Predsjednik uprave Jadranke Sanjin Šolić s tom turističkom tvrtkom u posljednja dva i pol desetljeća prošao je zanimljiv poslovni put. Od uspješne privatizacije tvrtke, nakon koje su početkom devedesetih vlasnici Jadranka hotela postali radnici, do današnjih dana kada su vlasnici pete najveće hotelijerske grupacije u Hrvatskoj ruski investitori koji od Lošinja pokušavaju napraviti elitnu turističku destinaciju koja bi tijekom cijele godine primala najbogatije goste iz cijele Europe. U razgovoru za Nacional, Šolić objašnjava kako su Jadranka hoteli postali jedan od najvećih hrvatskih investitora te otkriva planove za daljnja milijunska ulaganja koja sadržavaju proširenje lošinjske zračne luke i gradnju golf terena na otoku Cresu.

NACIONAL: Kolika su ulaganja Jadranke u posljednjih nekoliko godina?

U posljednjih sedam do osam godina ulaganja tvrtke Jadranka bila su u visini od 135 milijuna eura. Prije nešto više od godinu dana otvorili smo hotel Bellevue, prvi hotel s pet zvjezdica na Lošinju, u koji smo uložili oko 50 milijuna eura. U šetnicu Čikat i plažu ispred Bellevuea zimus smo uložili 6,5 milijuna eura. Osim Bellevuea nedavno je, na Uskrs, otvoren dodatno uređen Vitality Hotel Punta u Velom Lošinju, gdje je proširena Vitality zona, postojeći wellness te je izgrađen novi vanjski bazen. Riječ je o investiciji od šest milijuna eura, a hotel je sada na razini visokih četiriju zvjezdica. Paralelno s tim rekonstruirana je vila Hortensia, stara austrougarska vila u koju je uloženo pet milijuna eura i koja također ima pet zvjezdica. Završavamo hotel Alhambru, sofisticirani boutique hotel s pet zvjezdica u koji smo uložili oko 20 milijuna eura. I na kraju, aquapark u kampu Čikat koji je isto tako nedavno otvoren i koji je prvi zabavni aquapark na otocima, a u koji je uloženo 9,3 milijuna eura.

NACIONAL: Je li po tome Jadranka jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj?

Gledajući cijeli ciklus koji smo započeli prije dvije godine i s planom koji imamo za sljedećih nekoliko godina, sigurno smo najveći investitor. Naravno, ako se ostvare svi naši planovi, a trenutno ne vidimo razloge da se ne ostvare. Jedan dio ulagačkog ciklusa odvijao se dok je jedan od suvlasnika bila i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a izlaskom EBRD-a i ulaskom novih vlasnika, ambicija da se pozicioniramo kao destinacija s četiri zvjezdice, prerasla je u ambiciju pretvaranja Lošinja u top turističku destinaciju s pet zvjezdica. Naravno da se time povećala vrijednost planiranih investicija i kada gledam što je napravljeno i što još planiramo napraviti u budućnosti, ne vidim ni jednu kompaniju koja je uložila toliko novca kao Jadranka.

NACIONAL: Hrvatska je na glasu kao zemlja u kojoj investicijska klima nije najbolja. Pokazuje li primjer Jadranke da to baš i nije točno?

