Prvu potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić Vlada je i službeno proglasila kandidatkinjom Hrvatske za glavnu tajnicu UN-a. S obzirom na to da je po nepisanim pravilima UN-a iduće godine na redu za izbor kandidat iz istočne Europe te da na tu funkciju nikad u povijesti nije zasjela žena, Vesna Pusić ima pred sobom po nekim procjenama izuzetnu priliku, unatoč tome što su šanse da netko iz malene Hrvatske zasjedne na tako važnu funkciju, još uvijek vrlo malene.

Prvu potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić Vlada je i službeno proglasila kandidatkinjom Hrvatske za glavnu tajnicu UN-a. S obzirom na to da je po nepisanim pravilima UN-a iduće godine na redu za izbor kandidat iz istočne Europe te da na tu funkciju nikad u povijesti nije zasjela žena, Vesna Pusić ima pred sobom po nekim procjenama izuzetnu priliku, unatoč tome što su šanse da netko iz malene Hrvatske zasjedne na tako važnu funkciju, još uvijek vrlo malene.

U razgovoru za Nacional tema o izboru za glavnu tajnicu UN-a ipak nije bila prioritet jer su se nametala trenutno za Hrvatsku puno važnija pitanja, a to su predstojeći parlamentarni izbori, kao i određena “revizija” onoga što je Vlada do sada napravila te pitanje hoće li ti rezultati biti dovoljni da joj birači povjere još jedan mandat.

NACIONAL: Znači li potpisivanje koalicijskog sporazuma u poslovnoj zoni Varaždin da planirate agresivnu kampanju upravo u 3. izbornoj jedinici, gdje će vam Radimir Čačić biti možda i najveća konkurencija?

Sigurno je da mi u 3. izbornoj jedinici imamo veliku podršku, ali odluka da koalicija krene upravo iz Varaždina neka je vrsta odavanja priznanja toj najboljoj poduzetničkoj zoni u Hrvatskoj, koja je u jednom trenutku imala veći izvoz od nekih susjednih država. To je uspjeh tvrtki i poduzetnika koji ondje rade, ali i države i lokalne samouprave koji su utjecali na formiranje povoljnih uvjeta za poduzetnike. Varaždinska županija proglašena je i najtransparentnijom u Hrvatskoj. To u prijevodu znači da je sadašnja vlast u toj županiji najpoštenija – ne vara se, ne krade i nema dugih čekanja zbog birokracije. Dapače, pojedine dozvole izdaju se u roku 24 sata. To je sve vrsta putokaza za Hrvatsku. Na toj razini trebala bi biti cijela zemlja.

NACIONAL: Je li to dokaz da je potrebna decentralizacija i da bi trebalo biti manje županija?

U tome nema neke posebne argumentacije jer ima sredina koje su vrlo uspješne, ali i onih koje se muče i nisu uspješne. Prema tome, decentralizacija je dobra stvar ako je slijedi decentralizacija znanja. Jer decentralizacija koja samo spušta ovlasti i novac, a ne osigurava znanje i sposobnosti, može biti kontraproduktivna.

NACIONAL: Izjavili ste da niste sigurni hoće li Josipovićeva i Čačićeva koalicija Uspješna Hrvatska uopće prijeći prag. Jeste li radili neka interna istraživanja o Čačićevu uspjehu u 3. izbornoj jedinici?

Da, on je graničan u toj izbornoj jedinici. U ovakvim izborima gdje imate dva velika bloka, ljudi najradije stavljaju svoje glasove na dvije velike hrpe. Kao predsjednica HNS-a, nadam se da ćemo mi u Hrvatskoj doći do toga da ta politička scena bude malo razigranija, ali na ovim izborima sva je prilika da će te dvije velike koalicije povući najviše glasova.

NACIONAL: Postoji i druga logika, da građani ne žele da cijelo vrijeme “vladaju” ta dva velika bloka.

To ni ja ne želim. Ja predstavljam HNS, koji po definiciji znači političku raznolikost. No na temelju iskustva i objektivne situacije, zaključujem da će dva bloka povući glavninu glasova. Što se budemo više približavali izborima, to će biti očitije.

NACIONAL: Jeste li ikad poslije njegova izbacivanja iz stranke ragovarali s Radimirom Čačićem?

Ne.

NACIONAL: Kako komentirate Čačićevu koaliciju s Josipovićem i najavu da bi mogao koalirati i s HDZ-om?

To je njihov politički projekt. Ljudi bi htjeli ući u Sabor.

