Ova 2020. godina, u kojoj zbog pandemije koronavirusa prijeti kolaps turizma diljem Europe, bit će posebno izazovna za Dubrovnik, hrvatsko najpopularnije turističko odredište koje kao aviodestinacija već ima nenadoknadiv pad broja gostiju. Međutim, tu situaciju dubrovački gradonačelnik Mato Franković doživljava i kao šansu za novi početak. Da je ovo možda upozorenje s neba kako smo se kao društvo previše okrenuli materijalnom, odnosno gomilanju „tezora“, a zaboravili na opće dobro i vrijednost zajednice, upozorio je i u svom govoru na otvorenju 71. Dubrovačkih ljetnih igara, održanom u posebnim okolnostima u staroj gradskoj luci kojem je nazočio i predsjednik Republike Zoran Milanović.

S obrazovnom titulom Associate in Applied Science s Rochester Institute of Technology Franković, bivši direktor ACI marine u Dubrovniku i bivši direktor dubrovačkog Generalturista, prije političke karijere imao je bogato iskustvo rada u turizmu. Kao predsjednik gradskog odbora HDZ-a, tijekom posljednjeg mandata gradonačelnika Andre Vlahušića obnašao je dužnost predsjednika Gradskog vijeća Dubrovnika od 2015. do 2017., a od 2016. bio je saborski zastupnik i voditelj izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Na posljednjim lokalnim izborima 2017. odnio je premoćnu pobjedu i postao jedan od najmlađih gradonačelnika Dubrovnika. Iako priznaje da zbog uvođenja reda u gradu ima mnogo neprijatelja, Franković je na posljednjim parlamentarnim izborima osvojio najviše preferencijalnih glasova svojih sugrađana – gotovo 40%.

U razgovoru za Nacional dubrovački gradonačelnik govorio je o rezultatima izbora, posljedicama koronakrize na turističku sezonu i ekonomiju Dubrovnika i Hrvatske te lekcijama koje trebamo naučiti.

NACIONAL: Usprkos epidemiji, 71. Dubrovačke ljetne igre otvorene su i ove godine, doduše na drugačiji način i na drugoj lokaciji. U svom govoru poslali ste mnoge znakovite poruke svojim sugrađanima, citirajući Marina Držića, u čije doba se Dubrovačka Republika suočavala s epidemijom kuge.

Marin Držić je oduvijek bio moja inspiracija. Njegovi citati se dan danas mogu koristiti kao niti vodilje ne samo kroz posao, nego i kroz život. Primjerice: ‘’Reče se: dogovorna je bolja šteta neg koris bez dogovora’’ iz ‘’Dunda Maroja’’, čija izvorna inačica dolazi iz dubrovačke poslovice ‘’bolja je šteta dogovorna negli koris’ samovoljna’’. Upravo Marin Držić u svom vremenu šalje poruke hlapljivcima i onim koji su opijeni tezorom. Njega su potjerali, hoće li mene to ćemo vidjeti za godinu dana. Duboko sam uvjeren kako je dužnost gradonačelnika služiti, a ne vladati i kako je upravo na meni da ispravim grijehe prošlosti svojih prethodnika. Netko jednom mora pa makar ga to koštalo političke karijere.

NACIONAL: Jeste li očekivali predsjednika Republike i kako ocjenjujete njegovo držanje za vrijeme izborne kampanje i nakon izbora?

Iznimno mi je drago da je predsjednik Republike prisustvovao otvaranju Igara. Nikad s predsjednikom do sada nisam neposredno razgovarao i moram priznat da me je ugodno iznenadio. Predsjednik se za vrijeme kampanje držao po strani, poštujući svoje ovlasti, što je korektno. Razgovarajući s njim, shvatio sam da bi nam većim angažmanom, posebno na vanjskopolitičkom planu, mogao dosta doprinijeti. U vremenu krize moramo biti jedno. Mali smo narod. Izbori su završili, ajmo se uhvatiti za jedan štap i prestati misliti o prošlosti. Okrenimo se sadašnjosti i budućnosti jer nećemo valjda priču o ustašama i partizanima ostaviti u nasljeđe budućim generacijama. Budimo ponosan narod. Imamo svoju domovinu i napravimo je boljom ne podjelama, nego ulaganjem u budućnost.

