MINISTAR DRŽAVNE IMOVINE govori o pokušajima pritisaka na njega i ministarstvo koje vodi u aferi Vjetroelektrane, tvrdi da je SDP-ovac Maras ispao politički diletant u vezi obnove Zagreba i otkriva zašto misli da su Bernardić i Škoro autsajderi u odnosu na Plenkovića

Tijekom prošloga tjedna Nacionalu je intervju dao ministar državne imovine Mario Banožić. Banožić je s još troje novih ministara u Plenkovićevu vladu imenovan u srpnju prošle godine, a njegovo je ministarstvo jedno od ključnih u pomoći građanima stradalima u potresu prije nego što bude donesen zakon o obnovi. Spominjalo ga se u aferi Vjetroelektrane kao jednu od osoba na koje je Josipa Rimac pokušala utjecati. Banožić je rođen u Vinkovcima, doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a prije stupanja na dužnost bio je predstojnik Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Za Nacional govori o portfelju državne imovine, borbi protiv korupcije u HDZ-u, zakonu o obnovi i svom šefu Andreju Plenkoviću.

NACIONAL: Koliko se ljudi javilo na Javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko–zagorske županije?

Primili smo 245 prijava za financiranje najamnine i 51 prijavu najmodavaca koji svoju nekretninu žele iznajmiti ljudima kojima su nekretnine stradale u potresu. Do sada smo izdali 39 rješenja, 23 za ljude smještene u Cvjetnom naselju i 16 za one smještene izvan Cvjetnog naselja, a imamo 1100 neupotrebljivih objekata s crvenom oznakom. Također imamo 4000 privremeno upotrebljivih objekata s narančastim oznakama. Radi se najčešće o oštećenim dimnjacima, zabatnim zidovima, krovištima ili neupotrebljivim plinskim instalacijama. Prema odluci Vlade oni mogu aplicirati za pomoć, odnosno naknadu u vrijednosti najviše 20 tisuća kuna po stambenoj jedinici.

NACIONAL: Zašto se tako malo ljudi prijavilo za tu mjeru?

Dio ljudi ima drugu nekretninu u krugu od 20 kilometara, dio stanove u centru koji su bili u funkciji najma, uglavnom za turiste koji su dolazili u Zagreb, a dio ne želi napustiti svoje stanove. Naša je poruka da se ljudi smješteni u Cvjetnom ili oni koji su privremeno kod prijatelja ili rođaka, jave na Javni poziv i država će im pomoći dok se njihovi stanovi i kuće ne obnove. Do sada nismo odbili nijedan zahtjev, a neka rješenja čekaju nadopunu dokumentacije.

NACIONAL: Što s ljudima koji imaju narančastu klasifikaciju, oni nemaju pravo na najamnine, a boje se boraviti u svojim stanovima zbog naknadnih urušavanja i podrhtavanja?

Sredstva iz kojih se financiraju najamnine idu iz proračunske zalihe, a sutra će se financirati iz europskog Fonda solidarnosti. Donesene su dvije odluke Vlade kojima se izravno pomaže građanima. Osim već navedene Odluke o financiranju najamnine za zamjenski stan, tu je i Odluka kojom je određena novčana pomoć za hitne i nužne radove te za dovođenje u funkciju onih nekretnina koje nisu najviše oštećene (hitne sanacije krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova i slično). Obnova zabatnih zidova, krovova i dimnjaka na inzistiranje predsjednika Vlade krenut će ubrzo i ljudi će uskoro obnoviti svoje oštećene stanove i bez straha moći u njima živjeti.

NACIONAL: Hoće li država podmirivati i režije u iznajmljenom stanu?

Prema sadašnjem prijedlogu Zakona o obnovi, država će financirati samo konstrukcijsku sanaciju, dok će sve ostalo građani morati sami – gletanje, farbanje, pločice. Znači, imat će velike troškove prije nego što će se moći useliti u svoje stanove.
Građani će sami plaćati režije, kao što su plaćali dok su živjeli u svojim stanovima.

NACIONAL: Koliko će koštati cjelokupna obnova?

Još traju procjene koliko će trajati cjelokupna obnova, no prema prvim projekcijama radi se o četiri do sedam milijardi kuna. Tu moramo razlučiti više kategorija. Postoje različiti vlasnici i različiti nositelji prava – imamo obiteljske kuće, višestambene zgrade, višestambeno-poslovne zgrade, objekte sakralne namjene, objekte koji su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, objekte društvene namjene. Ono što je nama bilo važno prije svega je zbrinuti građane. Oni će biti prvi na redu kada krene obnova.