NACIONAL: Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić prije nekoliko mjeseci izjavio je da je Josipović HDZ-u čak nudio rušenje Zorana Milanovića te postavljanje vas na mjesto šefice Vlade. Je li to točno?

Ima jedna stara slovenska izreka, beseda ni konj, što znači da možeš reći što god hoćeš, ali to ne znači da je to istina. Ne mogu znati jesu li njih dvojica ikada komunicirali, ali nekako mi se to čini nevjerojatnim.

NACIONAL: Vlada sada prezentira da je uspjela postići gospodarski rast, ali na tome se, kao što smo vidjeli 2003., ne dobivaju izbori jer je Račanova vlada imala puno veći rast pa je svejedno izgubila.

Naravno da se na tome dobivaju izbori, ali se treba znati postaviti. Mi bismo 2003. glatko dobili izbore da smo išli u predizbornoj koaliciji. Meni tada nije bilo razumljivo zašto se nije išlo zajedno, ali gledajući iz današnje perspektive, Ivica Račan očito je procijenio da nema snage vući još jedan mandat koalicijske vlade, jer to nije lak posao. Ali politički gledano, da smo se postavili racionalno, to bi bila komotna pobjeda. To smo sada učinili, imamo rezultate, a mislim da su na kraju ipak rezultati ono na čemu se dobivaju izbori. Naši rezultati postali su i međunarodno prepoznatljivi. Upravo je objavljen izvještaj u bne Intellinews pod naslovom “Hrvatski iznenađujući ekonomski preokret: upoznajte detaljnije jednu od istočnoeuropskih najsvjetlijih točaka ekonomskog rasta”.

NACIONAL: Vidite li paralele između nekadašnjih prosvjeda na splitskoj rivi i današnjih desničarskih pokušaja destabilizacije?

Desnica je tada bila dosta agresivna u kampanji, ali nije bila ni blizu ovome što je danas HDZ. Jer nakon što su 2003. pobijedili na izborima, pokazalo se da su se iz antieuropske stranke preko noći pretvorili u proeuropsku i prve dvije godine Sanaderova mandata to je izgledalo kao da idu prema nekoj normalnoj stranci desnog centra. I nama bi sada trebao desni centar, ali ga nemamo.

NACIONAL: Hoćete reći da je Sanader bio “ovčica” prema Tomislavu Karamarku?

U političkim stavovima i otvorenosti prema svijetu, da. Njegov problem bio je korupcija. Ali što se tiče političkih stavova, on je HDZ vodio prema stranci desnog centra. A danas je HDZ ponovno zguran u desni ekstrem. To je loše za sve. Možda je dobro da se eliminiraju sve one male stranke koje su se pojavile na ekstremnoj desnici, ali nije dobro za onaj dio biračkog tijela koji najčešće odlučuje, a to nisu tvrdi birači, nego oni koji svaki put iznova procjenjuju za koga će glasati – birači bliže centru. Takvi birači sigurno nisu skloni strahu kao instrumentu politike, zastrašivanju, prijetnjama, isključivosti, nedostatku bilo kakvog programa i samo tvrdom nacionalizmu.

NACIONAL: Je li dokaz HDZ-ove isključivosti to što je, čim je dobio vlast u Vukovaru, proveo antićiriličnu politiku na kojoj je i isprovocirao nove lokalne izbore?

U davno vrijeme kad sam počinjala svoju političku karijeru, činilo mi se da ćemo se u nekoj tada dalekoj budućnosti, na primjer 2015., žestoko sukobljavati oko poreznih modela, oko najboljeg načina kombiniranja obrazovanja i gospodarstva, a ne opet oko prava manjina. To bi u svakoj pristojnoj, civiliziranoj zemlji morao biti najmanji zajednički nazivnik, to ne bi smjelo biti sporno. To s ćirilicom, kao i prijetnje kome će se zabranjivati ili oduzimati posao ako se dođe na vlast, nečuveno je.

NACIONAL: Govorite o onome što je Karamarko rekao o agencijama za ispitivanje javnog mnijenja: “S kim će ti ljudi raditi u uređenoj državi kad HDZ dođe na vlast”?

