U Zagrebu se 20. i 21. studenog održava Statutarni kongres Europske pučke stranke (EPP), još uvijek najveće političke grupacije unutar Europskog parlamenta, koja okuplja europske demokršćanske stranke desnog centra. Domaćini skupa bit će predsjednik EPP-a Joseph Daul, glavni tajnik EPP-a Antonio López-Istúriz i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. U najavi ovog skupa piše da će se kongres fokusirati na efikasne politike borbe protiv klimatskih promjena, osnaživanje mladih generacija i Zapadni Balkan.

Na Kongresu na kojem se očekuje 2000 sudionika iz preko 40 zemalja, birat će se i novo vodstvo EPP-a – predsjednik, potpredsjednici, rizničar i glavni tajnik. Lista uzvanika uključuje sve šefove država i vlada iz redova EPP-a, a to su ciparski premijer Nicos Anastasiades, bugarski Bojko Borisov, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, latvijski premijer Krišjānis Kariņš, njemačka kancelarka Angela Merkel, novi grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i irski Leo Varadkar. Skupu će nazočiti i aktualni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, kao i izabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Sudjelovat će i svi predsjednici stranaka članica EPP-a koji trenutačno nisu na vlasti – od austrijskog Sebastiana Kurtza do slovenskog Janeza Janše.

Kao što je poznato, posebnu pozornost, pa i kritiku hrvatske javnosti izazvala je informacija da će se u Zagrebu pojaviti i srpski predsjednik Aleksandar Vučić čija je Srpska napredna stranka pridružena članica Europskih pučana, no on je prošloga tjedna otkazao svoj dolazak.

O očekivanjima s kongresa u Zagrebu tjednik Nacional razgovarao je s Manfredom Weberom, nesuđenim predsjednikom Europske komisije i vođom Europskih pučana u Europskom parlamentu.

Weber je i potpredsjednik CSU-a – Kršćansko-socijalne unije u Bavarskoj, koja je politički pozicionirana desnije od CDU-a Angele Merkel. Po struci je inženjer građevine, a živi u bavarskom selu Wildenbergu, 90 km udaljenom od Münchena, gdje je i započeo svoju političku karijeru. Kao jedan od najmlađih zastupnika 2004. godine izabran je u Europski parlament, a 2014. postao je vođa grupacije Europskih pučana. U izboru za Spitzenkandidata EPP-a krajem 2018. u Helsinkiju pobijedio je protukandidata, bivšeg finskog premijera Alexandera Stubba. Imao je snažnu podršku njemačke kancelarke Angele Merkel, a u završnici svoje kampanje posjetio je i Zagreb. Iako je EPP i dalje najjača politička opcija u Europskom parlamentu, zbog političke trgovine u Europskom vijeću niti je on niti ijedan od Spitzenkandidata izabran za predsjednika Europske komisije. Umjesto njih izabrana je bivša njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen, koja nije ni sudjelovala u izborima. Osim što ima dobre veze s Katoličkom Crkvom u Bavarskoj, Weber ima i afiniteta za glazbu – u mladosti je svirao i pjevao u bendu koji se zvao The Peanuts.

NACIONAL: U Zagrebu se ovoga tjedna održava prvi veliki izborni skup EPP-a. Čija je to zasluga i je li uobičajeno da se stranački skupovi održavaju u parlamentu zemlje domaćina, kao što je bilo planirano?

Smatram da je i za Hrvatsku i za premijera Plenkovića činjenica da se takav veliki skup na europskoj razini održava u Hrvatskoj, najmlađoj članici Europske unije, veliki uspjeh. Mi time odajemo i počast HDZ-u koji je uvjerio birače da glasaju u korist naše političke obitelji, ali i velikoj predanosti Andreja Plenkovića, njegove stranke i Vlade Europi. Time dajemo podršku i njihovoj jasnoj želji da Hrvatska uđe u Schengen, kao i da konačno postane članica eurozone. Građani Hrvatske trebali bi biti svjesni da je Europska pučka stranka najveća politička obitelj u Europi i najveća frakcija u Europskom parlamentu, a to znači da će na kongresu sudjelovati oko deset premijera, mnogi šefovi kabineta, povjerenici Europske komisije, kao i Ursula von der Leyen, izabrana predsjednica Europske komisije, koja je također članica Europskih pučana. To je doista važan skup za našu političku obitelj, a događa se u Zagrebu zbog jasnog i snažnog proeuropskog vodstva HDZ-a i Andreja Plenkovića.