‘NIJE MI NEUGODNO zbog uhićenja u aferi Vjetroelektrane. HDZ se kao stranka odlučio obračunati s korupcijom, ali i s pojedincima koji u stranci rade za vlastiti račun. Prvi sam za to da se to očisti’

NACIONAL: Financiranje najamnine za zamjenski stan osiguravat će se do obnove stana ili kuće, revizije oznake oštećenja iz preliminarnog pregleda zgrada nakon obavljanja hitnih i nužnih radova za popravak zgrada i stanova, osiguravanja adekvatnog smještaja u stanu u vlasništvu Republike Hrvatske ili do 1. rujna 2021. godine, a ovisno o tome koja okolnost prije nastupi. Vjerujete li da će većina zgrada biti obnovljena do jeseni iduće godine?

Želim vjerovati da taj datum, 1. rujna 2021., nećemo probiti. Najveći problem u centru grada su neriješeni imovinsko pravni odnosi, odnosno vlasnički odnosi, posebice u dijelu Gornjeg grada. Neki od tih problema vuku korijene još otprije 120 godina. Kada je riječ o državnoj imovini, imamo 2810 nekretnina u zoni potresa – poslovnih objekata, stanova, garaža. U većini situacija imamo ili uzurpirane prostore ili neriješene prostore ili ne-etažirane zgrade, a to je sve do sada bilo rješavano zakonima koji nikada realno nisu provedeni do kraja. Imate masu objekata u kojima, iako je reguliran jasan odnos o plaćanju pričuve, pričuva nije plaćena i iako postoji jasan odnos, nisu izvršena ulaganja u objekte. Tako da su to puno složeniji procesi nego što su bili u obnovi u Gunji. Dolazim iz te županije i moram reći da su sela u kojima je bila obnova, danas devastirana. To su bila “ušorena sela” iz doba Austro-Ugarske koja su imala svoju ljepotu, svoju formu, a danas je više nemaju. Zamislite koliku bi štetu Zagrebu napravio jedan loš i ishitreno donesen zakon, posebno kada je riječ o centru grada gdje su secesijske i barokne zgrade, kulturno povijesne cjeline, gdje imate složenije imovinsko – pravne odnose nego što je to na jednom objektu, na jednoj obiteljskoj kući. Najviše me ljuti što aktivisti i oporbeni političari ovu situaciju pokušavaju iskoristiti za svoja partikularna poentiranja. Ako jednom devastirate centar grada, više vam se nikada ljepota grada neće vratiti i zato je potreban kvalitetan zakon, kvalitetno rješenje i zato zakon ide u redovnu proceduru. A da podsjetim, problemi oko izrade zakona nisu nastali zbog HDZ-a, već uslijed nesuglasica između Grada Zagreba i Ministarstva graditeljstva. Tek nakon angažmana premijera uključeni su i drugi resori te smo, uz sudjelovanje struke, uspjeli usuglasiti kvalitetan tekst zakona.

NACIONAL: Kada će biti donesen zakon o obnovi?

Zakon o obnovi bit će na dnevnom redu odmah po konstituiranju Sabora. E-savjetovanje je u tijeku. Tehnička vlada može raditi na konzultacijama sa strukovnim grupama i zainteresiranim građanima na svim izmjenama i poslati zakon na prvo čitanje u Sabor. Realno je da nakon konstituiranja Sabora zakon bude izglasan u roku od mjesec i pol do najviše dva mjeseca.  

NACIONAL: Kada možemo očekivati da će krenuti prvi pravi radovi? Na proljeće?

