Nedavni teroristički napad na redakciju pariškog tjednika Charlie Hebdo ponovno je u središte pozornosti dovela opasnost od islamskog fundamentalizma i terorizma. Formiranje Islamske države na Bliskom istoku i sve češći napadi skupine Boko Haram u Africi pokazuju da radikalni islamisti još uvijek imaju snagu za organiziranje terorističkih napada koji za posljedicu imaju velik broj ljudskih žrtava.

[quote_box_center]

• Nedavni teroristički napad na redakciju pariškog tjednika Charlie Hebdo ponovno je u središte pozornosti dovela opasnost od islamskog fundamentalizma i terorizma. Formiranje Islamske države na Bliskom istoku i sve češći napadi skupine Boko Haram u Africi pokazuju da radikalni islamisti još uvijek imaju snagu za organiziranje terorističkih napada koji za posljedicu imaju velik broj ljudskih žrtava

• Prošloga tjedna na hrvatskom tržištu objavljena je knjiga koja pokušava objasniti korijene tih terorističkih organizacija. Knjigu “Sekularni korijeni suvremenog islamizma” napisao je aktualni pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić, koji je u razgovoru za Nacional otkrio zašto je odlučio napisati ovu knjigu te govori o događajima koji su povezani s islamskim terorizmom

[/quote_box_center]

Prošloga tjedna na hrvatskom tržištu objavljena je knjiga koja pokušava objasniti korijene tih terorističkih organizacija. Knjigu “Sekularni korijeni suvremenog islamizma” napisao je aktualni pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić, koji je u razgovoru za Nacional otkrio zašto je odlučio napisati ovu knjigu te govori o događajima koji su povezani s islamskim terorizmom, ali i o odnosu Zapada prema tim prijetnjama.

NACIONAL: Zbog čega ste se odlučili za pisanje knjige ‘’Sekularni korijeni modernog islamizma’’?

Knjigu “Sekularni korijeni suvremenog islamizma” počeo sam pisati prije nekoliko godina pokušavajući prvenstveno sebi pa onda i drugima raščlaniti o čemu se radi. Jedno je sigurno – nitko se ne odlučuje na samoubilačke akcije u Europi ili na Bliskom istoku zato što mu je konobar donio lošu kavu ili toplu Coca-Colu. Problemi imaju duboke korijene i za sukob su uvijek potrebna dvojica. Zasigurno zapadni svijet nije bez grijeha. Kad je Španjolska protjerala Sefarde u 15. stoljeću, znate tko ih je primio? Osmansko Carstvo.

Tako su Sefardi došli do Sarajeva, Istanbula i mnogih drugih gradova gdje su muslimani bili apsolutna većina. Tijekom križarskih ratova, kad bi kršćanske vojske ušle u Jeruzalem, u pravilu su pobile sve stanovnike, uključujući kršćane, pod geslom – neka Bog vidi koji su pravi, a koji krivi. Koliko su kršćanske vojske bile miroljubive u svojim pohodima na Svetu Zemlju, najbolje govori podatak da su 1202. križari srušili Zadar. Mletački dužd Dandolo pristao je platiti prijevoz križarima do Svete Zemlje, a zauzvrat je zatražio osvajanje Zadra koji je smetao mletačkim interesima na istočnoj obali Jadrana. Zadar je srušen uz papinski blagoslov. No mediji su jako moćni u etiketiranju.

Je li poznato da čak i danas, kad je Iran u svjetskim medijima sustavno tretiran kao prijetnja, imate desetke sinagoga koje uredno egzistiraju u Teheranu. Usput, Iran se stalno navodi kao potencijalni agresor, priječi mu se razvoj tehnologije, poglavito nuklearne, no zaboravlja se činjenica da Iran, prije toga Perzija, nikoga nije napao posljednjih tristo godina. Na Bliskom istoku se još od otkrića nafte i njenog potencijala prelamaju ključni interesi suvremenih svjetskih sila, onih koje to žele postati ili onih koje se ne mogu pomiriti s tim da više nisu ono što su bile.

