Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz ef. Hasanović boravio je od 9. do 13. svibnja u službenom posjetu Islamskoj Republici Afganistan kao član delegacije koju je predvodila predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović. Boravak muftije Hasanovića u Afganistanu za Hrvatsku je bio iznimno važan. Muftija je pratio predsjednicu i prilikom službenog posjeta Predsjedničkoj palači Islamske Republike Afganistan i susreta s predsjednikom države, njegovom ekselencijom Mohammadom Ashrafom Ganijem i njegovim suradnicima, ali i prilikom susreta s premijerom Afganistana Abdullahom Abdullahom te s pojedinim ministrima.

[quote_box_center]

• Boravak muftije Hasanovića u Afganistanu za Hrvatsku je bio iznimno važan.

• Muftija je pratio predsjednicu i prilikom službenog posjeta Predsjedničkoj palači Islamske Republike Afganistan i susreta s predsjednikom države, njegovom ekselencijom Mohammadom Ashrafom Ganijem i njegovim suradnicima, ali i prilikom susreta s premijerom Afganistana Abdullahom Abdullahom te s pojedinim ministrima.

• Uslijedio je i posjet kontingentu HV-a koji provodi misiju u sklopu misije “Resolute Support” kao i kontingentu armije BiH koji je na zadatku u Afganistanu.

[/quote_box_center]

Uslijedio je i posjet kontingentu HV-a koji provodi misiju u sklopu misije “Resolute Support” kao i kontingentu armije BiH koji je na zadatku u Afganistanu. Tom prigodom upriličen je posjet i Mezari Šerifu, gdje je organiziran susret s guvernerom Attom Muhamedom Nurom kao i s osobama odgovornima za provedbu mirovne misije i izgradnju civilnog društva.

Muftija Hasanović susreo se i s vrhovnim vjerskim vođom Afganistana (predsjednikom Ulemai Šura) Kijamudinom Keššafom koji ga je upoznao sa stanjem u Afganistanu i problemima s kojima se susreće ta zemlja.

Muftija Hasanović i ranije je bio odlično upoznat sa situacijom u Afganistanu, gdje je boravio već drugi put. I prije no što je u rujnu 2012. inauguriran na dužnost muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj, Aziz Hasanović sedam godina je obučavao hrvatske vojnike za odlazak u misije u Afganistanu, kako bi se dobro upoznali s vjerskim i društvenim običajima u toj zemlji. Upravo pristup hrvatskih vojnika lokalnom stanovništvu smatra se jednim od presudnih faktora zašto ih se u Afganistanu ne doživljava kao agresore nego kao mirotvorce.

Muftija Aziz ef. Hasanović rođen je 15. listopada 1965. u Osmačama, u općini Srebrenica u Bosni i Hercegovini. Oženjen je suprugom Hajrijom s kojom ima tri kćer, Fatimu, Sabahetu i Merjem te sina Idriza. Doktorirao je 2009. islamske znanosti na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru na temu “Marketing u funkciji vjerskog menadžmenta”. Prije toga, 2007., magistrirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu iz oblasti šerijatskog prava, na temu “Rasprave o hutbi u kontekstu stupanje Bosne i Hercegovine u europski politički i kulturni krug”. Pohađao je stručno usavršavanje na Međunarodnom institutu za osposobljavanje imama, hatiba i daija u Mekki, u Saudijskoj Arabiji.

Aktivni je promicatelj hrvatskog modela suživota islama i demokratskog društva te taj primjer navodi kao jedan od idealnih provedivih modela suživota islama u zemljama u kojime postoje razne nesnošljivosti i napetosti, bilo da se radi o zemljama s građanima većinske muslimanske vjeroispovijesti, ili zemljama gdje su građani muslimanske vjeroispovijesti u manjini.

Njegov je boravak u Afganistanu zato bio od posebnog značenja za dodatnu afirmaciju budućih odnosa između Hrvatske i Afganistana, ali se angažman muftije dr. Aziza ef. Hasanovića može smatrati izuzetno važnim i u puno širem kontekstu hrvatske vanjske politike. On je u razgovoru za Nacional opisao detalje svog boravka u Afganistanu i progovorio zašto bi se ovaj posjet delegacije predvođene hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović trebao smatrati iznimno uspješnim.

NACIONAL: Kako je došlo do toga da ste kao član delegacije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović posjetili Afganistan? Koliko su trajale pripreme za taj posjet?