NACIONAL: S obzirom na to da broj zaraženih raste, jeste li u nekom trenutku posumnjali da Igara neće biti?

Bio sam uvjeren da će se Igre održati, pa makar bilo nas deset u publici i makar ih samo simbolično otvorili, održali jednu predstavu i jedan koncert i onda ih zatvorili. Da smo zaustavili Igre, bila bi to jako loša poruka. U sedamdeset jednu godinu postojanja, samo jednom Igre nisu održane i to je bilo prije 28 godina, za vrijeme najgoreg rata. Smatrao sam da se, uza sve prostorne mogućnosti koje imamo možemo prilagoditi situaciji, što smo dokazali i otvorenjem koje je bilo drugačije nego inače. Ljudi su mogli doći i s barkama i mogli su gledati otvorenje i sa zidina.

NACIONAL: Završili su čudni parlamentarni izbori, odaziv birača nikad nije bio manji, jedva nešto više od 46%. Vi ste ostvarili jako dobar rezultat 39,25% i u Dubrovniku ste bolji od Vilija Beroša. Jeste li to očekivali i je li to poticaj za lokalne izbore sljedeće godine?

Nisam očekivao takav rezultat i drago mi je da su ljudi prepoznali sve što smo radili posljednje tri godine. Niti je bilo lako, niti će biti lako jer sam uveo niz restrikcija i zabrana i zato sam se sigurno mnogima i zamjerio. Bivši gradonačelnik me kritizirao u javnosti govoreći da se vidi kako mi je otac bio policajac pa zato inzistiram na redu i disciplini. No ja uistinu smatram kako u ovom gradu treba uvesti još puno reda, osobito u javnom prostoru.

NACIONAL: Kako komentirate relativni neuspjeh Domovinskog pokreta, iako su kod njih završili i neki vaši prebjezi?

Iskreno, koliko god sam bio sretan zbog rezultata koji je ostvario HDZ, tek kada smo shvatili da ćemo moći formirati saborsku većinu bez Škore, stvarno sam odahnuo. Mislim da bi to bio izuzetno loš scenarij za Hrvatsku, iako isto tako mislim da Andrej Plenković ne bi pristao na njihove ucjene i ne bi išao sam protiv sebe. Međutim, mora se priznati da su oni svojom retorikom uspjeli zavesti određeni dio ljudi, ali drago mi je da su birači ipak pokazali da ne žele ekstremizam ni crnilo. Od prvog dana govorim da je Škoro jedna velika laž. To je jedna isprazna priča takozvanih velikih Hrvata. Mene je uvijek vrijeđalo kao čovjeka kada su ljudi poput Škore, Zekanovića ili Ruže Tomašić tvrdili da vole više svoju domovinu i znaju više od svih ostalih malih Hrvata. Stalno ponavljam da su kroz hrvatsku povijest upravo ti mali, skromni, normalni ljudi radili najveća djela. Dok su veliki samozvani Hrvati ostvarili jedno veliko ništa, baš kao i Škoro na ovim izborima, dok je po tko zna koji puta Ruža Tomašić prevarila svoje birače i ostala u EU parlamentu.

NACIONAL: Čak i najveći kritičari HDZ-a priznaju da je činjenica da Domovinski pokret neće ući u vlast najpozitivniji ishod ovih izbora.

Naravno, smatram da je to dobro za državu i ovo društvo. Jer onaj tko misli da u vladi ne trebaju biti manjine, ne voli ovu državu. Smatram da manjine moraju biti predstavljene u svakoj vladi, ma koje ona političke orijentacije bila. Manjine su bogatstvo jedne države, a ne njen teret. Upravo na toj mržnji prema drugom i drugačijem Domovinski pokret nastojao je izgraditi svoju poziciju i sakupljati jeftine političke bodove. Srećom, to im nije uspjelo kod birača.

