Finski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Risto Piipponen predstavio je prošloga tjedna u Zagrebu prioritete šestomjesečnog finskog predsjedanja EU-om koje je započelo 1. srpnja. Hrvatska će 1. siječnja 2020. preuzeti palicu od Finske, a obje zemlje dio su tzv. Troike koju su činile Rumunjska, Finska i Hrvatska. Finska, zemlja ponosna na svoju očuvanu prirodu, u prvi plan stavila je održivi razvoj. “Imamo dvije riječi u programu svoje vlade: klimatske promjene. I to zato što ne smijemo riskirati budućnost civilizacije koja ovisi o klimatskim promjenama”, rekao je novi finski premijer, socijaldemokrat Antti Rinne, predstavljajući program u Bruxellesu.

Veleposlanik Piipponen stigao je u Hrvatsku prošle godine i otada je angažiran u pripremama i koordinaciji predsjedanja između dviju zemalja. Po struci magistar ekonomije i pravnik, u diplomaciju je ušao 1987. i otada je obnašao različite dužnosti u Ministarstvu vanjskih poslova Finske. Iza njega su mandati u Australiji, Alžiru, Ženevi, Cipru, Kanadi i Francuskoj. Od 2018. osim Hrvatske pokriva i BiH i Svetu Stolicu.

NACIONAL: Moto finskog predsjedanja je “Održiva Europa – održiva budućnost”, a među prioritetima se upravo ističe – održivost. Zašto?

Razlog tome je činjenica da smo suočeni s nekim velikim problemima, ne samo Europe, već i svijeta, a oni se odnose na održivost na mnogim planovima. Naš primarni cilj tijekom predsjedanja jest pretvoriti EU u globalnog lidera u borbi protiv klimatskih promjena, koje su, zbog različitih ekstrema, očite na svakodnevnoj razini. Željeli bismo na razini EU-a ostvariti ugljičnu neutralnost do 2050. A naš premijer je, prilikom predstavljanja programa predsjedanja, između ostalog rekao da je prošlo vrijeme obećanja poput – da, ali…  Dugoročno ulaganje u ekologiju nije ekonomski trošak, već može dovesti do održivog rasta. Zato je i najavio da će Finska to pokazati svojim primjerom i postići razinu klimatske neutralnosti već do 2035. Kako bismo osigurali održivi rast u Europi, svi zajedno moramo više ulagati u inovacije, zelenu tehnologiju, bioekonomiju i cirkularno gospodarstvo, obnovljive izvore energije, baš kao što i mi to radimo. Jednako su važne društvena pravednost i solidarnost, na kojima posebno inzistiramo. No održivost se odnosi i na zajedničke vrijednosti kao što su vladavina prava, demokracija, poštovanje ljudskih prava, odsutnost diskriminacije po bilo kojoj osnovi, zaštita manjina, što su, uostalom, kopenhaški kriteriji koje smo svi prihvatili pristupajući Uniji. I zato moramo pronaći efikasan način da osiguramo da se zemlje-članice tih vrijednosti pridržavaju.

NACIONAL: Kako ako se u slučaju Mađarske i Poljske, čije vlade ne poštuju te vrijednosti, dokazalo da ih je jako teško kazniti, s obzirom na to da se takve odluke na Europskom vijeću donose konsenzusom?

Finska zapravo pokušava inicirati neke druge mehanizme, osim članka 7 koji je već pokrenut protiv tih dviju država. Vjerujem da postoje neki “mekši” načini. Morali bismo moći pratiti situaciju u svim zemljama članicama i ako su izvješća negativna, upozoriti ih da promijene svoju politiku. A onda, uvijek postoji mogućnost uvjetovanja korištenja europskih fondova.

NACIONAL: Dakle, Finska će inzistirati na povezivanju vladavine prava u pojedinim zemljama članicama s korištenjem fondova? 