Posljednjih deset godina Islamska zajednica u Hrvatskoj sudjeluje u obuci hrvatskih vojnika koji su išli u mirovnu misiju u Afganistan u sklopu ISAF-a, a danas u okviru misije “Resolute Support”. U to vrijeme, kada smo počeli surađivati s MORH-om, bio sam pomoćnik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i muftije Ševke ef. Omerbašića za vjerska i vjeronaučna pitanja, pa sam sukladno opisu poslova i preuzeo tu dužnost. Ova dugogodišnja i plodonosna suradnja pridonijela je tome da se hrvatski vojnik u islamskim zemljama prepoznaje kao prijateljski i dobronamjeran, zato što su svi bili upoznati s osnovnim načelima islama kao i posebnostima zemlje u koju odlaze kada su u pitanju vjerske, kulturološke i plemenske razlike. Krajem 2012., s načelnikom Glavnog stožera hrvatske vojske generalom Dragom Lovrićem, prvi put sam posjetio Afganistan. Sljedeće godine boravio sam u NATO-ovoj SHAPE bazi u Monsu, u Belgiji, gdje sam održao predavanje upravo o ovoj plodonosnoj suradnji Islamske zajednice i MORH-a, a domaćin je bila sadašnja predsjednica, gospođa Kolinda Grabar-Kitarović. Budući da je predsjednica i sama bila uključena u sve ove procese i na temelju dosadašnje zajedničke suradnje, uputila mi je poziv koji sam rado prihvatio. Svi smo svjesni značaja podrške našim vojnicima, pa neka posebna priprema i pretjerano dugi dogovori nisu bili potrebni.

NACIONAL: O čemu ste sve razgovarali s vrhovnim vjerskim vođom Afganistana (predsjednikom Ulemai Šura) Kijamudinom Keššafom?

Naš razgovor se temeljio na Keššafovoj prezentaciji trenutnog stanja u Afganistanu i izazova s kojima se susreću. Razgovarali smo i o ulozi Hrvatske i vojnika koji su tamo prisutni već dugi niz godina, i ono što me je posebno radovalo je to da su i oni prepoznali njihovu srdačnost i dobronamjernost. Posebno zadovoljstvo je izrazio zbog brojnih projekata koje je Hrvatska pokrenula u Afganistanu, od izgradnje bolnice i škole do edukacije njihova osoblja. Bilo je oko 40 različitih projekata, o kojima su Afganistanci snimili i dokumentarni film. Predložio sam i mogućnost obrazovanja njihovih imama kroz seminare, kako bi se lakše nosili s različitostima i širili riječ mira i tolerancije.

NACIONAL: Je li to bio vaš prvi susret, koliko se dugo pripremao i kakav vam je dojam ostavio?

Keššaf je osoba koja se istinski zalaže za mir i pomirenje, a nerijetko su to dijametralno suprotna mišljenja i stajališta. Već sam se susretao s njim, zadnji put je to bilo u Mekki ove godine na susretu zemalja članica Organizacije za muslimansku suradnju. Tada smo razgovarali da se trebamo susresti, pa je ovo bila izvanredna prilika. Inače je do sada pokazao veliku želju za normalizacijom odnosa na vjerskoj pozornici. Svjestan je izazova koji su pred njim i društvom u cjelini, što predstavlja veliki poticaj za daljnji rad.

NACIONAL: Kako je vaš sugovornik opisao stanje u Afganistanu?

Ukazao je na različitosti u Afganistanu koje se zloupotrebljavaju, ili bolje rečeno, iskorištavaju za regrutiranje pristalica i razvoj sukoba. Jedan od velikih izazova je kako će se novoizabrana vlast nositi s brojnim problemima. Također, istaknuo je da će od budućeg razvoja situacije zavisiti koliko će Ulemai Šura, na čijem je čelu, uspjeti ujediniti što veći broj predstavnika različitih skupina i da je to jedan od glavnih ciljeva u sljedećem razdoblju. Situacija u Afganistanu još uvijek traži veliku pozornost međunarodne zajednice. Mnogi procesi su započeti, a još uvijek nisu dovršeni i od toga ponajviše ovisi koliki će biti kapaciteti za održivi i trajni mir i nakon odlaska stranih snaga. Naglasio je da se ipak nastoje razvijati projekti koji će doprinijeti zapošljavanju i obrazovanju ljudi, što će svakako doprinijeti i daljnjoj stabilizaciji. Pored unutarnjih problema, veliki izazov predstavlja i priča oko ISIL-a i prelijevanje tih sukoba u Afganistan.

NACIONAL: Koliko se ono što ste od njega doznali razlikuje od onoga što vam je o stanju u toj zemlji u rujnu prošle godine u Zagrebu govorila Robaba Nayibi, koordinatorica hrvatske razvojne pomoći?

Rekao bih da imaju vrlo sličnu percepciju, s tim da je gospođa Nayibi više uključena u politički i civilni dio problema, a Keššaf u vjerski. Zajedničko im je da su predani u svome radu i da teže izgradnji afganistanskog društva.

NACIONAL: Jeste li nakon prošlotjednih razgovora stekli dublji uvid u to koliko i kako biste mogli pomoći izgradnji kvalitetnijih i uravnoteženijih odnosa u afganistanskom društvu?