NACIONAL: Mnogi građani povlačili su paralele sa Srbijom, smatrajući da forsiranje izbora u doba epidemije koronavirusa narušava njihov legitimitet. Nije li ipak trebalo pričekati kraj godine jer je novi val stigao prije i jače nego što smo to očekivali?

Svjestan sam da su mnogi smatrali kako smo ukinuli mjere prerano i prerano izašli na birališta, no smatram da je bilo važno da se ovi izbori dogode čim prije i da imamo stabilno vladu, koja god to bila. Naime, iako smo teoretski imali vremena do prosinca, nitko ne zna što nas čeka u rujnu ili listopadu u financijskom smislu. Dolaze nam teška vremena, financijski puno više nego zdravstveno. Mislim da smo se s koronom u prvom valu znali boriti, borit ćemo se i dalje jer ćemo morati s njom živjeti. Pitanje je kako ćemo se nositi s ekonomijom. Inače, izlaznost u Dubrovniku bila je slična onoj na državnoj razini. No usprkos pandemiji, relativno niska izlaznost je trend koji postoji već dulje vrijeme, ona se uvijek kreće oko 50%, iako bismo mi svi željeli da bude viša radi legitimnosti rezultata.

NACIONAL: HDZ je ostvario odličan rezultat usprkos korupcijskim aferama, ili sumnje na njih, zbog kojih je veliki dio ministara morao otići.

Moramo postati svjesni toga da je došlo vrijeme da konačno stanemo na kraj takvoj zlouporabi funkcija. Ako je išta bilo dobro u predizbornom programu SDP-a, to je bio upravo taj antikorupcijski zakon. Svakome tko je na javnoj funkciji treba trajno zabraniti da se bavi bilo kakvim privatnim biznisom. Nije naša uloga da građanima budemo uzor u odijevanju, nošenju dizajnerskih odijela ili torbica Luis Vuitton i Armani, što se nerijetko događalo u hrvatskoj politici. Ako netko ima plaću od 14, 15 ili 17 tisuća kuna, ne može si priuštiti nebrojene nekretnine i takve stvari. Ne može se dogoditi da jedan direktor, a taj primjer imamo u Dubrovniku, nakon nekoliko mandata izgradi zgradu od nekoliko milijuna eura vrijednosti opremljenu Fendi namještajem i ne može objasniti kojim novcem je to platio.

NACIONAL: Poput Milana Bandića u Zagrebu.

Na žalost, takvih Bandića puna je Hrvatska, samo što je on vidljiv. Takvima konačno treba reći dosta. Mislim da moramo krenuti u ispitivanje porijekla imovine, osobito prije imenovanja ljudi na neke od najviših dužnosti u Hrvatskoj. Smatram da bismo svi morali proći sigurnosnu provjeru, što je ukinuto za vrijeme vlade Zorana Milanovića. No stranke prve moraju biti filter. One moraju filtrirati ljude koje kandidiraju, to je najvažnije. Kada se stranka obračuna s takvima, onda je dalje lakše. Mislim da su sve vlade do sada nedovoljno napravile na tom planu.

NACIONAL: U Dubrovniku nakon izbora dogodila se slična situacija kao i u Zagrebu sa zeleno-lijevom koalicijom Možemo!. Naime, Srđ je naš! postao je druga stranka prema glasovima birača.

Apsolutno. Očito je prepoznat njihov rad u javnom prostoru. Mi kao vlast u gradu istovremeno smo ih uvažavali, iako u Gradskom vijeću imaju samo jednog vijećnika. Uvažavali smo njihova nastojanja jer mi se čini da puno puta o nekim stvarima razmišljamo u istom smjeru, iako je njima teško pojmiti da jedan HDZ-ovac može razmišljati kao i oni. Odnosno, sve one ključne stvari za koje su se i oni borili, poput vraćanja tvrđave Imperijal Gradu podržavamo i mi. Zato smo u Gradskom vijeću i donijeli jednoglasnu odluku o ukidanju koncesije Društvu za razvoj golfa nad tvrđavom Imperijal na Srđu. Srđ je naš! zalaže se i za promjene GUP-a, kao što se zalažem i ja, dakako s određenim otklonima. Jer oni bi sve odmah i sad, što ipak nije bilo moguće ni prostorno-planski niti urbanistički riješiti u kratkom vremenu. Mi smo odradili veliki posao s Ministarstvom kulture, uvodeći buffer zonu oko cijelog grada koja će uistinu riješiti brojne naše probleme. Na primjer, na Pločama se neće moći graditi ništa osim niskogradnje, za razliku od onoga što gledamo sada – mastodont koji je primjer nekretninske korupcije koja je vladala u gradu. Građevinske čestice i broj katova određivale su se prema osobnim preferencijama ljudi koji su bili bliže vlasti.