Apsolutno. To je vrlo efikasan način – ako ne slušaju preporuke, pristup fondovima bit će im onemogućen. Morat će se poštovati vladavina prava, ali i pokazati solidarnost kad su u pitanju migracije. Kao što se sjećate, tijekom migrantske krize neke su zemlje ponijele najveći teret, a druge su se izmaknule. Proporcionalno, prema broju stanovnika, Finska je bila četvrta zemlja po broju ulazaka migranata, iza Njemačke, Austrije i Švedske. Migrantima smo osigurali smještaj, dali im sve što je bilo nužno u vrijeme teške zime i nismo se previše žalili oko toga. I nakon što je postignut dogovor EU-Turska i uspostavljen sustav kvota, Finska je bila prva u implementaciji tog sporazuma u cijelosti. To je naš način pokazivanja solidarnosti, dok su neke zemlje potpuno izbjegle svoje obveze. I to bi trebao postati jedan od uvjeta za povlačenje novca iz europskih fondova.

NACIONAL: Drugi važan cilj je i sigurnost. Kako EU može poboljšati sigurnost na svim poljima? 

Finska naglašava važnost koncepta sveobuhvatne sigurnosti. Zajednička vanjska i sigurnosna politika EU-a mora podržavati funkcionalni, multilateralni međunarodni poredak utemeljen na pravilima. Moramo poduprijeti međunarodne organizacije kao što je UN. Ako se pojavi potreba, možemo također koristiti sankcije prema zemljama, kao što smo, primjerice, i učinili prema Rusiji.

Razvojna politika važan je element sigurnosti. Razvojna suradnja pomaže u poboljšanju životnih uvjeta u siromašnim zemljama, ali i sprječava buduće velike nekontrolirane valove ekonomske migracije u Europu. Zato je EU odlučio ojačati suradnju s Afrikom. Smatramo i da je važno nastaviti razvijati efikasnu politiku prema susjedima jer trebamo stabilnost u svom susjedstvu. U tom smislu podupiremo Istočno i Južno partnerstvo. Drugi važan aspekt je proširenje, prije svega na zemlje Zapadnog Balkana. Smatramo to vrlo važnim ciljem i za stabilnost EU. Mi se, u svakom slučaju, zalažemo za proširenje, no ne možemo odrediti u kojem će se periodu ono dogoditi, jer kandidati moraju ispuniti sve uvjete, kao i sve ostale članice koje su pristupale EU-u. Sveobuhvatna sigurnost, naravno, obuhvaća vojnu suradnju i suzbijanje hibridnih i cyber prijetnji. Kad je riječ o vojnoj pripravnosti, potrebno je razvijati suradnju između EU-a i NATO-a.

NACIONAL: Ali ako ih se pusti da predugo čekaju, to može biti kontraproduktivno. Srbija ionako stalno balansira između Rusije i EU-a.

To je možda točno, ali nema prečaca za ulazak u EU.

NACIONAL: Zašto je odgođeno otvaranje pregovora s Makedonijom i Albanijom i hoće li oni biti otvoreni do kraja godine?

Rumunjska je naporno radila na kraju svog predsjedanja kako bi postigla zaključke Vijeća o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Međutim, vrijeme je isteklo i Vijeće je odlučilo vratiti se na to pitanje malo kasnije. Finska će to preuzeti i želi odluku do listopada. Odluka ovisi o svim državama članicama, a ne samo o Predsjedništvu. Stoga ne mogu predvidjeti koju će odluku donijeti.

NACIONAL: Preuzeli ste predsjedanje u trenutku teških pregovora o raspodjeli ključnih pozicija u EU-u. Koliko takva dugotrajna pregovaranja, koja itekako sliče na političku trgovinu, štete ugledu i jedinstvu Unije? Nije li to ono što populisti i žele?

Smatram da ti pregovori nisu nimalo štetili Europskoj uniji. Logično je da su bili i teški, ipak je riječ o 27 zemalja članica i trebalo je zadovoljiti različite kriterije. Smatram da je postignut uravnoteženi dogovor, koji je uzeo u obzir i političku, i geografsku, i spolnu raznolikost. Uostalom, u ovom krugu trajali su samo tri dana, dok je za dogovor oko ključnih pozicija u europskim institucijama nakon prošlih izbora bilo potrebno tri mjeseca, što ljudi zaboravljaju.