Da. To je korak dalje od svega što smo do sada čuli. Jer, prirodno je da se veselite kad vam ankete pokažu visoki rejting i da niste sretni kad vam pokažu niski rejting te da to pokušavate nekako objasniti sebi i drugima. Prirodno je i da ima agencija koje rade profesionalno ili manje profesionalno, ili onih koje su osnovale neke političke stranke samo zato da ne koriste te brojeve za ispitivanje javnog mnijenja, nego za kreiranje javnog mnijenja. Ja bih voljela da HNS ima 10, 12 posto, kao što smo nekad imali. Ali nemamo, i kome da se žalim? Čak može biti istina da na izborima, kao što se vidjelo u Velikoj Britaniji, neće biti rezultati kakvi su u anketama. Ali mislim da još nikad nikome u Hrvatskoj, a nema nikog tko nije bio nesretan s anketama, nije palo na pamet da prijeti agencijama gubitkom posla kad oni dođu na vlast, jer im se brojevi ne sviđaju.

NACIONAL. Pa dobro, moći će raditi oni koji Karamarka proglase najpopularnijim političarom.

To je inače vrlo opasna stvar. Sada se radi o nečem relativno nevažnom kao što je ispitivanje javnog mnijenja. Ali zamislite tvornice, poduzetničke zone, velike industrijske, istraživačke ili znanstvene komplekse. Što to znači? Ako te politički ne podržavaju, oni neće više raditi? Ta ideja političke prijetnje osvetom nakon dolaska na vlast je zastrašujuća. Možda nas sve skupa i malo otrežnjava. Možda smo se mi u Zagrebu i velikim gradovima uljuljkali u to da u Hrvatskoj više nema straha kao instrumenta politike. A u mnogim sredinama to je realnost i svakodnevica. Nije da čovjek to ne zna, ali mislite da to ipak polako nestaje, izumire. I onda se odjednom pojavi nasred nacionalne pozornice. Pokazuje kako su temeljne slobode u Hrvatskoj još uvijek krhke.

NACIONAL: Ako zaboravimo na jugofile i nenarodnu vlast, Karamarkove konstruktivne primjedbe su podatak o 100 milijardi eura novog duga, koliko se Vlada zadužila samo u ovom mandatu, činjenica da Hrvatska ima najviše blokiranih u povijesti i da je iznos njihova duga najviši do sad te podatak o iseljavanju mladih koji se može potkrijepiti padom broja nezaposlenih dok istovremeno broj zaposlenih ne raste jednakom dinamikom. Koji je vaš odgovor na to?

Raste i broj zaposlenih. Ali, idemo ispočetka. Što se tiče proračunskog deficita, to je problem u trenucima kad gospodarstvo pada. Kad gospodarstvo raste, proračunski deficit nije takav problem, a što gospodarstvo jače raste, to je manji problem.

NACIONAL: Ali mi nemamo baš tako veliki rast da bi mogao pokriti dug, iako je premijer rekao da će u sljedećem mandatu primarno biti smanjenje javnog duga. No pitanje je hoće li se taj trend rasta nastaviti?

Istina, rast od 1,2 posto nije velik, ali u usporedbi s onim kad smo preuzeli državu, a to je minus 2,5 posto, to je prilično veliki preokret. Nije to samo pitanje rasta, nego preokretanja trenda. Rastu industrijska proizvodnja, potrošnja, potrošnja na malo, BDP, izvoz dvostruko brže od uvoza, turizam; na svim područjima imamo ne samo pozitivne brojke, nego pozitivan trend. Nije riječ o nekom naglom skoku koji će rezultirati naglim padom. Daleko od toga da je to gotov posao, ali ovako kako smo to posložili, samo to malo strukture, reda, izbacivanja lopovluka i korupcije, donijelo je opipljive rezultate i trendove koji će se nastaviti ako netko baš namjerno ne krene uništavati i krasti. Da ne kažem da nam je i platna bilanca lani i ove godine, prvi put od uspostave hrvatske države, bila pozitivna.

NACIONAL: Ključno je pitanje hoće li to biti dovoljno za smanjenje javnog duga ili ćemo napokon morati početi provoditi reforme o kojima svi pričaju, ali ih nitko još nije proveo. Hoćete li to, ako opet osvojite vlast, provesti u prvih 100 dana?

Neke reforme morat ćemo provesti, bez obzira na dug. U prvih sto dana sigurno nećemo provesti sve, ali ih sve trebamo započeti. Za neke će trebati deset godina da se dovrše.

NACIONAL: Hoćete li unaprijed reći biračima da mogu očekivati rezove i koji su to rezovi?