NACIONAL: Što se onda događa s projektom Golf na Srđu jer je u tijeku međunarodni arbitražni postupak što ga je pokrenuo investitor Aaron Frankel koji je još 2009. potpisao ugovor s Dubrovnikom? On potražuje odštetu od pola milijarde eura.

Tužba je krenula, arbitraža je u tijeku i svi mi iz grada očekujemo da ćemo biti pozvani kao svjedoci u Pariz. Frankel smatra da je oštećena strana jer je previše godina prošlo, a projekt nije realiziran. To je dakako njegovo pravo, no s druge strane ja sam uvjeren u ispravnost odluka koje je država donosila jer su za tako veliki projekt bile potrebne određene procedure. No taj projekt ima svoju povijest bolesti i trakavice koje se vuku, a oni koji su u tome sudjelovali prije mene najbolje znaju što je bilo.

NACIONAL: Podržavate li taj projekt i jeste li ga podržavali, kao što vas optužuju iz Srđ je naš!?

Ne, ovakvog u što se pretvorio ne podržavam. Podržavao sam ideju da se na Srđu dogodi projekt poput golferskih igrališta koji bi stvorili rekreacijsku zonu i nove mogućnosti turizma. Jer na Srđu se sada ne događa ništa. Mi bismo Dubrovniku koji je prekrasan, ali je mali i skučen, morali otvoriti prostor, kao dodanu vrijednost u neposrednoj blizini jer bi ona dovela do disperzije gostiju. Pitanje je u kojem opsegu i pod kojim uvjetima zaštite okoliša. Tu treba biti vrlo oprezan. Moramo štititi javni prostor, no s druge strane kada prođe korona i vrati se turizam u velikim brojevima na koje smo navikli, tada moramo imati nešto spremno. Danas moramo misliti na ono što će se dogoditi za pet godina.

NACIONAL: Visoki upravni sud u veljači ove godine odbio je žalbu Zelene akcije, inicijative Srđ je naš! i Udruženja hrvatskih arhitekata na odluku o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš, što su oni nazvali političkom odlukom. Kako to komentirate?

Zato su oni i dobili lokacijsku dozvolu koju izdaje Ministarstvo graditeljstva, no čini mi se da je ona u međuvremenu istekla, kako su upozorili iz inicijative Srđ je naš!. Meni to govori da investitor ne pokazuje interes za daljnjim razvojem projekta, nego upravo suprotno, isključivo za arbitražni postupak. Zato mi se čini da su oni odustali od projekta, ali to je moj stav. Možda nisam u pravu. Do tog zaključka došao sam i zbog činjenice da u tri i pol godine mandata nisam imao nijedan ozbiljniji razgovor s investitorom, a ipak se radi o megaprojektu.

NACIONAL: Pandemija koronavirusa žestoko je uzdrmala ekonomiju svih europskih zemalja, a osobito onih koje najviše ovise o turizmu. Dubrovnik je vjerojatno najpoznatije hrvatsko turističko odredište koje od rata ne pamti ovakvu sezonu. Je li sve onako crno kako se u prvom trenutku predviđalo?

Jest. Mi smo u lipnju, kada se otvorio grad, bilježili rezultat od 6,80% noćenja u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na eskalaciju broja zaraženih u drugim dijelovima Hrvatske, moglo bi se diskutirati jesmo li otvorili granice prerano ili nismo. No da smo kojim slučajem još ostali potpuno zatvoreni, ekonomija bi posve propala. Nama je i ovako bilo jako teško.