Kada govorimo o prvim pravim radovima, moramo utvrditi što su to prvi pravi radovi. Na osnovu preliminarnih pregleda, koje smo do sada obavili, ne možemo reći koliko je objekata koje će trebati potpuno srušiti i onih koje treba statički utvrditi. S Gradom Zagrebom sad dogovaramo reviziju oznaka. Bitno je utvrditi stvarnu štetu, zbog toga će biti još pojedinačnih pregleda zgrada. S druge strane, sa stanovišta struke, tu postoji nekoliko dilema – treba li ići u sanaciju štete samo u ovom obliku konstrukcije koji smo do sada imali pa da se kod sljedećeg potresa dogodi ista ili još veća šteta, treba li ići na određeno statičko utvrđivanje i ojačavanje postojećih zgrada tako da one mogu izdržati potres do 6,5 stupnjeva ili u obnovi primijeniti najmodernije konstrukcijske zahtjeve koji mogu izdržati puno jače potrese. Sada je pitanje stava i sredstava i kako to financirati. Moje je zalaganje bilo da na zgradama s narančastima oznakama konstrukcijska obnova ide u kategorijama u kojima su one izgrađene, za crvene oznake da se primijeni druga razina – da one mogu izdržati potres do 6,5 stupnjeva, a da za sve buduće investicije u gradu bude propisana treća, najveća razina. Sve to zahtijeva vrijeme i novac, zato je teško u ovom trenutku reći konkretan datum početka i završetka radova, kao i točan iznos troškova obnove. Novac za obnovu doći će iz Fonda solidarnosti, Donatorske konferencije koja će biti u dogledno vrijeme organizirana, a najveći dio novca ići će iz Državnog proračuna. 

NACIONAL: Znači li to da će zakon o obnovi imati i širu primjenu?

Da. Taj zakon trebao bi i ubuduće rješavati probleme. Do sada smo imali situaciju da su ljudi kupovali nekretnine u centru, kuću ili stan, te u njima napravili kozmetičke promjene pri čemu bi često narušili statiku zgrade. Takvo što se ne smije ponavljati. Moja je poruka svima koji ubuduće budu ulazili u investiciju ili gradnju u centru Grada, odnosno kod bilo koje promjene imovinsko – pravnih odnosa, da imaju obvezu utvrditi imovinsko pravne odnose, riješiti elaborat o etažiranju, konzervatorske i statičke uvjete. Svaka nekretnina treba imati točne i čiste papire. Ima puno takvih stanova sa zelenom oznakom. Ti su stanovi služili u poslovne svrhe i nije realno očekivati da im država obnavlja stanove. U konačnici, zelenih objekata imat ćemo oko 18 tisuća i njih su vlasnici dužni obnoviti sami. Nama, državi, ostat će između tisuću i tisuću i pol nekretnina za konstrukcijsku obnovu.

NACIONAL: Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras prozvao je Grad Zagreb i državu da imaju, svatko u svom vlasništvu, po pet tisuća stanova. To je deset tisuća stanova koji su u Zagrebu na raspolaganju, ali nažalost u njima su ljudi smješteni po prijateljskim, stranačkim i kojekakvim kriterijima. Raspolaže li država s toliko stanova u Gradu Zagrebu i tko u njima živi?

Maras je beskrupulozan čovjek i to što i kako on govori je potpuni diletantizam. Ne raspolaže točnim podacima i lupa bez veze i bez posljedica. On misli da je to igra. Ne znam otkud mu podaci o tim stanovima. Tako namjerno dovodi ljude u zabludu, igra se ljudskim sudbinama, s ljudskom neimaštinom. U 20 godina svog političkog života nije uspio ništa učiniti, nema ništa istaknuti i sada ovako pokušava zavrtjeti priču, nekakvo rješenje koje gradi na nezadovoljstvu ljudi. Republika Hrvatska ukupno ima 6220 stanova na raspolaganju, od kojih je njih 2180 u Zagrebu. Ti su stanovi većim dijelom u zoni potresa i od toga je njih 1700 u funkciji poslovnih prostora, a samo 1100 u funkciji stanovanja. Najveći broj stanova koje država ima je u službenoj upotrebi – za državne dužnosnike. Oni stanovi koji su bili tzv. društvena imovina, najčešće pod upravljanjem raznih ministarstava, i danas se koriste za njihove potrebe. Isto tako, na dio se upisivao Grad Zagreb pod kojim se i danas vodi društvena imovina. No postoji i dio stanara koji su u razdoblju od 1945. do 1990. neosnovano ulazili u prostore. To su ljudi koji ne žele izići iz stanova bez obzira na crvene oznake. Tu je i dio ljudi koji imaju status zaštićenih najmoprimaca. Gordan Maras od toliko naknada koje je primio, od toliko plaća koje je dobio, nije izdvojio ni kune za ljude stradale u potresu. Otkud mu uopće obraz da bilo što komentira? S druge strane, HDZ je uplatio 1,1 milijun kuna za akciju ‘’Zajedno za Zagreb’’, a svi članovi Vlade odrekli su se plaće za ožujak.