Ključne su reforme državne uprave i lokalne i regionalne samouprave. One traju dugo, ali treba ih započeti odmah. To nisu nagli rezovi, nego transformacijski procesi. Reforma lokalne i regionalne samouprave ne može se provesti u jednom mandatu, nego kroz najmanje deset godina. Postepeno treba uvesti samoupravu sa snažnim ovlastima i s dovoljnom snagom da se (sama) financira i racionalizira odlučivanje. Na primjer, imate puno situacija u kojima se projekti nisu mogli realizirati jer je lokalna samouprava rascjepkana i dvije općine nisu se mogle dogovoriti oko kanalizacije ili vodovoda. Druga stvar je javna uprava. Treba nam visokokvalificirana, efikasna i manja javna uprava. Mi smo po nekim pokazateljima koji mjere koliko je zemlja otvorena za investiranje, najlošije rangirani upravo u kategoriji “veličina države”. Misli se na birokraciju na svim razinama – od općine do ministarstava. To je sve neka vrsta spojenih posuda. Kad gospodarstvo pada, ljudi se drže zubima i noktima za neki posao u državnoj službi gdje plaća nije velika, ali je sigurna. Kad gospodarstvo počne rasti, kad oslobodite pozitivnu energiju, odjednom dolaze investitori, otvaraju radna mjesta i ljudi sami odlaze na bolje plaćene poslove. Gospodarski rast treba biti podloga za reformu. Smanjivanje broja ljudi, ali i sasvim drugačiji pristup. Dakle, ne više po logici: ne možeš ti mene tako malo platiti koliko ja mogu malo raditi. U javnoj upravi neophodni su stručni i visoko motivirani ljudi. Mislim da trebamo otprilike polovicu ljudi u odnosu na to koliko ih imamo sada, ali trebaju biti puno bolje plaćeni, da možete selekcionirati kvalitetne ljude.

NACIONAL: A to ne možete ako svaka vlast zapošljava po političkoj liniji.

Istina. Iako se može materijalno dokazati da svaka vlast u Hrvatskoj nije u tome ista. U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova broj ljudi udvostručen je između 2004. i 2011. Od 2011. do danas smanjen je za preko stotinu.

NACIONAL: Je li uvođenje reda koje je započeo Slavko Linić na početku mandata, ipak bilo preagresivno i je li stvorilo negativnu energiju?

Ako mislite na uvođenje reda u prikupljanju poreza, ne bih rekla da je bilo preagresivno. Nadam se da ćemo u sljedećem mandatu biti još efikasniji. Porezi nisu nešto apstraktno. Ako želimo imati obrazovanje, zdravstvo i mirovinu, država nema drugog novca osim poreza. Efikasnost u prikupljanju poreza je i preduvjet za smanjenje broja i iznosa poreza.

NACIONAL: Je li upravo zato što država baš nema novca, premijer Milanović malo pretjerao s predizbornim obećanjima i slažete li se s Karamarkom da se on ponaša kao pomahnitali Djed Mraz s tuđom karticom?

Milanović baš nije sklon predizbornim obećanjima. Općenito, nije baš sklon ikakvim obećanjima i prije će govoriti o poteškoćama, nego o optimističnim očekivanjima. Ova vlada više je napravila u najvažnijim područjima, nego što je obećala.

NACIONAL: Mislite li da će u konačnici odlučiti osobnosti dvojice glavnih kandidata za premijera? I je li Milanović sada krenuo malo ipak preagresivno napadati Karamarka?

Ne vidim što bi tu bilo previše agresivno. Do nedavno smo ga sa svih strana kritizirali da dovoljno ne spominje razultate vlade. Nikome ne prijeti i nikoga ne zastrašuje. No izbore neće odlučiti osobne simpatije i antipatije. Odlučit će razina političke mobilizacije ljudi koji žele dalji gospodarski i politički rast i oporavak zemlje.

NACIONAL: Izjavili ste da će Vlada primjenjivati kombinaciju energetske neovisnosti s visokom razinom zaštite okoliša. Je li onda greška što je Vlada od početka forsirala termoelektranu Plomin na ugljen iako se većina građana tome protivi?

Nismo odustali od Plomina C, taj projekt ide. S obzirom na to da tamo postoji termoelektrana na ugljen, samo sa starom tehnologijom, nova elektrana s novom tehnologijom znatno će povećati razinu zaštite okoliša.

NACIONAL. Nije li se upravo IDS protivio tom projektu i pozivao na referendum?

Protivio se, rekla bih, više imajući na umu mogućnost dodatnih projekata za lokalnu samoupravu. Za to postoji proračun, općine na koje se to odnosi jako su zainteresirane prvo za poboljšanje kvalitete zraka novom tehnologijom, a onda za prihode koji od toga dolaze. Dakle, tu je riječ o lokaciji na kojoj već postoji termoelektrana na ugljen i na koju se dovodi suvremenija tehnologija. S druge strane, dogodilo se nešto što nismo mogli predvidjeti, a to je ogromna šansa koja nam se otvara s naftom i, u prvom redu, s plinom. Po onome što vidimo s talijanske strane, plin je zaista izgledan.