Nije jednostavno kada je u pitanju ishođenje dozvola i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ali od službi u gradu Malom Lošinju pa do službi u Primorsko-goranskoj županiji i ministarstava, mi smo svugdje naišli na podršku i zato smo lakše prešli preko administrativnih prepreka. S tog aspekta moram pohvaliti sva nadležna tijela. Međutim, problema imamo u rješavanju nekih strateških pitanja. Tražimo rješenje oko nekih strateških projekata poput zračne luke na Lošinju i izgradnje golf terena oko kojih postoje značajnije zapreke. Tako je za izgradnju golf terena na Cresu nužno promijeniti županijski prostorni plan, a to nije jednostavno jer se on rijetko mijenja i riječ je o vrlo zahtjevnoj proceduri koja se ne može riješiti preko noći. S druge strane, imamo iznimno veliku podršku grada i crkve kao vlasnika zemljišta na kojem planiramo graditi golf terene. Volja postoji, ali smo svjesni da će svi ti procesi potrajati barem dvije godine. Oko izgradnje zračne luke probleme nam rade zapleti oko nekih zakonskih rješenja i preplitanja raznih zakona koji ne dozvoljavaju da se problem jednostavno riješi i oko toga se mučimo već godinu i pol dana. No prošloga tjedna izglasan je u Saboru novi zakon koji omogućava da se zemljište izvlasti u korist zračne luke, a ne države, što nam je do sada bio najveći problem. Volja postoji, no cijeli proces traje malo dulje nego što smo planirali, pa se sada nadamo da će projekt, umjesto ove jeseni, krenuti s realizacijom sljedeće.

NACIONAL: Jadranka je tvrtka u ruskom vlasništvu, imate li problema u poslovanju zbog sankcija koje je ruskim tvrtkama nametnula Europska unija?

Ne, nemamo nikakvih problema. Vlasnik Jadranke je hrvatska kompanija Beta ulaganja kojom upravlja ruski investicijski fond, u kojem ima više ulagača koji su prepoznali Hrvatsku i Lošinj kao destinaciju u koju vrijedi uložiti novac. I prije su Rusi bili u ovoj kompaniji i to kroz EBRD. Kroz tu banku su u Jadranki bili i Rusi i Englezi i Amerikanci, cijeli svijet je, da tako kažem, bio suvlasnik tvrtke. Mi smo već deset godina međunarodna kompanija i nismo time opterećeni. Što se tiče sankcija, one uopće ne utječu na naše poslovanje i ne vjerujem da će utjecati jer mi dio investicija financiramo iz dokapitalizacija koje uredno stižu, a dio iz vrlo povoljnih kredita HBOR-a koji nam je od velike pomoći i bez kojega ovo sve ne bi bilo moguće ostvariti.

NACIONAL: Kako je lokalno stanovništvo reagiralo na te ambiciozne planove?

Jasno je da je za lokalno stanovništvo to bio šok, kao što je bio i za nas koji smo dugi niz godina u Jadranki. Šok je da tako brzo od destinacije s tri zvjezdice nastane luksuzna destinacija s hotelima od pet zvjezdica. Sigurno da je među građanima Lošinja bilo i sumnji i skepse prema cijelom projektu, međutim, kako se cijeli proces razvija, tako je i podrška sve veća, pogotovo nakon što se mogu vidjeti prvi rezultati ulaganja.

NACIONAL: Je li se promjenom strategije povećao i broj turista u vašim hotelima?

Nažalost, ne možemo se uspoređivati s nekim ranijim godinama, jer smo još uvijek u fazi da nam neki veliki objekt ne radi. U našim objektima trenutno imamo oko 10 tisuća gostiju. Oko tri tisuće u hotelima i oko sedam tisuća u kampovima, ali dva hotela, Helios i Alhambra, još uvijek ne rade. Dakle, negdje smo na razini prošle godine, ali bez dvaju hotela. U hotelima Aurora, Vespera i Punta praktički nema slobodnog mjesta i to je znak da radimo dobar i kvalitetan posao. Hotel Bellevue kao vrhunski hotel s pet zvjezdica ide svojim laganim ritmom, ali smatram da još nije ni realno očekivati punu popunjenost.

NACIONAL: Dakle, plan je od Lošinja napraviti neku vrstu oaze za elitni turizam?

To se prije svega odnosi na uvalu Čikat. Zona Sunčane uvale ostat će zona četiri zvjezdice, zona zabave, sporta i razonode. Zona Velog Lošinja i hotel Punta trebali bi biti zona zdravstvenog turizma od visoke četiri zvjezdice, dok će uvala Čikat biti zona elitnog turizma na razini pet zvjezdica. Za to je potreban jedan iskorak koji bez zračne luke i golf terena nije moguć.