NACIONAL: Ima li u ovom trenutku u Zagrebu državnih stanova na raspolaganju za ljude stradale u potresu?

Ima. Grad Zagreb ima na raspolaganju 44 stana, Ministarstvo državne imovine 30. U suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, tih ćemo 30 stanova, od kojih je osam potpuno opremljeno, dodijeliti socijalno ugroženim osobama.

‘BERNARDIĆ I ŠKORO gube se u dnevno-političkim temama, običnim trivijalnostima koje rado komentiraju. Oni nemaju kapacitet za vođenje Hrvatske. Andrej Plenković je definitivno pobjednik izbora’

NACIONAL: Na čelu ste Ministarstva državne imovine, koliko imovine u svom vlasništvu RH ima, koliko ta imovina vrijedi i što to znači za svakog hrvatskog građana?

To je pitanje koje si postavlja svaki hrvatski građanin. Definitivno se do sada hrvatskom imovinom upravljalo neadekvatno, pogotovo u poratnom razdoblju kada su se događale promjene vlasništva i procesi pretvorbe i privatizacije. Sada sam dao dvije osnove za tumačenje državne imovine. Ona se sastoji od dvaju modela: udjeli u trgovačkim društvima i nekretnine. Država ima udjele u tvrtkama podijeljenim u dvije kategorije, u tvrtkama od strateškog državnog interesa kojih je 39 (HŽ, JANAF, HAC… ) i ostalim tvrtkama u kojima država ima udjele od 25 posto ili manje, pa sve do 100 posto vlasništva. Kad je o nekretninama riječ, govorimo o stanovima, garažama, poslovnim prostorima i zemljištima. Što se tiče zemljišta, to su isključivo zemljišta za građevinsku namjenu, dok se poljoprivredna zemljišta i šume nalaze na upravljanju u Ministarstvu poljoprivrede na temelju njihovih zakona. Zemljišta na pomorskom dobru pod upravom su Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Kad sam preuzeo Ministarstvo, moja je zadaća bila da kroz jedan registar definiram što je to državna imovina. On je napravljen i ima preko 250.000 stavki. Najveći je problem što je nastao iz ranijih baza koje još nisu do kraja sređene. Unutar gruntovnice postoji dobar dio društvene imovine koju i dan-danas rješavamo s nadležnim općinskim državnim odvjetništvima kako bi se Republika Hrvatska mogla upisati. Također postoji dio nekretnina koje su pod raznim sporovima, gdje su se jedinice lokalne samouprave u poratnim vremenima upisivale na nekretnine i prodavale ih trećim osobama. Ako govorimo o vrijednosti državne imovine, u ovom trenutku ne znamo njezinu vrijednost. Samo možemo definirati koja je to imovina i tko njome upravlja. I to smo napravili u ovih godinu i pol.

NACIONAL: Koliki je pritisak na Ministarstvo imovine i vas osobno?

Pitanje je kako definirate pritisak. Nečije su volja i mogućnost da proba, a na nama je, koji zastupamo Republiku Hrvatsku u pravnim poslovima, da to branimo. Ako imate Zakon o upravljanju državnom imovinom koji jasno kaže što je procjena i imate jasnu metodologiju koja je definirana procjenom, i kažete da je to cijena, onda ja s takvima nemam što dalje razgovarati. Odgovorim da nije u skladu sa zakonom i tu je kraj priče.

NACIONAL: Je li vam itko nudio mito?

Nikad se nisam našao u poziciji da mi je netko nudio mito. Valjda ostavljam takav dojam. Radio sam dugo kao komercijalist i nagledao sam se svega, ali nikada nisam bio u poziciji primiti mito niti sam se doveo u takvu poziciju. Mislim da to sam govor tijela i habitus čovjeka sprječavaju u samom pokušaju.

NACIONAL: Koliko je Josipa Rimac bila uporna u nastojanju da ishodi poništenje rješenja za tvrtku C.E.M.P. da ta tvrtka plati manju naknadu?