NACIONAL: Kako komentirate silna protivljenja s hrvatske strane ako se zna da talijanska strana desetljećima crpi naftu i plin i ako se zna koliko ima bušotina?

Ima ih 189 i tu nema spora. Jadran je malo more i moramo insistirati na najvišim ekološkim standardima. Međutim, što smo uključeniji u tu priču, imamo više toga reći i o standardima zaštite.

NACIONAL: Može li se reći da talijanskim lobijima nije u interesu da se i mi bavimo tim biznisom?

Priča je puno šira. U pitanju je velik novac i interesi su mnogi i ogromni, kako oni koji se vide, tako i oni koji se ne vide na prvi pogled. Jer, to je geopolitika, energetika jednako geopolitika.

NACIONAL: Što to znači, imamo li podršku nekih velikih igrača?

Imamo interes svih velikih igrača i podršku, naravno, ali staro je pravilo: nitko ti ne može pomoći ako prvo ne znaš pomoći sam sebi. Dakle, moramo voditi svoju politiku. Naša glavna prednost je lokacija. Mi smo na zanimljivom mjestu koje se u povijesti katkad pokazalo jako opasnim, a katkad fantastično korisnim. Ovo je vrijeme u kojem je fantastično korisno ako se znamo postaviti: s morem koje ulazi duboko u europski kontinent, s blizinom tržišta, od austrijskog distribucijskog čvora Baumgarten do cijelog ovog poteza prema Baltiku i, naravno, zapadnog Balkana. Imamo Italiju koja je veliki potrošač pa je privukla Transjadranski plinovod koji dovodi plin iz Azerbajdžana. Sad se čini da imamo svoje vlastite resurse i mogućnost da relativno brzo postavimo barem ploveći LNG terminal, pa postepeno možemo izgradimo i fiksni. Kroz sve to dobivamo vlastitu energetsku neovisnost, što je jače od bilo koje vojske što se tiče sigurnosti zemlje. Ali dobivamo i instrument za uspostavljanje dobrih, pozitivnih odnosa sa zemljama u užem i širem okruženju. Dobra energetska suradnja s tim zemljama za nas je tržište, a za njih energetska sigurnost jer nismo velika sila koja ih može ugnjetavati. Pristojnim i normalnim vođenjem energetske politike možemo koristiti i sebi i svom okruženju, ali ponajprije sebi.

NACIONAL: Tu su dva najvažnija pitanja hoće li se o tome odlučivati na referendumu, kao što je rekao premijer, te ako se u to krene, kako osigurati da najviše koristi od tih ugovora ima Hrvatska?

Ugovore u tom smislu već imamo, to se zaista ne radi napamet, koriste se sva najmodernija iskustva država od SAD-a, Velike Britanije, Norveške, Azerbajdžana do Mozambika. To je nešto gdje ne moramo izmišljati toplu vodu. Ima dovoljno dobrih i loših primjera da se regulativa i ugovori dobro definiraju. Nekad se govorilo: “Eh, kad bismo našli naftu, riješili bismo sve svoje probleme.” Evo ga na, sad smo vrlo blizu toga da nađemo i plin i naftu i bili bismo jedina zemlja koja bi bila siromašna, a sjedi na takvim resursima. To nam je velika šansa u budućnosti i veliki plus, ali Hrvatska na sreću ne ovisi samo o tome. Mi imamo zdravi rast temeljen na industriji, na proizvodnji, ne na balonu, ne na nekretninama, ne na nečem što je na klimavim nogama. Uz taj zdravi rast imamo i turizam na koji jako moramo paziti. Turizam nije u tradicionalnom smislu lokomotiva razvoja, ali je naša sigurnosna splav koja se svake godine pokaže vrlo važnom.

NACIONAL: Opet se moram vratiti na Karamarka koji kritizira jer se 70 posto hrane za turizam uvozi. Nije li tu ipak u pravu?

