Transatlantski sporazum o trgovinskom partnerstvu između SAD-a i Europe (TTIP), koji bi trebao olakšati robnu razmjenu i usluge između dvaju kontinenata, prošlog tjedna izazvao je pravu dramu u Europskom parlamentu, nakon što je predsjednik Martin Schulz odgodio raspravu o tijeku pregovora koje Europska komisija vodi s američkom stranom. U obrazloženju odgode navedeni su proceduralni razlozi, no jasno je da je pravi razlog neslaganje unutar političkih grupa oko nekih ključnih odredbi poput ISDS-a.

[quote_box_center]

• ’Amerikanci ne poznaju sustav zemljopisne odrednice podrijetla proizvoda, poput ‘paške čipke’ ili ‘slavonske bisernice’, ali bi naši proizvođači vina, ulja, sireva i slične hrane, mogli profitirati’

• ‘Zdravstvo ne može biti usluga na tržištu u istoj kategoriji kao ostale i ne može biti dio sporazuma. Neprihvatljiv nam je ulazak osiguravatelja iz SAD-a u pojedinu državu ako ona to ne želi’

[/quote_box_center]

Radi se o sustavu razrješenja sporova između investitora i država, o kojem zagovaratelji kažu da će povećati ulaganja, a protivnici da će omogućiti multinacionalnim tvrtkama tužbe protiv suverenih država. Prilikom glasovanja o odgodi debate, atmosfera u plenarnoj dvorani Europskog parlamenta bila je naelektrizirana. Pljuštale su međusobne optužbe za kukavičluk i zakulisne igre, a inače pristojna razina komunikacije pretvorila se u nadvikivanje.

Povodom tih burnih događaja u Europskom parlamentu, razgovarali smo sa zastupnicom SDP-a Biljanom Borzan koja je od samog početka uključena u cijeli proces oko TTIP-a, a u razgovoru za Nacional otkriva što bi njegova primjena značila za Hrvatsku, koje su njegove glavne dobre, a koje loše strane te trebamo li strahovati od gubitka radnih mjesta, privatizacije zdravstva po američkom modelu ili uvoza genetski modificirane hrane.

NACIONAL: Što je izazvalo nezadovoljstvo zastupnika prilikom posljednjeg pokušaja rasprave o TTIP-u?

Moram priznati da u tri godine, koliko sam u Europskom parlamentu, tako žustru raspravu nisam nikad doživjela. Za razliku od nacionalnih parlamenata, pa i našeg Sabora, gdje su rasprave počesto vrlo burne, tamo se svi drže pravila, između ostalog i zato što su kazne vrlo stroge. Radilo se o tome da su na dan kad se rasprava trebala održati, izvršeni strašni pritisci da do nje ne dođe jer je tako htio dio klubova zastupnika. Moj stav, ali i stav većine zastupnika socijaldemokrata, bio je da trebamo raspravljati bez obzira na to što nećemo glasati, jer je ogroman pritisak javnosti kad je riječ o TTIP-u i svako odgađanje budi dodatnu sumnju da je riječ o nečem jako lošem i štetnom. Nismo trebali glasati o usvajanju sporazuma, nego samo o dosadašnjim aktivnostima. Na kraju je 183 zastupnika glasalo da se rasprava ne održi, a 181 da rasprave bude.

NACIONAL: Pregovore o TTIP-u u ime građana Europske unije, vodi Europska komisija, a građani Hrvatske i dalje malo znaju o tome što donosi taj sporazum. Koje su njegove glavne odrednice?