NACIONAL: Dubrovnik je aviodestinacija i od 19. svibnja otvorena je zračna luka. Koliki je promet aviona?

Ide se korak po korak i linije se pomalo reaktiviraju. To je još uvijek vrlo skromno, 6-7 letova dnevno, a nama treba barem 50-60 da bismo bili profitabilni. No sretni smo da su letovi ipak krenuli i da je vlada u dogovoru s njemačkom vladom uspjela postići dogovor s Lufthansom da reaktivira jednu od svojih linija Frankfurt-Dubrovnik. Naša dva najvažnija tržišta su britansko koje bi se trebalo otvoriti polovicom srpnja i američko, za koje je pitanje je kada će se otvoriti. Moje predviđanje je da ćemo brojke iz 2019. dostići tek 2023. No moramo biti oprezni zbog ponovne pojave virusa i moramo biti spremni na situaciju ako dođu gosti koji su zaraženi. I tu smo poduzeli sve mjere i već imamo pripremljenu karantenu, u suradnji s hotelima.

NACIONAL: S time imate višestoljetno iskustvo jer su Lazareti u Dubrovačkoj Republici u 14. stoljeću bili prva karantena u Europi.

Točno, od 1353., s time da su prve karantene bile na Mrkanu i Bobaru, a onda su izgradili Lazarete zbog operativnosti. Činjenica je da je Dubrovačka Republika tada znala odgovoriti na izazove epidemije, pa ćemo valjda znati i danas.

NACIONAL: Kako se Dubrovnik prilagodio novoj situaciji? Snizili ste plaće u gradskoj upravi i u Turističkoj zajednici.

Jesmo, snizili smo plaće svima, a s obzirom na razvoj situacije, čini mi se da ćemo ići i na još veće smanjenje vjerojatno već u kolovozu. Želim zadržati likvidnost proračuna koji se ove godine teško puni, odnosno gotovo nikako. Istovremeno postoje očekivanja mnogih socijalnih skupina da dobiju osnovna sredstva za život. Mi kao javni službenici moramo biti spremni odreći se dijela svojih prihoda, a ako scenarij doista bude dramatičan, spremni smo ići i na minimalce od 4000 kuna.

NACIONAL: Kako ocjenjujete Vladine mjere za pomoć turizmu?

Mjere su spasile mnoge i pomogle im da prežive. Spasile su mnoga radna mjesta jer bi bez njih bilo stotine otkaza. No s druge strane, reći ću i nešto što se neće svidjeti nekima. Već godinama dubrovački poduzetnici bilježe rekordne financijske rezultate, ali prvi koji su počeli vikati pomozite nam, ostat ćemo gladni! bili su upravo ugostitelji. Onda sam im poručio da su posljednjih pet godina uzimali enormni novac, što nikome nije bilo krivo. Dapače, bilo nam je drago da luksuzno žive, kupuju kuće, vile, jahte, skijaju dva mjeseca godišnje u najmodernijim skijalištima na svijetu. Ali postoje situacije u kojima svi mi zajedno moramo podijeliti odgovornost. Najlakše bi bilo oprostiti sva davanja za javne površine, najmove i slično, kao što su to učinili neke kolege gradonačelnici, djelujući populistički. Ja to nisam želio učiniti pa me čak i udruga Glas poduzetnika proglasila najgorim gradonačelnikom u Hrvatskoj. U Dubrovniku im je zakup smanjen 50%, a javne površine 70%. Smatram da zbog svih milijuna koje su zarađivali sve te godine nešto moraju i vratiti Gradu koji ih treba. Mi moramo imati u pripremi respiratore, držati u pripravnosti Civilnu zaštitu, imati pripremljenu bolnicu. Pokrivali smo i Crveni križ i Caritas, a obiteljima koje su ostale bez posla davali smo 3000 kuna mjesečno i plaćali rate za podstanarstvo.

NACIONAL: Jedan od vaših prioriteta kao gradonačelnika bilo je smanjenje dnevnog broja kruzera u Dubrovniku. Ove godine ih nema. Kada se vraćaju i koliko će ih moći uploviti?