Nemam riječi. Voljela bih jedanput čuti da HDZ nešto pozitivno kaže o ovoj zemlji koja je i njihova zemlja. Konačno rastemo u svakom pogledu, namučili smo se, svašta smo prošli i dugo ćemo se još nositi s tim. Naravno, ne treba nikako popustiti, ali postali smo članica Europske unije, konačno je gospodarstvo krenulo, lani smo dobili 1,3 milijarde kuna više iz EU fondova no što smo uplatili u europski proračun. Sljedeće godine to će biti i znatno više. Ali evo, nešto se događa. To primjećuju i komentiraju i strani ekonomski instituti i promatrači. Samo HDZ-u je sve crno i cijela je Hrvatska grozna. Više ljudi je zaposleno, manje ljudi je nezaposleno. Egzodusa u strane zemlje nema. Ima li toga da mladi ljudi putuju, da idu probati raditi, studirati? Naravno da ima. Pa i ja sam u neko drugo, kompliciranije vrijeme studirala i radila u inozemstvu. Zar ćemo spustiti željeznu zavjesu? Ali stvar je u tome da se stvore takvi uvjeti da svatko tko hoće, može ići van, ali da se može i vratiti ovdje jer mu je tu bolje. To je naša zadaća, ne da ljude sprečavamo da negdje idu, nego da stvorimo uvjete u kojima će se moći i htjeti vratiti.

NACIONAL: Dobro, ali ljudi uglavnom odlaze zbog zaposlenja i boljih plaća.

Da, ali s obzirom na bolju kvalitetu života ovdje, koja će se rastom dodatno povećati, u budućnosti to neće biti naš glavni problem. Naš glavni problem bit će kako da postanemo društvo koje je u stanju integrirati ljude koji će htjeti doći ovdje raditi iz inozemstva, kao što su naši dolazili raditi negdje drugdje.

NACIONAL: Za sada čak i nesretne izbjeglice zaobilaze Hrvatsku.

Među njima ima jako puno kvalificiranih i visokokvalificiranih ljudi. I nemojmo se zavaravati: Njemačka, koja se apsolutno besprijekorno postavila u ovoj situaciji, imat će od toga i velike koristi. Unatoč troškovima u prvom naletu, dobit će inženjere, doktore, kvalificirane radnike, ljude koji će uprijeti svim snagama da se etabliraju u novoj sredini i novom životu. Uz to što će investirati u te ljude, Njemačka će dobiti i jednu novu snagu.

NACIONAL: Je li problem izbjeglica taj što velike sile nisu riješile problem ISIL-a, a djelomično su prouzročile ratno stanje u tim kriznim žarištima?

Postoji velika međunarodna odgovornost da se na tim područjima uspostavi funkcionalna vlast. Ali to su teme o kojima zajedno trebaju razgovarati Rusija, Amerika, Iran, Saudijska Arabija i EU. Treba se žestoko obračunati i s razgranatom mrežom trgovaca ljudima koji odlaze u istočnu i zapadnu Afriku i regrutiraju ljude te im uzimaju novac, obećavajući im zaposlenje i bolji život u Europi.

NACIONAL: Kako komentirate ponašanje Mađarske, ima li ta zemlja pravo zaustavljati te ljude?

Ovo sa žicama i zidom je strašno. Ali po schengenskim pravilima, Mađarska mora zaustavljati sve te ljude i evidentirati ih. S druge strane, ne može se jednu zemlju od 10 milijuna ljudi pustiti da se sama s tim nosi. Zato je važno da EU to ne tretira kao redovno stanje. To treba rješavati kao zajednički, urgentni problem. Pravi pritisak je zapravo na zemlje koje su u susjedstvu ili graniče s EU-om, u prvom redu na Tursku gdje imate dva milijuna izbjeglica. To je za svaku zemlju ogroman pritisak. U Libanonu je preko milijun izbjeglica, a u Jordanu je broj izbjeglica premašio 25 posto njihova stanovništva. Mi o tome problemu ne govorimo zato što se još ništa nije počelo događati, ali ako te zemlje pokleknu pod tim velikim pritiskom, tek onda nastat će kaos. A mi se ovdje dogovaramo o 160 tisuća ljudi koje treba rasporediti po cijeloj EU.

NACIONAL: Je li plan da se izbjeglice koje stignu u Hrvatsku, a za sada bi to bilo 1614 ljudi, integriraju u hrvatsko društvo ili da im se pruži samo privremeni smještaj?

I jedno i drugo. Od 550 osoba za koliko je Vlada donijela odluku, njih 150 integriralo bi se u hrvatsko društvo, a 400 bi dobilo privremeni smještaj. Mi smo zemlja koja je za vrijeme rata primila preko 600 tisuća izbjeglica. Naravno da nas je to sve okrenulo naglavačke i do dana današnjega osjećaju se posljedice. U tom smislu imamo dvostruko iskustvo, jedno da ljudima treba pomoći u nevolji, za što naši građani imaju poseban senzibilitet, a drugo da suosjećanje ima u društvu rok trajanja i da je država dužna pronaći institucionalni odgovor na te probleme za šest ili devet mjeseci. Lijepo je da ljudi nude svoje vikendice za smještaj izbjeglica, ali to nije dugoročno rješenje.