NACIONAL: Je li prometna povezanost najveća prepreka u ostvarenju tog plana?

Apsolutno, to je daleko najveći problem Lošinja. Svi koji dođu na Lošinj su oduševljeni, ali i svi nam otvoreno kažu da je do nas jako teško doći i to predstavlja veliki problem. Mi smo toga svjesni i zato inzistiramo na zračnoj luci, iako znamo da ona neće biti rentabilna i da će stvarati gubitak. Međutim, obnovljena zračna luka stvorit će nam puno više pozitivnog efekta jer će olakšati dolazak puno većeg broja gostiju, a samim time i podići cijelu destinaciju na novu razinu.

NACIONAL: Koliko je “teška” investicija u novu zračnu luku?

To je investicija vrijedna između 25 i 30 milijuna eura. Lokacijska dozvola već postoji, tako da vjerujem da ćemo biti spremni za početak gradnje već iduće godine.

NACIONAL: Osim u zračnu luku, planirate uložiti još 50 milijuna eura u golf terene.

To je bila prva procjena, ali sada smo svjesni da ta investicija neće biti manja od 100 milijuna eura. Plan i partneri postoje, a i interes jednog od najboljih golfera svih vremena Ernieja Elsa za dizajn golf terena, što je za nas velika čast jer on godišnje napravi svega dva igrališta i samo njegovo ime je najbolja reklama. Nažalost, ograničava nas županijski prostorni plan koji nije predvidio na području Matalde golf terene, ali imamo podršku grada Malog Lošinja i svih političkih opcija za promjenu plana. Svjesni smo da procedura traje i nećemo se žuriti. Trenutno smo u fazi ispitivanja terena i utjecaja na okoliš i na tome se intenzivno radi. Ako ta ispitivanja pokažu da bez štetnog utjecaja na okoliš možemo izgraditi golf teren, onda bismo županijskoj skupštini uputili prijedlog o promjeni prostornog plana. Golf teren je ključan element cijelog projekta i ključan element razvoja i Jadranke i Lošinja. Nama golf nije potreban zbog sedmog i osmog mjeseca, jer je tada prevruće da bi bilo tko igrao golf. Međutim, vi na Lošinju golf možete igrati kroz cijelu godinu. Malo gdje u svijetu postoje uvjeti za igranje golfa zimi kao što su na Lošinju, s obzirom na to da Lošinj godišnje ima 2600 sunčanih sati. Činjenica da nam Ernie Els dizajnira igralište je strašno važan marketinški potez jer će svi vrhunski igrači golfa htjeti doći vidjeti novi Erniejev teren, a kada jednom dođu, siguran sam da će se vratiti još puno puta.

NACIONAL: Planirate li izgradnju samo jednog terena i kakav će biti dodatni sadržaj?

Radi se o dva golf terena s 18 rupa, s pratećim sadržajima i jednim hotelom i određenim brojem vila. Hoteli i vile bili bi samo za smještaj i ne bi se prodavali. Ne bi bilo nekretninskog mešetarenja jer to i nije moguće, budući da je zemljište u vlasništvu crkve, s kojom smo potpisali ugovor o korištenju zemljišta na 50 + 50 godina. Uz hotele i vile, planiramo i gradnju male marine i heliodroma.

NACIONAL: Gradnja golf terena u Hrvatskoj često izaziva kontroverze, međutim, možemo li biti ozbiljna turistička zemlja bez ijednog pravog golf igrališta?