Meni je logično da ako smo pristali biti dio Europske unije, imamo povjerenja u njene čelne ljude da vode pregovore. Pregovarači su se vodili, kasnije će se pokazati, pogrešnom logikom da tijek pregovora treba držati u strogoj tajnosti. To je dovelo do velikih sumnji u cijeli proces, ponekad i paranoje, ali pritisak Europskog parlamenta urodio je plodom i stvari su sada transparentnije. Najpozitivnijim odrednicama smatram ukidanje carina i ostalih prepreka koje bi olakšale trgovinu i stvorile zonu najveće trgovine na svijetu između SAD-a i Europe, što odgovara poduzetnicima. Sporazum bi omogućio bolju razmjenu informacija o dostignućima u znanosti, medicini i slično. No pritom ne smijemo zaboraviti da smo mi ipak i različiti. Primjerice, imamo različita pravila o korištenju kemikalija u kozmetici, a Amerikanci su stroži u zaštiti okoliša kad je riječ o automobilskoj industriji. Zbog tih razlika postoji bojazan da bi se zbog slobodne trgovine, na tržištu moglo naći sve i svašta. No predviđeno je da se primjenjuje zlatno pravilo, odnosno, da se u plasiranju proizvoda poštuje pravilo tržišta koje ima viši standard. Ako, primjerice, Amerikanci budu htjeli kod nas prodavati hranu, morat će poštivati naše zakone, na primjer kada je u pitanju GMO. Postoji strah da će zbog ukidanja carina novi proizvodi biti jeftiniji, a da će velika konkurencija otežati položaj nekih proizvođača. No za Hrvatsku je to manji problem, jer je to proporcionalno robnoj razmjeni SAD-a i pojedine zemlje. Naša je relativno mala, pa je time i bojazan manja. Onoliko koliko je izražena robna razmjena sa SAD-om, toliko je u pojedinoj zemlji izražena reakcija na sporazum. U Njemačkoj su snažni anti TTIP prosvjedi. Na naše gospodarstvo taj dokument ne bi trebao imati prevelik utjecaj, no promjena će biti. Profitirati bi mogli poduzetnici u poljoprivredi, primjerice, oni koji proizvode maslinovo ulje, koje Amerikanci uvoze iz Europe.

NACIONAL: Sindikalisti u Hrvatskoj oštro kritiziraju sporazum i procjenjuju da će njegovom primjenom nestati 680 tisuća radnih mjesta u Europi. Jesu li te procjene realne i za kakva se radnička prava zalaže TTIP?

Procjene su dvojake. Jedni govore da će se otvoriti tisuće radnih mjesta, drugi da će ih toliko nestati. Ne možemo reći tko je u pravu jer nemamo gotov dokument. Bez toga je nemoguće dati bilo kakvu procjenu. Države koje su do sada radile studije utjecaja TTIP-a, jako teško su ih napravile jer dokument još nije gotov. TTIP je još uvijek jednadžba s bezbroj nepoznanica. Što se tiče radničkih prava, mi ćemo ih štititi i nećemo dopustiti snižavanje onih do sada stečenih.

NACIONAL: Hoćemo li mi raditi studiju utjecaja?

Prema informacijama kojima trenutačno raspolažem, Vlada je krenula s izradom studije utjecaja na Hrvatsku.

NACIONAL: Vi pratite pregovore u području zdravstva i sigurnosti hrane. Kako ćemo očuvati sigurnost hrane?

Na noge su se digle i nevladine udruge koje su počele govoriti isključivo negativno o TTIP-u, a istovremeno je Europska komisija slala informacije koje govore da će se primjenom sporazuma otvoriti deseci tisuća radnih mjesta, da će pojeftiniti proizvodi, da će BDP na godišnjoj razini rasti pola posto u EU, a onda su se pojavili i strahovi da ćemo iz Amerike uvoziti GMO hranu ili meso životinja hranjenih hormonima koji su kod nas zabranjeni. Svojevrsni simbol tih polemika je klorirana piletina koju Amerikanci tretiraju klorom zbog dezinfekcije. Mi to radimo vrućim zrakom, za što oni misle da je nedovoljno. Strahuje se da će naše tržište preplaviti američki prehrambeni proizvodi koji su puno ispod standarda na koje smo navikli. Propisi će se morati strogo provoditi. I sada imamo afere s lažnom govedinom, maslinovim uljem i slično. Inspekcije će i dalje raditi i nadgledati sve. Onih koji će pokušati plasirati nešto mimo pravila, bit će uvijek i bez obzira na to hoće li se uvesti TTIP, ali to inspekcije moraju spriječiti.

NACIONAL: Kako se hrvatski zdravstveni sustav može zaštititi od privatizacije zdravstva po američkom modelu?

TTIP se tiče usluga. Mi smatramo da zdravstvo ne može biti usluga na tržištu u istoj kategoriji kao druge i ne može biti dio sporazuma. Bilo kakav ulazak osiguravatelja s američkog tla u zdravstveni sustav pojedine zemlje, ako to ona ne želi, nama je neprihvatljiv. Zdravstvo je segment koji svaka država uređuje samostalno i tako treba i ostati. Amerikanci imaju vrhunsku medicinsku dijagnostiku, ali se bore s bolestima povezanim uz higijenu i rezultati općeg zdravlja nacije su im jako loši.

