti možemo očekivati promjenu politike Angele Merkel i njemačke vlade?

To je teško predvidjeti, ali kancelarka je sigurno izgubila veliki dio svog kredibiliteta kod svojih pristaša i to prije svega zbog neuspjeha da na početku prepozna ozbiljnost problema migranata, ali i zbog loših odluka u nekim drugim važnim stvarima, kao što je bio katastrofalni dug Grčke i mogući bankrot te zemlje.

NACIONAL: Koliko u svemu tome na snazi dobivaju radikalno desničarski pokreti poput Pegide i radikalno desne stranke poput NPD-a te imaju li oni doista sve veću popularnost u Njemačkoj?

Ovi pokreti u suštini iskorištavaju sve veći strah koji se pojavljuje kod birača svih ostalih političkih stranaka. Međutim, oni će postati značajni politički igrači jedino ako afirmirane političke stranke ne uspiju kontrolirati izbjegličku krizu, ali i cjelokupnu krizu u politici Europske unije koju njen politički establišment već nekoliko godina pokušava pogurati ispod tepiha te se pravi kao da ona uopće ne postoji.

NACIONAL: Mogli smo vidjeti da su Nijemci do sada bili vrlo dobronamjerni prema izbjeglicama, međutim događa li se proteklih nekoliko tjedana promjena i je li sve više Nijemaca protiv politike otvorenih vrata prema izbjeglicama?

U Njemačkoj nikada većina ljudi nije bila za nekontrolirani ulazak tih osoba u državu. To se pogotovo odnosi na one migrante koji u Njemačku dolaze samo kako bi ostvarili ekonomsku dobit za sebe i svoje obitelji. S druge strane, postoji raširen osjećaj u njemačkome društvu da se izbjeglicama iz ratom uništene Sirije jednostavno mora pomoći i da one moraju biti primljene u Njemačkoj, ali samo pod uvjetom da i ostale države Europske unije podnesu dio tog tereta i da prihvate određeni broj Sirijaca.

NACIONAL: Što je najveća pogreška koju je Europska unija napravila u ovoj krizi? Je li to manjak zajedničke politike ili loša priprema svih država koje su nespremne dočekale izbjeglički val?

Europska unija se pokazala kao potpuno nesposobna i potpuno nebitna za cijelu ovu krizu. Najveća pogreška bi bila kada bi netko Europskoj uniji dao više moći i više novca za rješavanje izbjegličke krize. To bi cijelu situaciju još više pogoršalo. Kao i u slučaju grčke dužničke krize, Europska unija je prije svega dio problema, a ne dio rješenja. Politika predavanja sve više suvereniteta u ruke Europskoj uniji pokazala se kao jedna od najvećih grešaka u razdoblju od 1990. pa sve do danas.

NACIONAL: Smatrate li onda da je jedno od rješenja zatvaranje granica i podizanje zidova kao što je to učinio mađarski premijer Viktor Orbán?

Ne, to sigurno nije rješenje. Međutim, to pokazuje ogromne razlike u političkim kulturama koje još uvijek postoje između zapada i istoka Europe.

NACIONAL: Slažete li se s nekim analitičarima i stručnjacima koji tvrde da je ova kriza predstavlja kraj i propast schengenskog prostora?

Ne slažem s tom procjenom jer smatram da se stari sistem graničnih kontrola ne može ponovno uspostaviti i to prije svega zbog razine sloboda koje vladaju unutar Europe. Međutim, Schengenski sporazum mora proći potpunu reformu, a zaštita vanjskih granica Europske unije ne može biti prepuštena samo državama koje se nalaze na tim granicama. Te države trebaju pomoć ostalih članica.

NACIONAL: Hrvatski političari posljednjih tjedana suglasni su u kritici Grčke koja po njima ne čini dovoljno kako bi zaustavila protok migranata i ne osigurava dovoljno vanjsku granicu Unije. Slažete li se s tom procjenom?

Hrvatska sigurno snažno osjeća posljedice lošeg upravljanja cijelom situacijom zbog grčkih vlasti, ali i ostale države Europske unije su u sličnoj situaciji. Ništa bolje od Grčke na cijelu krizu nije se pripremila ni Njemačka. Umjesto da se kritizira Grčku koja je zbog svog geografskog položaja prisiljena hrvati se s velikim priljevom izbjeglica, smatram da bi bilo puno korisnije kada bi ostale države pomogle toj zemlji u prihvatu i smještaju izbjeglica.

NACIONAL: Jeste li upoznati sa situacijom u Hrvatskoj i kako bi ocijenili ponašanje hrvatske vlade u ovoj krizi?

Nažalost nisam toliko upoznat s detaljima situacije u Hrvatskoj, pa ne mogu odgovoriti na vaše pitanje, ali sam siguran da ne postoje velike razlike u ponašanju hrvatske vlade s ostalim vladama država Europske unije. Sve su vlade na svoj način bile nepripremljene i nisu na vrijeme shvatile ozbiljnost situacije u kojoj se Europa nalazi.

NACIONAL: Angela Merkel nedavno je boravila u Turskoj koju mnogi vide kao ključ u rješavanju ove krize. Kako vi gledate na ulogu Turske i može li se očekivati ubrzanje pregovora o pristupanju ove države Europskoj uniji?

Turska se nalazi u najtežoj geopolitičkoj situaciji i to se neće promijeniti bez obzira na to hoće li je primiti ili ne u Europsku uniju. Problem je što Europska unija ne može ničim pridonijeti rješavanju krize na Bliskome istoku. Usprkos tome, Europska unija i Njemačka moraju se prisiliti da blisko surađuju s Turskom jer se jedino tako može spriječiti dominacija ili Rusije ili SAD-a na blisko-istočnom prostoru.