Ne možemo. Pogledajte samo popularnost golfa i broj igrača golfa u svijetu. Jedan Barbados je veličine Cresa i ima osam golf terena. Turizam je danas nezamisliv bez golfa. Uostalom, kako ćemo produljiti sezonu bez golfa? Svi pričaju o tom produljenju sezone već godinama i svi smo si međusobno već dosadni s tom pričom. Međutim, što napraviti da stvarno produljimo sezonu i da se maknemo iz prosječnosti? Zašto bi netko van sezone došao na Lošinj? Što mi možemo ponuditi gostu da ostane sedam dana na Lošinju izvan sezone? Po meni, na Lošinju imamo dva smjera putem kojih to možemo ostvariti. Jedan je zdravstveni turizam koji ima stoljetnu tradiciju, otkako je Lošinj proglašen klimatskim lječilištem. Drugi smjer je golf s najboljim terenima u ovom dijelu Europe, i to na prirodnim terenima čija je konfiguracija savršena za golf. Tek tada bi ljudi iz cijelog svijeta imali razloga doći na Lošinj i u studenome i u prosincu igrati golf i uživati. Međutim, za to je potrebna zračna luka jer ti gosti sigurno neće doći automobilom i trajektom.

NACIONAL: Postoji li opasnost da takvim razvojem turizma Hrvatska, a i Lošinj uskoro postanu poput Španjolske ili Turske?

Želimo razvijati turizam, ali želimo održivi razvoj turizma. Nećemo ništa postići ako krenemo u izgradnju novih luksuznih apartmana i zato smo minimalno mijenjali prostor. Svi naši hoteli postojali su i ranije, samo smo ih obnovili i doveli na novu razinu. To nam je obveza jer svaki gost koji dođe u hotel Bellevue, oduševljen je prirodom i svi nas upozoravaju na to da ne smijemo uništiti ovu oazu jer ćemo ići prema onome što su napravile neke druge zemlje. Isto tako nas upozoravaju da trebamo izbjeći turski model luksuznih resorta s pet zvjezdica koji za sobom povlače masovni turizam i veliki broj turista. Mi imamo kvalitetu koju ako zadržimo, onda možemo postati top destinacija. Ali za to treba biti strpljiv i to se ne može dogoditi za dvije ili tri godine, već za šest do sedam godina. Zato treba imati dobrog investitora koji je toga svjestan i koji to može izdržati.

NACIONAL: Svi ti projekti zahtijevaju velika financijska ulaganja, ali kada možemo očekivati prvu financijsku dobit?

Jednom hotelu je za pozicioniranje na tržištu potrebno tri do pet godina. Kad krećete s hotelima od pet zvjezdica u destinaciji koja za to još nije potpuno spremna, onda to može biti i dulje od pet godina. Ključ je u završetku cijelog projekta, odnosno u zatvaranju cjeline. Kada se završe hoteli Alhambra i Helios i zračna luka, izgrade golf tereni te kada sve to “prodiše”, onda za dvije do tri godine možemo početi vraćati uloženi novac.

NACIONAL: Jesu li luksuzniji hoteli promijenili strukturu gostiju ili su to još uvijek tradicionalni gosti iz Njemačke, Italije i Austrije?

Za sada je to još uvijek hrvatski standard i najviše gostiju dolazi iz Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije. Dakle, to su gosti koji mogu doći automobilom i to je logično. Naš je cilj da otvorenjem zračne luke napravimo jači udar i na ostala tržišta. Prije svega tu mislim na skandinavske zemlje, Veliku Britaniju i Rusiju. Nama su ti gosti interesantni za predsezonu i postsezonu jer Skandinavcima je u lipnju, srpnju i kolovozu prevruće i ne žele doći, ali obožavaju doći u svibnju, listopadu i studenome. Mi smo već imali nekoliko grupa, ali s njima je problem što slijeću u Pulu ili u Zagreb i treba im još dva, tri ili četiri sata do Lošinja. To im je gubitak vremena i takvi gosti se ne žele duže voziti u autobusu od zračne luke do Lošinja nego što se voze u zrakoplovu do Hrvatske. To je naš problem i zbog toga nismo konkurentni okruženju, ali to je i problem shvaćanja države kako razvijati život i posao na otocima. Otok ima svoje prednosti, ali ima velikih nedostataka, od kojih je izoliranost najveća.