Zahvaljujemo Hotelu Osijek na ustupljenom prostoru za fotografiranje
FOTO: Marko Mrkonjić/Pixsell

NACIONAL: Socijaldemokrati u Europskom parlamentu, kojima pripadate, povukli su takozvanu ‘’crvenu liniju’’ ispod koje u svojim zahtjevima neće ići. Na što, kada je TTIP u pitanju, nikako ne pristajete?

Mi smo za pregovore, ali nećemo podržati TTIP ako snižava standarde u kvaliteti hrane i zaštiti okoliša, a radnička prava moraju ostati barem kakva jesu, jer su u Americi na vrlo niskoj razini. Protivimo se famoznom ISDS-u – mogućnosti da multinacionalne kompanije tuže državu ako im svojim zakonodavstvom onemogućava poslovanje nakon potpisivanja TTIP-a. To su granice koje smo postavili. Hrvatskoj ISDS nije velika prijetnja jer ima potpisan sličan sporazum sa SAD-om.

NACIONAL: Znate li kakav je odnos drugih zemalja članica EU-a prema TTIP-u?

U ovom trenutku više se osjeti razlika između političkih grupacija, nego između zemalja. Ponekad se dogodi da i mi unutar grupacije glasamo protiv nekih direktiva, iako to nije stav grupe. Dosta smo se razlikovali u vezi problema s duhanskom industrijom, s obzirom na to koliko je razvijena u pojedinoj zemlji i koliko je radnih mjesta pod upitnikom. U ovom trenutku pučani izrazito blagonaklono gledaju na TTIP a, recimo, ekstremna ljevica i desnica su izrazito protiv. Pučani su uvijek okrenuti biznisu, a kako ovaj sporazum olakšava poslovanje, onda su oni prema njemu puno blaži.

NACIONAL: Prije nekoliko mjeseci bili ste u Americi. Što oni misle o ovom sporazumu i od čega strahuju?

Kada njih pitate čega se boje, oni će vam reći da se boje snižavanja standarda po europskom modelu. To nama možda zvuči suludo, ali taj strah koji imamo jedni od drugih, dobar je jer jamči da će se u pregovorima paziti na svaki detalj. Negativno mi je to što je njihova zainteresiranost za TTIP na puno nižoj razini nego u Europi. Razlog je taj što u isto vrijeme rade na Transpacifičkom sporazumu s Azijom koji je za njih puno kontroverzniji, jer se radi o zemljama koje su jako različite od SAD-a. Oni očekuju da će pregovori s Europom ići glatko. Iako je Barack Obama jako zainteresiran za ovaj sporazum, Kongres je izglasao zabranu žurnog potpisivanja pa će on biti gotov vjerojatno tijekom mandata novog američkog predsjednika. S njima se sporimo oko pitanja zemljopisnog podrijetla, na koje smo jako ponosni. Radi se na dokumentu koji će zaštititi, primjerice, pašku čipku, slavonsku bisernicu ili zlatovez. Amerikanci se tome strogo protive jer ne poznaju sustav zemljopisne odrednice podrijetla. Oni imaju svoj trademark i kažu da se ne mogu zaštititi feta ili mozzarella jer na zemljopisnoj karti takav pojam ne postoji. Oni imaju proizvode koji se jednako zovu i to im nikako ne odgovara.

NACIONAL: Tko bi mogao više profitirati od ovog sporazuma, Europa ili SAD?

U ovom trenutku teško je dati precizan odgovor, ali smatram da bi Europa mogla malo više profitirati, s obzirom na to da malo više izvozi u Ameriku, godišnje 1,6 trilijuna eura. U prehrambenom segmentu ne može doći ništa što nas može fascinirati, a naše vino, ulje, sirevi i slična hrana njima su jako primamljivi.

NACIONAL: Još je puno nepoznanica oko TTIP-a. Hoće li tako biti do izglasavanja?

Mnogi to misle, ali neće. Prije glasanja, kad završe pregovori, sve do zadnje crtice bit će poznato, a mi ćemo tada vidjeti jesmo li za ili protiv. Također je važno hoće li pri izglasavanju biti potrebno da sve zemlje budu za ili će sve pasti u vodu ako jedna nije, ili će biti potrebno da većina zemalja bude za. To još nije utvrđeno.