Josipa Rimac je pitala može li se poništiti rješenje jer je taj predmet bio iz prijašnjeg razdoblja, iz 2014. Ja sam rekao da ne. Iza toga je bio još jedan njezin upit jesam li u to siguran. Ponovio sam da se ne može poništiti i da se mora platiti. Kasnije sam čuo od službenica da je bilo još raznih upita po tom pitanju, propitivala se moja odluka, je li ispravna ili nije, službenice su ocijenile da je i tu je za mene priča bila završena.

NACIONAL: U aferi Vjetroelektrane uhićen je niz hadezeovih dužnosnika. Je li vam zbog toga neugodno?

Ne. Hrvatska demokratska zajednica rekla je ne korupciji te se kao stranka odlučila obračunati s korupcijom, ali i s pojedincima koji su sebe pronašli u stranci tako što rade za vlastiti račun. Prvi sam za to da se to očisti. HDZ je, za razliku od drugih stranaka na političkoj sceni, pronašao snagu za otvorenu borbu protiv korupcije, pa i u vlastitim redovima.

NACIONAL: Predizborna uhićenja već su postala dio izbornog folklora, je li cilj tih uhićenja pokazati građanima da je HDZ spreman na sveobuhvatan obračun s korupcijom?

U samom tom procesu uhićenja ponosan sam što se stvari i dalje događaju tako da se ona čiste. HDZ se odavno odlučio za borbu protiv korupcije. Prvenstveno je to učinio u svojim redovima i to treba činiti i dalje. Tako da svi oni koji drže nekakva predavanja o HDZ-u kao koruptivnoj stranci, prvo trebaju pogledati u svoje redove.
Mislim da danas tako razmišlja svaki član HDZ-a koji ne radi za vlastiti račun nego gleda kompletnu sliku hrvatskog društva u kojemu je korupcija ostavila veliki trag.

NACIONAL: Tri su osobe u igri za premijersku fotelju – Andrej Plenković, Davor Bernardić i Miroslav Škoro. Imamo li izbora?

Mislim da je izbor potpuno jasan. To je Andrej Plenković. Mislim da je u ovom mandatu, u svemu što se dogodilo – od Agrokora koji bi bio eksplozija za hrvatsko gospodarstvo, Uljanika, migrantske krize, covida-19 do potresa – premijer Plenković dokazao da je sposoban uspješno rješavati probleme i upravljati kriznim situacijama. Bernardić i Škoro gube se u dnevno-političkim temama, običnim trivijalnostima koje rado komentiraju. Oni nemaju kapacitet za vođenje Hrvatske. Andrej Plenković je definitivno pobjednik izbora i on će sastaviti novu hrvatsku vladu. 

NACIONAL: Premijer kaže da ne zna ništa o pogodovanju investitoru u gradnji vjetroelektrane Krš – Pađene i ne vidi ništa sporno u Ćorićevoj odluci kojom je omogućena njena gradnja, štoviše, potvrdio je da će se Ćorić naći na izbornoj listi u sedmoj izbornoj jedinici. Jednako kako je štitio većinu svojih ministara, staje u obranu Ćorića. Hoće li se ipak na kraju Plenković i njega morati odreći?

Kolega Ćorić je već u nekoliko navrata pojasnio sve o tom slučaju. On radi izvrstan posao u Vladi, koordinirao je izradu stranačkog programa za izbore i ne vidim razloga da ne bude na listi u sedmoj izbornoj jedinici gdje će HDZ, vjerujem, polučiti odličan rezultat.

NACIONAL: Ako se vratimo samo par  mjeseci unazad, na prvi krug predsjedničkih izbora, konkretne brojke poražavajuće su za HDZ. Miroslav Škoro pobijedio je hadezeovu kandidatkinju u svim slavonskim županijama. U Osječko-baranjskoj županiji Škoro 35,61 % – KGK 26,73 %, u Virovitičko-podravskoj Škoro 32,63 % – KGK 31,15 %, U Požeško -slavonskoj Škoro 36,73 % –KGK 30,41 %, u Brodsko-posavskoj Škoro 33,45 % – KGK 30,41%, u Vukovarsko-srijemskoj Škoro 35,76 % – KGK 30,35 %. Mogu li nositelji hadezeove liste u IV. i V. izbornoj jedinici, Ivan Anušić i Zdravko Marić, pobijediti Domovinski pokret Miroslava Škore?