U svakom slučaju, Bliski istok je neuralgična, ključna točka bez koje se ne mogu sagledati suvremeni svjetski problemi i interesi. Naravno, iza svih sukoba i ratova stoji nezajažljivi interes transnacionalnih korporacija za nesmetanom eksploatacijom nafte i njenim transferom u svim poželjnim pravcima.

NACIONAL: Je li moderni islamizam stvarno najveća sigurnosna prijetnja modernog doba?

Najveća prijetnja suvremenog doba je glad za profitom. Kapitalizam nikada nije imao smisla i sve je pakirao u različite ambalaže kako bi prikrio da ga zanima jedino profit, profit i samo profit. Danas su to transnacionalne korporacije koje se namjerno nazivaju multinacionalne, a što one ni u kom slučaju nisu. Uslijed globalizacije maske su pale tako da značajan broj ljudi danas uviđa da se cijela povijest sastoji samo od otimanja slabijima. Ili kako je svojevremeno zapisao Tukidid u svojoj knjizi “Peloponeski ratovi” da je, kako stvari stoje, pravo pitanje koje se postavlja samo među jednakima po sili, da jaki rade ono što mogu, a slabi trpe ono što moraju. Velik je nerazmjer između bogatih i siromašnih, ne samo sjevera i juga, nego i unutar svake pojedine države i takvo stanje dugoročno je neodrživo. Nažalost, djelatne alternative nema na obzoru dok transnacionalne korporacije ubrzano preuzimaju dojučerašnje državne funkcije. Danas je potpuno nevažno tko je predsjednik u Hrvatskoj ili Gvatemali, ali je itekako važno tko vodi British Petroleum ili ExxonMobil.

NACIONAL: Knjiga izlazi samo nekoliko tjedana nakon ubojstava u Parizu. Kako vi gledate na taj događaj, odnosno je li se taj napad mogao spriječiti?

Nitko ne voli kad ga omalovažavaju, na ovaj ili onaj način. Mislim da je Zapad odavno pretjerao u svom omalovažavanju muslimana. Muslimani nisu ni bolji ni gori od kršćana ili židova. Radi se o specifičnostima koje svatko želi zadržati za sebe. Ali gledajući unatrag, što se sve radi u Palestini, Iraku, Afganistanu, Siriji, Libiji, Nigeriji, Maliju, Alžiru i drugim zemljama ne daje nadu da će u budućnosti biti manje nasilja. Zato treba imati jaču zaštitu, a pogotovo oni koji ignoriraju gnjev poniženih. Najviše je u kapilarnoj zaštiti na terenu postigao Izrael. Mislim da će i mnoge europske države morati krenuti putem zaštite koju Izrael odavno prakticira.

NACIONAL: Mogu li se u budućnosti očekivati nove, slične akcije islamskih terorista?

Nije pitanje mogu li se očekivati, nego je pitanje gdje i kada, unatoč nastojanjima zapadnih država da preveniraju sve napade, zatvore sve mogućnosti i unatoč financijsko-tehnološko-obavještajnoj premoći. Drugo je pitanje koliko su strukture Zapada zainteresirane da do tih napada ne dođe. Ako se sjećate, prikazano je na Al Jazeeri, CNN-u i BBC-ju kako ISIL napreduje dok se njegovi vojnici voze u desecima novih-novcatih Toyota. Pitanje je gdje su ih kupili? Koliko znam, nema ni jedan registrirani diler Toyote na područjima koje kontrolira ISIL. Tome je vrlo slično pitanje otkud Osami bin Ladenu i mudžahedinima početkom osamdesetih stingeri kojima su tada srušili sovjetsku zračnu premoć? Pa kad sve to provjerite i složite kockice, onda se zapitate: bore li se radikalni islamisti ISIL-a za muslimane ili protiv njih?

NACIONAL: Islamska država (ISIS) u zapadnom svijetu trenutačno je identificirana kao najveća prijetnja. Kako je došlo do njenog formiranja i koliko su u tome sudjelovali SAD i ostale zapadne države?