NACIONAL: A što je s najavom održavanja sjednice Predsjedništva stranke u Hrvatskom saboru? EPP je u posljednji trenutak odbacio tu ideju HDZ-a. Zašto? 

To je političko pitanje i stranka je odlučila potražiti drugu lokaciju za održavanje sastanaka. EPP kao stranka ne želi koristiti prostor koji bi stvarao bilo kakve probleme. Mi se jednostavno želimo sastati u Hrvatskoj i nadam se da je to prihvaćeno kao pozitivan signal prema Hrvatskoj, koji dokazuje da je vaša zemlja sada postala stvarna, uvažena i relevantna članica Europske unije i obitelji Europskih pučana.

NACIONAL: U hrvatskoj javnosti bilo je puno kritike na račun poziva upućenog srpskom predsjedniku Vučiću, koji je kao pridruženi član EPP-a trebao stići u Zagreb samo nekoliko dana nakon Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Osobito negativan kontekst stvara činjenica da je Srbija nedavno otkrila spomenik ratnom zločincu, zapovjedniku napada na Vukovar Mladenu Bratiću. Kako komentirate te kritike? 

Poštujem borbu Hrvatske za slobodu, neovisnost i demokratsku državu i to osobito cijenim. S druge strane, EPP je stranka koja gradi mostove. Mi vjerujemo da je budućnost u okupljanju ljudi i zemalja, u prevladavanju razlika i ratova iz prošlosti. To je ideja ujedinjene Europe. U krajnjoj liniji, takve su ideje i donijele perspektivu mira, stabilnosti i jedinstva članicama Europske unije. Zato, s jedne strane, poštujemo prošlost, no s druge strane, moramo na temelju naučenih lekcija iz prošlosti izgraditi bolju budućnost. To je naš principijelni stav. A kao što ste točno rekli, Vučićev SNS je pridružena članica EPP-a i on je bio pozvan, bez obzira na to hoće li doći ili ne.

‘Vučićev sns pridružena je članica EPP-a i on je bio pozvan, bez obzira na to hoće li doći ili ne. Poštujem borbu Hrvatske za slobodu i neovisnost. EPP je stranka koja gradi mostove. Vjerujemo da je budućnost u okupljanju’

NACIONAL: Može li EPP utjecati na svoje pridružene članice da se suoče s vlastitom prošlošću?

Smatram da postoji potreba da se uloži napor u razgovor o tome što se dogodilo tijekom posljednjeg rata na ovim prostorima, postoji potreba za transparentnom javnom debatom o tome. Iskrena i otvorena rasprava jedini je način da se takve situacije prevladaju. Tijekom procesa pristupnih pregovora Srbije, sigurno će i o tome biti riječi i mi se trebamo potruditi da u tom periodu približimo Srbiju Europskoj uniji, trebamo iskoristiti taj momentum za suočavanje s prošlošću, za raspravu o svim aspektima te prošlosti. Siguran sam da je takvo ulaganje u komemoriranje onoga što se dogodilo zapravo rješenje, odnosno ključ za budućnost.

NACIONAL: Kako komentirate izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da će Hrvatska blokirati Srbiji ulazak u EU ako ne preda svu dokumentaciju o ubijenima i nestalima u Domovinskom ratu? 

Želio bih da cijelom Zapadnom Balkanu i cijeloj regiji damo europsku perspektivu. U suprotnom, taj se prostor neće stabilizirati. A Hrvatska ima veliki interes da se njeno susjedstvo stabilizira. Vi ste blizu tim zemljama i toj regiji, ne možete od nje pobjeći, a na cijeloj je Europskoj uniji da donese tu odluku – hoćemo li dopustiti da Zapadni Balkan uvozi nesigurnost i nestabilnost u EU i je li Europa sposobna izvoziti stabilnost, mir i prosperitet Zapadnom Balkanu? Ja bih želio da izvozimo stabilnost.