Ova vlada puno je učinila za Slavoniju. Samo kroz Projekt Slavonija ugovoreno je 13 milijardi kuna konkretnih projekata za razvoj istoka Hrvatske. To su stvarna djela umjesto praznih obećanja populista i lažnih demagoga. Kolega Anušić i Marić predvodit će u 4. i 5. izbornoj jedinici HDZ do još jedne pobjede u Slavoniji. Obojica su ljudi iza kojih stoje odlični rezultati.

‘NISAM SE NAŠAO U poziciji da mi netko nudi mito. Valjda ostavljam takav dojam. Radio sam dugo kao komercijalist i nagledao sam se svega, ali nisam bio u poziciji primiti mito niti sam se doveo u takvu poziciju’

NACIONAL: Što bi gubitak izbora značio za HDZ, posebice za Andreja Plenkovića?

To uopće nije opcija. HDZ će biti pobjednik ovih izbora.

NACIONAL: Je li vama kao Slavoncu prihvatljivo da svoju slavonsku naftu šaljete u inozemstvo? Jedna od temeljnih odrednica izbornog programa HDZ-a je energetska samodostatnost, nije li to u suprotnosti s izvozom nafte u Mađarsku? Ako bi se hrvatska nafta umjesto na preradu u Rijeku izvozila u rafinerije MOL-a, ako bismo ostali i bez riječke rafinerije, nisu li time ugroženi strateški nacionalni interesi i nacionalna sigurnost?

Strateški interes Republike Hrvatske jest uspješna INA kao vertikalno integrirana kompanija. Memorandum o razumijevanju na koji se referirate jest isključivo iskaz poslovnog interesa dviju kompanija, INA-e i JANAF-a. Rezerve su vlasništvo države, dok su eksploatacija i proizvodnja odgovornost poslovnih subjekata koji državi plaćaju koncesijsku naknadu. Gdje će se nafta prerađivati je poslovna odluka. U 2019. Republika Hrvatska je od svih naknada vezanih za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika uprihodila oko 375 milijuna kuna. Nakon dugogodišnje stagnacije upravo je ova vlada pokrenula i novi val istraživanja ugljikovodika na kopnu ukupne vrijednosti od oko 115 milijuna eura. Samo u 2019. godini je tako dodijelila dozvole za šest novih istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Usto, Uredba o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koju je Vlada usvojila na sjednici 5. ožujka 2020. godine donosi novinu upravo u kontekstu raspodjele naknade, i to u korist jedinica lokalne samouprave. Tako će umjesto dosadašnjih 30 posto, jedinice lokalne samouprave dobivati 40 posto naknade, dok je udio jedinica regionalne samouprave ostao 20 posto. Projekt modernizacije riječke rafinerije u iznosu od oko četiri milijarde kuna jedno je od najvećih ulaganja u hrvatsku industriju u posljednjih 30 godina, a koje će rafinerijski biznis INA-e učiniti konkurentnim.

NACIONAL: Također, jedna od temeljnih odrednica HDZ-ova izbornog programa je i poljoprivredna samodostatnost. Kako mislite riješiti samodostatnost u poljoprivredi kada smo zatrpani uvoznim proizvodima, a naši poljoprivrednici nemaju kamo plasirati svoje proizvode? Zašto poljoprivreda u Slavoniji desetljećima propada? 

Poljoprivredna samodostatnost jedan je od strateških smjerova ove vlade, a izvanredne okolnosti uzrokovane širenjem epidemije covida–19 dodatno su utvrdile naš smjer. Ova vlada je uložila značajne napore u suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi i poboljšavanje položaja domaćih dobavljača u trgovačkim lancima, ulaže se u proizvodne, logističke i preradbene kapacitete domaćih proizvođača, tu je nacionalna internetska tržnica kojom potičemo i promičemo značaj domaće proizvodnje te ukazujemo potrošačima na kakvoću i važnost odabira domaćih proizvoda, uz niz drugih kampanja i inicijativa. Ipak, Republika Hrvatska od svojeg ulaska u punopravno članstvo EU-a usvojila je i provodi opća načela zajedničke poljoprivredne politike koja u sebi sadrže i pravila uređenja tržišta. Prema tim pravilima nisu dopuštena normativna propisivanja udjela pojedinih proizvoda na tržištu ili propisivanje obveze da „na policama” moraju biti proizvodi u nekom postotku prema kriteriju podrijetla.

[adrotate banner=”19″]