NACIONAL: No bilo je puno prigovora oko procedure jer nijedan Spitzenkandidat nije imenovan ni na jednu funkciju. Pa čemu onda takva politička igra? 

Da, bilo je primjedbi. Jasno je da je Europski parlament želio osigurati legitimitet čelnim ljudima europskih institucija, no isto tako je Europsko vijeće ono koje se mora brinuti o interesima i balansu različitih zemalja.

NACIONAL: Kako komentirate spekulacije da je na jednu od pozicija mogao biti imenovan i Andrej Plenković, kao kompromisno rješenje?

Podsjećam na činjenicu da su u medijima objavljene liste potencijalnih kandidata, a većina onih koji su spominjani imala je sve kvalifikacije da preuzme mjesto predsjednika Europske komisije. Andrej Plenković ima dugogodišnje iskustvo u vanjskim poslovima, bio je zastupnik u Europskom parlamentu, govori nekoliko jezika i što je najvažnije, u potpunosti je europski orijentiran. Jedno od imena bio je i Alexander Stubb, finski predstavnik Europske pučke stranke, koji je bio u igri za Spitzenkandidata s Manfredom Weberom. On je čovjek s velikim državničkim iskustvom, bio je premijer, ministar financija, ministar vanjskih poslova i također je imao potencijala postati novo, moderno lice Europske unije, koji govori jezikom mladih generacija,

NACIONAL: Čuli smo da neće biti ni suvenira niti darova s logom finskog predsjedanja, jer ćete novac pametnije utrošiti. Na što?

Da, kad sam to prvi put čuo, bio sam neugodno iznenađen. Ali kad su mi objasnili o čemu je riječ, moram priznati da sam bio jako sretan, pa i ponosan na svoju zemlju. Ako već inzistiramo na održivosti, finska vlada odlučila je to pokazati i primjerom. Ne samo da neće biti poklona, već će sastanci biti organizirani ekološki. Svi sastanci bit će organizirani na jednom mjestu, u Helsinkiju. Neće se koristiti plastika za jednokratnu upotrebu, poput plastičnih boca vode, već će se gostima ponuditi voda iz pipe, koja je među najkvalitetnijima na svijetu. Neće se organizirati nikakav gala događaj za Europsku komisiju koja će se doći predstaviti u Finsku. Umjesto toga bit će upriličeno druženje s građanima, koji će moći s njima razgovarati o Europskoj uniji, što je dobro i za njih i za građane. Novac koji bi se potrošio na poklone bit će uložen u kompenzaciju emisija štetnih plinova do koje dolazi prilikom putovanja na sastanke.

NACIONAL: Ali sastanci će se održavati i u Bruxellesu? 

Većina sastanaka održavat će se u Bruxellesu, gdje će biti i svi finski službenici uključeni u organizaciju predsjedanja. U Helsinkiju će se održati oko 100 sastanaka, mnogo manje negoli tijekom prethodnog predsjedanja Finske. Maksimalno će se koristiti tehnologija i video-konferencije, kako bi se uštedjelo na putovanjima. Ne planiramo nijedan veliki summit u Helsinkiju, osim u slučaju neke izvanredne situacije. Dakle, na svim planovima stavljat ćemo održivost i borbu protiv klimatskih promjena na prvo mjesto.

NACIONAL: Jedan od velikih izazova finskog predsjedanja bit će i dogovor o novom financijskom okviru 2021-2027. Je li realno da sporazum bude dogovoren do kraja finskog predsjedanja i u kom biste smjeru željeli da idu pregovori? 