Kruzeri se vraćaju tek iduće godine. Dogodio se doista apsurd, a to je da smo ove godine sve posložili i dogovorili s kompanijama da mogu biti maksimum od dva kruzera istovremeno ujutro i dva popodne, čemu su se one partnerski prilagodile. Uspostavili smo i Pile prebooking sustav u koji se moraju prijaviti svi autobusi koji dolaze na Pile kako bi ušli u grad i prethodno platiti ulaz, uz najmoderniji sustav kontrole u suradnji s Hrvatskim telekomom. Koliko god ova situacija bila teška, smatram da smo dobili priliku da se drugačije posložimo, odnosno da smo dobili priliku za novi početak.

NACIONAL: Kada ste spominjali uvođenje reda u gradu, pretpostavljam da ste mislili na novi GUP jer su se posljednjih godina i za vrijeme vaših prethodnika događale brojne devastacije.

Točno. Imam osjećaj da su se svi loši ljudi koji su na brzinu željeli zaraditi veliki novac na nekretnina skupili u Dubrovniku, nastojeći devastirati gradski prostor. Neki su u međuvremenu to i uspjeli. To je nešto s čime sam se borio i namjeravam se nastaviti boriti svim zakonskim sredstvima. Zato smo donijeli i korjenite izmjene sve prostorno-planske dokumentacije. Mi smo u posljednja dva mjeseca smijenili pročelnicu Upravnog odjela za izdavanje prostorno-planske dokumentacije, a Ministarstvo kulture je smijenilo pročelnicu Upravnog odjela Konzervatorskog zavoda. Mislim da smo time poslali dovoljno jake poruke. Na početku mandata borio sam se s jednom vrstom problema, pa su GUP i gradnja bili u drugom planu. No sada je to eksplodiralo i zato smatram da treba donijeti potpuno novi GUP. Pri kraju smo s izmjenama i mislim da ćemo ga donijeti u rujnu. Dubrovniku treba korjenito cijeli novi GUP koji će brisati postojeće upisane građevinske zone i pretvarati ih u zelene i zaustaviti gradnju u užem prostoru grada i izmjestiti je izvan tih granica.

NACIONAL: Poznata hrvatska liječnica Nela Sršen ima spor s gradom zbog zemljišta koje je kupila s okućnicom, kojoj ne može pristupiti. Kako to komentirate?

Izuzetno poštujem doktoricu Sršen, no tu se ne radi o sporu s gradom. Ona je kupila zemljište u Zatonu, a istovremeno je željela kupiti još oko 100 kvadrata zemljišta koje je bilo u vlasništvu Republike Hrvatske. Međutim, ono je u međuvremenu odlukom Ureda za državnu imovinu pripalo gradu, a mještani Zatona žele da to zemljište ostane javno. Mi ćemo Neli Sršen omogućiti pristupnu cestu kako bi mogla doći do svog objekta. No kako je zemljište javnog karaktera, bez obzira na to kako se netko zove i kakve bile njegove zasluge, osobito u pomoći našim sugrađanima koji su se liječili u Italiji, što je u slučaju Nele Sršen nesporno, ne možemo kršiti to pravilo.

NACIONAL: Je li Dubravki Šuici trebalo javljanje u emisiju Dubrovačke televizije u kojoj je održala lekciju novinaru kako treba raditi svoj posao?

Nije joj to trebalo. Ona se kao potpredsjednica Europske komisije nije smjela javiti u program jedne lokalne televizije. No ja ću prvi put reći nešto što nisam nikada rekao. A to je da je Dubrovačka televizija produkt nekretninske mafije, a ljudi koji stoje iza Dubrovačke televizije jako dobro znaju na što mislim. Njihov je cilj spriječiti ovu gradsku vlast i mene da promijenim GUP. No koliko se oni borili protiv toga, siguran sam da ću u tome uspjeti.

NACIONAL: Je li prilikom imenovanja na dužnost potpredsjednice EU komisije Dubravka Šuica trebala podastrijeti javnosti porijeklo svoje imovine?

Apsolutno.

NACIONAL: Zašto nije?

To nju trebate pitati.