NACIONAL: Čiju podršku možete očekivati kao kandidatkinja za glavnu tajnicu UN-a?

Za početak, stalnih članica Vijeća sigurnosti – SAD-a, Rusije, Kine, Velike Britanije i Francuske. Ne znam mogu li je očekivati, ali bi mi bila neophodna. Istočna Europa je regija koja nikad nije dala glavnog tajnika UN-a i trenutno postoji podrška i spremnost da se izabere njen kandidat. To ne znači da se ne može izabrati kandidat iz druge regije, nego samo da postoji preferencija. Drugo, sve su jači glasovi koji smatraju da bi bilo dobro da na čelo UN-a dođe žena. To opet ne znači da na kraju neće biti izabran muškarac. Bit će i određenih inovacija u proceduri, tako da će se prvi put kandidati osobno predstavljati pred Općom skupštinom. To je velika prednost jer kandidati i ako nisu izabrani, dobivaju puno veću vidljivost, kao i zemlja iz koje dolaze. Naravno, ako se predstave na ozbiljan način. Dakle, vjerojatnost da me izaberu je mala i s tim ne treba tako računati, ali treba računati da se Hrvatska kroz taj proces lijepo prezentira.

NACIONAL: Bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković kaže da ta funkcija za državu uopće nije važna.

Gospodin Jandroković pokazao se ekspertom u međunarodnim odnosima. Što da kažem na to? Možda bi bilo bolje da oni podrže nekog od kandidata iz susjednih zemalja, samo da ne bude netko tko ima šanse iz Hrvatske?!

NACIONAL: Kako doživljavate to što vam ni predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nije dala podršku?

Njezina reakcija je bila “ni simo ni tamo”: neće ići protiv nacionalnog kandidata, ali trebalo je čekati dok prođu izbori. No kako sada stvari stoje, dok prođu izbori kandidature bi već mogle i završiti. Očito je da se ona lomi između svoje uloge predsjednice države i svojih političkih dugova prema HDZ-u. To je šteta, osobito nakon što smo dva puta o tome razgovarale i nakon što je oba puta rekla da bi to za zemlju bilo dobro. Međutim, svaki čovjek koji je izabran za predsjednika, uvijek je izabran uz nečiju pomoć, pa i uz nečiju stranačku pomoć. Ali njezina je zadaća, a trebala bi biti i zadaća HDZ-a, da razumije da kad su gotovi izbori i kad pobijediš, onda to strančarenje prestaje. Ako si htio strančariti, ima još dosta izbora, parlamentarnih, lokalnih i drugih. Ali predsjednica / predsjednik države naprosto nije takva funkcija. Kad se to pretvori u produženu ruku jedne političke opcije, onda uništava i erodira samu funkciju i umanjuje joj važnost.

NACIONAL: Tvrdite da je predsjednica produžena ruka HDZ-a?

Ja se nadam da će se tome othrvati, ali vidimo vrlo snažne tendencije kod HDZ-a da je za to koriste.

NACIONAL: Odlučili ste mjesto predsjednice HNS-a prepustiti mlađima. Izbori u HNS-u bit će odmah nakon izbora?

Unutar šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora. Dakle, nakon pobjede na parlamentarnim izborima.

NACIONAL: Mislite li da je pobjeda gotova stvar?

Ne, ne mislim. Pobjeda nikada nije gotova stvar i treba mobilizirati sve snage. No mislim da je to pitanje budućnosti ove zemlje i što se nas tiče, dat ćemo sve od sebe. Konačno je krenulo, konačno su se stvari malo dovele u red, daleko od onog što treba, ali to je prva zadaća. Mene veseli ovo oko Ujedinjenih naroda, to je zanimljivo, zgodno, dobro, daje nam vidljivost, ali prva zadaća su izbori u Hrvatskoj.

NACIONAL: Rekli ste da za sada postoje četvero kandidata za novog predsjednika HNS-a, od toga dvoje kojima osobno dajete prednost. Je li među njima i međimurski župan Matija Posavec, jeste li s njim izgladili odnose?