Cilj nam je postići dogovor do kraja godine. Da bismo to postigli, sve zemlje članice morale bi shvatiti važnost kompromisa. Jer novi financijski okvir stupa na snagu 2021. godine, a ako će dogovori trajati do kraja 2020. godine, neće biti vremena ni za tehničke i zakonske pripreme niti za njihovu implementaciju.

NACIONAL: Stvari se kompliciraju zbog Brexita, budući da je Velika Britanija bila veliki uplatitelj. Očekujete li smanjenje budžeta, smanjenje uplata članica, smanjenje kohezijskih fondova?

Teško je očekivati da će budžet ostati isti, kao i da će zemlje članice dobivati istu količinu novca iz europskih fondova. Sigurno je da neće svatko moći dobiti sve što želi. No nikad se ne zna – možda će neke zemlje ponuditi da uplaćuju više. U svakom slučaju, to će zahtijevati dosta balansiranja između novih prioriteta EU-a i tradicionalnih politika. Novi prioriteti obuhvaćaju područja kao što su istraživanje i razvoj i inovacija, dublja europska obrambena suradnja i ispunjavanje klimatskih ciljeva EU-a. Tradicionalne politike, kao zajednička poljoprivredna politika i kohezija, potrebne su za održavanje poljoprivredne proizvodnje u svim europskim zemljama i omogućavanje nerazvijenim državama članicama da ispune europske standarde. Za zajedničku poljoprivrednu politiku moramo ulagati u ruralni razvoj. Potreba za zajedničkim financiranjem kohezije smanjit će se kako napreduje regionalna kohezija. Istovremeno, pozornost treba posvetiti i posebnim karakteristikama koje su specifične za određenu zemlju i koje imaju trajniju prirodu, kao što su slabo naseljena područja.

NACIONAL: Kakav je bio odaziv na europske izbore u Finskoj? Vjeruju li Finci u EU? 

Budući da smo kratko prije europskih imali i parlamentarne izbore, ljudi su bili pomalo zasićeni, ali je odaziv ipak bio preko 40 posto. Dobra vijest je da je glasalo puno više mladih nego prošli put, a njihov izbor uglavnom su ekološki osviješteni kandidati. Pobijedili su konzervativci, koji su puno bolje prošli nego na parlamentarnima, socijaldemokrati su ostvarili solidan rezultat, Zeleni su bili izuzetno uspješni, dok su populisti “Finci” izgubili potporu u usporedbi s nacionalnim parlamentarnim izborima. To je dokaz da su proeuropske stranke uvjerljivo u vodstvu i da finski građani u velikoj većini podržavaju ideju Europske unije. Inače, Finska ima 13 mjesta u Europskom parlamentu, a nakon Brexita imat će 14.

NACIONAL: U Finskoj, kao i nedavno u Danskoj, na parlamentarnim izborima pobijedili su socijaldemokrati, koji su na vlasti sa Zelenima. Ultradesna stranka Pravi Finci poražena je, iako je očekivala puno bolji rezultat. Može li se govoriti o novom trendu skretanja ulijevo unutar EU-a, kao odgovoru na jačanje populističkih i desnih stranaka? Naime, socijaldemokrati su svuda posljednjih godina vrlo loše stajali.

U našem slučaju populisti koji su sebe nazivali “Pravim Fincima”, a sada se zovu samo “Fincima”, obraćaju se ljudima s ograničenim horizontima i koriste retoriku koja je možda razumljiva ulici – neprestano ponavljaju priču o opasnosti od imigranata i tražitelja azila, koja objektivno ne postoji. Nije li suludo da radikalni desničari i ekstremisti, ne samo u Finskoj, već i u ostalim zemljama Europe, govore o migrantskoj krizi? Kojoj krizi? Rezultat parlamentarnih izbora između triju najvećih stranaka bio je podjednak, razlika je bila samo za jedno mjesto. Zeleni su postigli svoj najbolji rezultat ikad. Socijaldemokratska stranka dobila je najveću parlamentarnu skupinu i dobila je zadatak formirati vladu. Oni su željeli solidnu većinu i formirali su koaliciju sa Zelenima, Strankom centra, Savezom ljevice i Švedskom narodnom strankom. To bi moglo osigurati stabilnost vlade. Promjena u Danskoj bila je važnija, a isto se može reći i za Španjolsku. U Danskoj se pobjeda socijalista dogodila u isto vrijeme kada je slomljena ekstremna desnica.