NACIONAL: Ima li Srbija europsku perspektivu bez priznanja Kosova? Kako EPP kao politička grupacija može utjecati na rješavanje tog problema? 

Ponavljam, budućnost se može graditi jedino ako se prizna prošlost. O tome će biti dodatnih razgovora, no način argumentacije treba ići u smjeru izgradnje mostova i okretanja budućim perspektivama. Treba prvo početi surađivati, a onda se fokusirati na teška pitanja koja nosimo iz prošlosti i iz rata.

NACIONAL: Rusija potiče Srbiju da ne prizna Kosovo, a Aleksandar Vučić je negdje između. Postoji objektivna mogućnost da će ruski utjecaj u Srbiji prevladati. 

Od svih zemalja u regiji očekujemo da donesu jasnu odluku o tome žele li postati članica Europske unije ili saveznica Rusije. To je suverena odluka svake države na koju nitko ne utječe. Naravno, pri tome trebaju imati na umu dobrobiti koje im donosi članstvo u EU-u kao što su zajedničko tržište, ekonomska snaga, sloboda kretanja, sigurnost unutar velike obitelji koja se međusobno štiti u globalnom svijetu. Sve te prednosti dostižne su svakoj zemlji u regiji koja je predana europskoj ideji.

NACIONAL: Kako u tom kontekstu komentirate blokiranje početka pristupnih pregovora Albaniji i Sjevernoj Makedoniji od Europskog vijeća, što je izazvalo brojne negativne kritike i u regiji i u EU-u? 

Smatram da je to bila velika povijesna greška. Zato što to ponovo vodi u nestabilnost u regiji, umjesto da smo Zapadnom Balkanu pokazali da su dobrodošli u europsku obitelj. Naravno da i oni moraju uložiti napore i ispuniti kriterije, pokazati svoju volju i svoju spremnost. Moraju dokazati da mogu dati doprinos kao stvarne članice Europske unije.

NACIONAL: Nije nikakva tajna da se otvaranju pregovora suprotstavio francuski predsjednik Macron i zbog toga doživio kritike s mnogih strana, osobito zato što postoji opasnost jačanja ekstremističkih stranaka, dok će neki drugi igrači poput Kine, Turske ili već spomenute Rusije zauzeti taj prostor. Neki smatraju da je Macron to učinio zbog osvete, jer njegova kandidatkinja za europsku povjerenicu nije prošla saslušanje. Kako to komentirate? 

Ja to više gledam kao na postupak kojim se Macron želi boriti protiv krajnje desnice u Francuskoj, odnosno protiv Marine Le Pen. To je, naravno, pogrešno jer ne možete se protiv populista boriti populističkim ponašanjem. To nikako nije dobar pristup. I zato moramo biti jasni u tome da EU može jedino raditi zajedno, jedino tako imamo snagu. Zemlje kandidatkinje gledaju u nas i moraju nam vjerovati. Kao što sam rekao, bila je to ogromna greška, osobito ako se uzme u obzir koliki napor su te zemlje uložile kako bi ispunile uvjete za početak pregovora. A naročito Sjeverna Makedonija, koja je čak promijenila ime, što je doista najteži korak za jednu državu. Upravo zato trebalo im je dati jasnu europsku perspektivu. Moram priznati da sam bio iznenađen takvim stavom jednog proeuropskog predsjednika kakav je Macron. To nije ni proeuropsko ponašanje niti postupak okrenut budućnosti. Nema nikakve sumnje da je Zapadni Balkan dio Europe i ja ću osobno početkom prosinca putovati u regiju i u Sjevernu Makedoniju, s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, kako bismo svojom prisutnošću pokazali tim zemljama da su nam važne. Želimo im poručiti da računamo na njih i da sigurno imaju europsku perspektivu.