Posjet Afganistanu i razgovori su uvijek dobrodošli kako biste mogli iz prve ruke čuti i doživjeti situaciju u kojoj se nalaze. Po mom skromnom sudu, pored izgradnje institucija i svega što je jednoj zemlji potrebno za neometano funkcioniranje, Afganistanu je prijeko potreban razvijen sustav obrazovanja. Velika stopa nepismenosti i restrikcije prema pojedinim dijelovima društva, nepristupačnost informacija široj populaciji i još veći manjak onih vjerodostojnih, veliki je izazov u izgradnji kvalitetnijih odnosa. Ne smijemo izgubiti iz vida da su od 1979. pa do danas, s malim pauzama, ratna događanja afganistanska svakodnevica. Rodile su se, živjele i umrle generacije ljudi koje nikad nisu saznale što je istinski mir. Izgradnja škola, u kojima sudjeluje i Hrvatska, i jaki obrazovni sustav dostupan svima, preduvjet je za izgradnju stabilnog i samoodrživog Afganistana. Bez toga, bojazan je da će ta zemlja ostati nezavršena i tužna priča.

FOTO: Ured predsjednice RH

NACIONAL: Kako biste u cjelini ocijenili posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Afganistanu i hrvatski angažman u toj zemlji?

Budući da je to nezahvalno govoriti, a može ispasti i neobjektivno, umjesto moje ocjene možda je bolje reći da je Hrvatska u Afganistanu percipirana kao jedna od najpozitivnijih stvari koja se dogodila u mirovnim misijama. Neizmjerna je zahvalnost ljudi, što su pokazali i dokumentarnim filmom koji sam spomenuo, a koji se prikazuje svugdje, posebno na televiziji koju prati veliki dio Afganistanaca. Mislim da je to najveće priznanje. Posjet Afganistanu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović bio je pun pogodak, ne samo zbog pozicije Hrvatske u NATO-u nego i zbog percepcije lokalnog stanovništva i zvaničnika, a tomu sam i svjedočio, pa sam i ponosan na ono što je do sada urađeno. Ako je u Afganistanu bilo i malo rezerve prema Hrvatskoj, ovim posjetom je izbrisana.

NACIONAL: Osobno ste više puta govorili kako bi se hrvatski primjer integracije građana muslimanske vjeroispovijesti mogao koristiti kao primjer drugim državama koje imaju znatnih problema po tom pitanju. Jeste li i o tomu razgovarali s Keššafom?

Upoznao sam ga s pozicijom Islamske zajednice u Hrvatskoj te procesom integracije muslimana u društvo. Razgovarali smo o pozitivnim stvarima u našem modelu koji osigurava neometan rad zajednice, a vjernicima daje punu slobodu. Osvrnuo sam se i na to da je odnos s Hrvatskom vojskom možda ponajbolji primjer u jednom segmentu izuzetne suradnje i dobrog modela. Potvrdio mi je da hrvatski vojnici vode računa o dostojanstvu, časti i ponosu Afganistanaca, što je prepoznato u toj zemlji. Također sam mu kazao da je tako i kod nas i da vojnici samo pokazuju kako se živi u Hrvatskoj i da je moguće, uz dobru volju i želju, postići zavidne rezultate, gdje svaki čovjek, bez obzira tko je i što je može doživjeti i izraziti puninu svoje osobnosti kroz sve, pa i vjerske aktivnosti.

NACIONAL: Više puta ste javno osuđivali ekstremističke incidente i terorizam osoba koje tvrde da to čine u ime islama. Kako se Afganistan može kvalitetno nositi s ekstremistima u vlastitoj zemlji i kako Hrvatska, osim s vojnom prisutnošću, može pomoći u rješavanju tog problema?

Nedavne terorističke aktivnosti u svijetu, ali i one koje su se dogodile u proteklih nekoliko godina, samo su mali segment onoga što se u Afganistanu događa već više od 35 godina. Prije svega, cijeli sustav je jedno vrijeme funkcionirao tako da je onemogućio razvoj normalnog života. Danas je ta zemlja rascjepkana i vjerski i politički. U takvom ozračju izuzetno je teško napraviti mnogo u malo vremena, potrebne su generacije mladih i obrazovanih koje će shvatiti svu pogubnost trenutnog stanja i koje će naučiti kako ga mijenjati. Snaga promjena, makar onih dugoročnih, dolazi iznutra, a ono što vidim kao doprinos međunarodnih snaga je omogućiti da se dogovor postigne na pravičnim osnovama, a onda ga dalje treba podržavati i uspjeh nagraditi. U tom smislu, Hrvatska ima ogromno iskustvo kako udomaćiti različitosti i kako svakom građaninu ponuditi ugodno življenje, bez da itko ikome smeta ili zbog konzumiranja svojih prava utječe na drugoga. Drugi segment je edukacija u svim poljima, jer Afganistanu treba svega, ima ogroman potencijal, ali je na žalost neiskorišten. Kao treće bismo mogli spomenuti trgovinu i sve ostale segmente koji će biti na dobrobit obiju strana, a dobra volja s naše strane je već prepoznata.