NACIONAL: Nakon Finske prvi put će Europskom unijom predsjedati Hrvatska. Surađuju li finska i hrvatska vlada na tom planu, postoji li koordinacija, ima li zajedničkih tema?  

Imamo izuzetno aktivnu suradnju. Održan je veliki broj sastanaka na ministarskoj i na razini državnih službenika, u Bruxellesu, Hrvatskoj, Finskoj i u Rumunjskoj. Naime, kao što znate, Trojku ovoga puta čine Rumunjska, Finska i Hrvatska. Zato smo morali usuglasiti zajednički program koji se temeljio na smjernicama iz strateškog programa EU-a koji je usvojilo Europsko vijeće 2014. godine. Početkom lipnja usvojena je nova agenda. No zajednički elementi poput održivog rasta, konkurentnosti i sigurnosti ostaju i dalje među prioritetima.

NACIONAL: Koliko se dugo Finska pripremala na predsjedanje i mislite li da će Hrvatska biti spremna? 

Mi smo se spremali oko dvije godine. Siguran sam da će Hrvatska biti spremna, jer kada prvi put preuzimate predsjedanje, a riječ je o maloj zemlji, onda se na tome radi jako ozbiljno.

Znam i da se Hrvatska odavno počela pripremati jer smo morali koordinirati svoje planove. Osim toga, organiziran je i vrlo impresivan program kako bi se stotine državnih službenika obučilo kako predsjedati sastancima, kako voditi određene sektore tijekom predsjedanja i slično. Zato sam uvjeren da će Hrvatska biti spremna preuzeti predsjedanje. Finska je bila u težoj situaciji jer je u travnju imala parlamentarne izbore, a nova vlada stupila je na dužnost tek nedavno. No u pripremama su sudjelovale sve političke stranke, tako da nam je dva tjedna prije početka predsjedanja ostalo samo “fino uštimavanje”.

NACIONAL: Ima li šanse da Hrvatska uđe u Schengen prije početka svog predsjedanja?

Finska podupire hrvatski ulazak kada budu ispunjeni tehnički uvjeti. Ne znam točno gdje se Hrvatska trenutno nalazi vezano uz te uvjete. Ciljni datum koji smo često čuli od Hrvatske je 2020. godina. Nadam se da će se to i ostvariti.

NACIONAL: Budući da u Finskoj žive najsretniji ljudi na svijetu, pročitali smo da želite i druge naučiti kako biti sretni. Postoji i kampanja Rent a Finn’. O čemu je riječ? 

Da, drugi put smo prema UN-ovu globalnom izvješću najsretnija zemlja na svijetu. Finci su to počeli tako i prihvaćati pa je pokrenuta kampanja koja uključuje brojne volontere. Oni na tri dana u svom domu ugošćuju strance koji žele doći u Finsku i uče ih o finskom načinu života, kako bi im pokazali što je sreća.

Najčešće ih vode na izlete, na male otoke gdje uživaju u ribolovu, ili u planine, jer optimizam je nekako uvijek povezan s prirodom. Kad je čovjek u harmoniji s prirodom, onda je i u harmoniji sam sa sobom. Bilo je toliko kandidata koji su željeli ugostiti strance, da ih nismo mogli sve primiti. Zato se ljude potiče da budu u kontaktu sa strancima na vlastitu inicijativu, popiju s njima kavu, porazgovaraju, možda ih i pozovu u svoju kuću. Ima puno načina da se ljudi povežu i da im Finci pokažu što je sreća. Osim toga, dok traju nesnosne vrućine po Europi, sve više turista dolazi u Finsku kako bi se malo rashladili. To je možda novi oblik ljetnog turizma.