‘Korištenje sabora političko je pitanje. EPP kao stranka ne želi koristiti prostor koji bi stvarao bilo kakve probleme. Jednostavno se želimo sastati u Hrvatskoj koja je postala stvarna, uvažena članica EU-a i EPP-a’

NACIONAL: Mislite li da će pregovori s obje zemlje biti otvoreni na summitu zemalja Zapadnog Balkana koji se treba održati sljedeće godine u Zagrebu, tijekom hrvatskog predsjedanja?

Nadam se. Mislim da Hrvatska ima veliku odgovornost tijekom nadolazećeg predsjedanja i siguran sam da je toga hrvatska vlada, pod vodstvom Andreja Plenkovića, itekako svjesna. Predsjedništvo dolazi u ključnom trenutku za Europsku uniju, a Hrvatska će imati važnu ulogu u stabilizaciji regije i davanju jasne europske perspektive Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Siguran sam da je hrvatsko predsjedništvo dobro pripremljeno za takvu odgovornost. Zapadni Balkan i proširenje bit će jedna od najvažnijih tema na Kongresu EPP-a i na to ćemo u Zagrebu biti fokusirani. U tome su Europski pučani jedinstveni – svi predstavnici vlada europskih pučana u Europskom vijeću glasali su za otvorenje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Oni koji su bili protiv su socijalisti koji su na vlasti u Danskoj i liberali u Nizozemskoj i Francuskoj. U tom smislu, jedino EPP kao politička grupacija ima jasno izraženu perspektivu za zemlje Zapadnog Balkana.

NACIONAL: Još jedna izjava predsjednika Macrona uzburkala je duhove u regiji, a to je ocjena da je BiH bure baruta pokraj europske granice, odnosno da je ta zemlja posebno opasna zbog povratka velikog broja džihadista. Slažete li se s tom tvrdnjom i treba li zaustavljati ili ohrabrivati put BiH prema EU-u?

Ne vidim nikakvu dodanu vrijednost u upotrebi tako provokativnog rječnika. To nije pozitivan način za daljnju izgradnju Europe. U BiH postoji veliki broj ljudi koji želi živjeti u Europskoj uniji i imati standard, prednosti i privilegije koje mi uživamo. Tim ljudima trebamo poručiti – mi vas želimo u Europskoj uniji. Nije nikakva novost da u BiH postoje određeni problemi, kao, uostalom, i na cijelom Zapadnom Balkanu. Postoje i sigurnosni izazovi i organizirani kriminal, no pitanje koje ostaje na stolu je ono isto: želimo li izvoziti stabilnost i sigurnost ili uvoziti nestabilnost i nesigurnost? Ne možemo stabilizirati regiju zaustavljajući te zemlje na njihovu putu prema EU-u. To je pogrešan pristup i pogrešan simbol.

NACIONAL: Na sljedećoj Plenarnoj sjednici u Strasbourgu trebala bi biti izglasana nova Europska komisija – hoće li se to dogoditi, jesu li zamjenski kandidati iz Mađarske, Rumunjske i Francuske prošli saslušanja? 

Vrijeme je da Komisija Ursule von der Leyen započne raditi, jer pred njima je doista puno velikih izazova – od digitalizacije, klimatskih promjena, migracija do kontrole vanjskih granica EU-a. Mislim da postoji velika šansa da Komisija bude izabrana do početka prosinca. Ako francuski i rumunjski kandidati prođu, ostaje još mađarski, što bi trebalo biti riješeno u ponedjeljak. Ako i on prođe saslušanje, Komisija bi mogla biti izglasana na Plenarnoj sjednici krajem studenog. To je naš plan i nadam se da ćemo ga ostvariti, a EPP ima puno razloga za zadovoljstvo jer su naši članovi na mnogim vodećim pozicijama. Ursula von der Leyen prva je žena u povijesti na čelu Europske komisije, a i u Parlamentu imamo većinu.

NACIONAL: Hoće li predsjednica Von der Leyen održati obećanje o rodnoj ravnopravnosti?

Imala je najbolju namjeru i kada je predstavila svoj prvi prijedlog Komisiji, on je bio gotovo potpuno rodno ravnopravan – bilo je predloženo 13 žena i 14 muškaraca. U međuvremenu su neki kandidati odbijeni, Francuska je kao alternativu poslala muškog kandidata i sada je omjer 11:15. No to je ipak veliki pomak i simbolični korak naprijed u vođenju europske politike. Nova Komisija imat će najveći postotak žena do sada.