Nemamo mi što gladiti, kod nas se red zna. Svatko ima pravo iznositi svoje mišljenje i govoriti što želi. Ali na kraju, kad se donese odluka, bilo na Predsjedništvu ili Središnjem odboru, svi je slijede. Zato stranka dobro funkcionira i preživjela je i oporavila se od ove generacijske i svake druge tranzicije, što nije lako.

NACIONAL: Spada li on u red tih perspektivnih kandidata?

Ne znam. On je odličan mladi čovjek, hoće li se htjeti kandidirati da preuzme taj posao, vidjet ćemo. Znate, ima puno kandidata kad se o tome ovako razgovara, ali kad to postane stvarnost, onda je druga priča. Ja sam u životu radila puno različitih poslova, od sveučilišnog asistenta do redovitog profesora, od vođenja nevladinih organizacija, izdavanja časopisa, do zastupnice u Saboru, rada u međunarodnim organizacijama i feminističkim grupama do vođenja ministarstva, ali najteži posao je posao predsjednice stranke. Sada taj posao obavljam 11 godina. Vodila sam stranku kad je imala manje od pet tisuća članova, danas ima više od 42 tisuće, vodila sam je kad nije imala političkog profila, kroz uspon pa pad pa ponovno uspon i kroz različite situacije. Dakle, puno je komotnije biti potpredsjednik, župan, gradonačelnik, predsjednik županijske organizacije, regionalnog saveza, što god hoćete, nego voditi jednu nacionalnu stranku sa svim regionalnim i ostalim različitostima. Kad postoji predsjednica koja radi svoj posao, ljudi imaju ideju kako bi oni to bolje radili, ali kad dođe stani-pani i moraš se kandidirati, i još ako postoji opasnost da budeš izabran, onda je druga situacija i ljudi premišljaju zašto bi se netko iz svoje komotne pozicije sposobnog i uspješnog mladog lava odjednom stavio u poziciju gdje svi imaju neku primjedbu na tebe. Gdje treba dugi niz godina i rezultata. Nije dovoljno samo da budete izabrani za predsjednika ili predsjednicu da vas svi uvažavaju. To je potpuno pogrešno. Ti se možeš zvati predsjednikom stranke a da te nitko ne “šmirgla”. To zahtijeva ne samo da čovjek bude izabran, nego i da si izgradi autoritet, a dok do toga dođeš, moraš se gadno namučiti. Jer odjednom sve ovo što te danas nije briga, postane direktno tvoja odgovornost. Je li tko kupio nove gume i napravio svinjariju u Čakovcu, Virovitici, Splitu ili Rijeci? Dakle, to je kompliciran i težak posao i zato držim fige da se kandidati koji se danas javljaju i vide se kao potencijalni predsjednici, ne razbježe do megdana.

NACIONAL: A što se dogodilo s Ankom Mrak-Taritaš? Bili su razni napisi da neće biti na listi ili da će biti prenisko, pa da je sad vrbuju iz Čačićeva stožera.

Vrbuju je svi, ali Ana je ozbiljna osoba. Ona je pridonijela uspjehu ove vlade i pridonijet će pobjedi ove koalicije. Koja će biti na listi, to još ne znamo. Mi smo određena mjesta potpisali, ne sva, ali ona koja su po nekim pokazateljima prolazna, u Koalicijskom sporazumu. Ostatak još moramo dogovoriti. Ana će, s obzirom na to kako je radila ovaj posao, apsolutno imati svu moju podršku za nastavak posla u Vladi nakon izbora i ona je osoba na koju HNS računa.

Između ostalog, posao predsjednika stranke je da izbalansira te liste. Ovo je prvi put da se Anka Mrak-Taritaš kandidira za Sabor. Na sreću, ona je osoba koja je borac i koja misli dalje od vlastitog nosa. Dakle, ne vidi samo prvi korak, nego i drugi i treći i investira u budućnost organizacije i svojih vlastitih ideja koje želi provesti. Ona će na ovim izborima sigurno pokazati rezultate. Na kojem će mjestu biti, što se mene tiče, ja bih je stavila na prvo, ali naravno, u koaliciji to nije tako jednostavno. Vidim da su mnogi lovci u mutnom računali na to da bi je zapravo mogli nekako degradirati i upecati na brzinu. Ali kao što sam rekla, ona misli dalje od nosa i ne pada na lovce u mutnom.

NACIONAL: Je li ona jedna od kandidatkinja za buduću predsjednicu HNS-a, jeste li o tome razgovarali?

O tome nismo razgovarale, ali je svakako kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba. Njezin uspjeh bio bi senzacionalna stvar za grad Zagreb.