To je medijski prenapuhana prijetnja. Pa kome su oni prijetnja s nekoliko desetaka tisuća pješačkim oružjem naoružanih vojnika, bez teškog naoružanja, zrakoplovstva, obavještajne infrastrukture i ikakve suvremene tehnologije? Pa da nema CNN-a, BBC-ja i Al Jazeere, prosječni Amerikanac ne bi ni znao za njih, a ni ovako ih nije u stanju locirati na geografskoj karti. ISIL je isključivo lokalna prijetnja preostalim sekularnim frakcijama u muslimanskom svijetu. Oni ne mogu biti niti su ozbiljna prijetnja Zapadu, osim ako im to Zapad ne dozvoli. Ono što se meni čini kao daljnje inzistiranje na trajnoj promjeni karte Bliskog istoka je stavljanje kurdskog pitanja na dnevni red. Ako se sadašnji „rat“ protiv ISIL-a nastavi u tom smjeru, a time da se stvori nova država Kurda koji su već dobili federalnu jedinicu u danas nepostojećem Iraku, gdje ih ima oko 5 milijuna, rezultirat će žestokim ratom. Trenutno se Kurdi naoružavaju kako bi na terenu u Siriji mogli obraniti svoja sela i gradove. Na to naoružavanje Kurda Turska i Iran ne gledaju baš bezbrižno, znajući da bi buduća država Kurda ugrozila i njihov teritorijalni integritet. U Turskoj živi najmanje 12 milijuna Kurda, a u Iranu oko 6 milijuna. Ako Kurdi dobiju određenu autonomiju ili federalnu jedinicu u Siriji, uz onu u Iraku, to je znak za opću opasnost u Turskoj i Iranu. Kurdskom državom Zapad direktno ugrožava najznačajniju vojno-ekonomsku sunitsku državu Tursku te vojno-ekonomski najznačajniju šiitsku državu Iran.

NACIONAL: U vrijeme dok se cijeli svijet zgražao zbog događaja u Parizu, gotovo nezamijećeno je prošao pokolj koji je u Nigeriji počinila skupina Boko Haram. Zbog čega svijet ne daje toliku pažnju zločinima koje čini ova organizacija i je li moguće da ta organizacija proširi svoje djelovanje i izvan afričkog kontinenta?

Boko Haram je samo jedna u nizu islamističkih organizacija čije poteze osmišljava netko drugi te njihovo vodstvo drži kao lutku na koncu i povlači upravo onakve poteze koji im u tom trenutku najviše odgovaraju. Upitno je bori li se Boko Haram za ili protiv muslimana.

NACIONAL: Je li moguće da i Hrvatska postane meta terorističkih napada islamskih militanata?

Hrvatska je sebe markirala kao potencijalnu metu kad se dala uvući u rat u BiH. To ne znači da smo se mogli izvući jer je Hrvatsku napadala JNA i četnici iz BIH, a Hrvatska je u toj državi morala zaštiti i svoje vitalne interese.

NACIONAL: Koji su to interesi?

Pa Hrvati koji tamo žive – trebalo je zaštiti i njihovu poziciju konstitutivnog naroda ravnopravnog s Bošnjacima i Srbima. A Hrvatske granice, poglavito na jugu, nisu se ni mogle braniti drugačije nego združenim djelovanjem HV-a i HVO-a. To je samo prvi dio kojim je Hrvatska na sebe skrenula pozornost. Slanjem naših postrojbi u Afganistan, prije ulaska u NATO, a zatim ulazak u NATO i EU dodatno je Hrvatsku izložio mogućim ugrozama.

NACIONAL: Koliko je za Hrvatsku opasna činjenica da graniči s BiH i kolika je opasnost da upravo iz te države stignu potencijalni teroristi?

To što Hrvatska graniči s BiH ne mora biti, ali može biti potencijalno opasno zbog djelovanja radikalnih islamista kojih ima i u BiH. No njih ima mnogo više u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, kao vlastitih, „domaćih“ muslimana. Mi nismo, zbog činjenice da imamo dugu kopnenu granicu s BiH, ni manje ni više izloženi od drugih europskih država.

NACIONAL: Zaduženi ste za krizne situacije u Zagrebu. Je li Grad spreman za potencijalne terorističke prijetnje?

Za sigurnost građana Republike Hrvatske nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova. Oni su prava adresa, barem bi trebali biti, za pitanja sigurnosti, prevencije i spremnosti za sve ugroze, uključujući i moguće terorističke prijetnje.