NACIONAL: Mnogi europski građani, pa i mediji, smatraju da se izbor za predsjednika Komisije pretvorio u političku trgovinu i da je izbor Spitzenkandidata bila farsa. Osjećate li se vi izdano, s obzirom na to da ste bili Spitzenkandidat EPP-a, a na kraju je izabrana osoba koja nije ni bila na listi i nije predložena u Parlamentu?

Za mene osobno posljednjih 12 mjeseci trajala je velika bitka za EPP; kao što znate, bio sam vodeći kandidat, izabrali su me na stranačkom kongresu u Helsinkiju i za mene je to bio veliki izazov. Dvanaest mjeseci kasnije na kongresu u Zagrebu zbrajat ćemo rezultate kojima možemo biti zadovoljni. Na europskim izborima imali smo najveći odaziv birača do sada, sudjelovalo je 200 milijuna ljudi i bio je to veliki praznik demokracije. EPP je dobio 40 milijuna glasova, kao najveća politička frakcija u Parlamentu.

NACIONAL: A vaše razočaranje? 

Doći ću i do toga, bez brige. Imate pravo kada kažete da su građani bili razočarani, jer je na kraju odluka o Komisiji donesena na temelju dogovora Europskog vijeća u Bruxellesu. A to je ono što mi se ne sviđa. Želim vidjeti demokratsku Europu u kojoj građani odlučuju o njenoj budućnosti, kao i o političarima koji će je voditi. No ono s čime smo se suočili nakon izbora bila je činjenica da socijalisti u Europskom parlamentu nisu bili spremni prihvatiti kandidata pobjedničke stranke za sljedećeg  predsjednika Europske komisije. Dakle, socijalisti nisu prihvatili rezultate izbora, a predsjednik Macron, kao i mađarski Viktor Orbán, nisu se slagali sa sustavom Spitzenkandidata. No moj stav o tome je da jedan poraz ništa ne znači, morate se nakon toga ponovo ustati i nastaviti borbu za demokratskiju Europu. Vjerujem da ćemo na izborima 2024. doista imati demokratske izbore, a moja je misija približiti EU ljudima. To sam osjetio tijekom kampanje, bio sam među ljudima, posjetio sam i Zagreb, doista želim da birači u svim članicama odlučuju o budućnosti EU-a, a ne političke elite u Bruxellesu.

‘U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj ljudi koji želi živjeti u Europskoj uniji i imati standard, prednosti i privilegije koje mi uživamo. Tim ljudima trebamo poručiti – mi vas želimo u Europskoj uniji’

NACIONAL: Prilikom izbora hrvatske kandidatkinje Dubravke Šuice za potpredsjednicu Komisije, mnoge hrvatske nevladine udruge pisale su pisma eurozastupnicima tražeći da ispitaju porijeklo njene velike imovine. Mislite li da je to dovoljno jasno objasnila i može li njena problematična pozicija u hrvatskoj javnosti štetiti EPP-u?

Sve kandidate za Europsku komisiju provjerio je Odbor za zakonodavstvo Europskog parlamenta. To je obvezna procedura, a gospođa Šuica jednoglasno je prošla. Za nju su glasali svi – od komunista preko socijalista do konzervativaca. Nisu vidjeli nikakav problem u financijskim pitanjima Dubravke Šuice i za nas je ta situacija kristalno čista.

NACIONAL: Viktor Orbán suspendiran je iz EPP-a, ali nije isključen iako je demokracija u Mađarskoj ugrožena. Vi ste u Europskom parlamentu na čelu EPP-a glasali za pokretanje članka 7 protiv Mađarske, no to zapravo nije imalo nekog efekta. Zašto Orbána ne izbacite iz svoje političke obitelji?

Europska unija je unija vrijednosti i nema manevarskog prostora za bilo kakvo preispitivanje tih vrijednosti. U tom smislu EPP je bio vrlo jasan – suspendirali smo članstvo Orbánove stranke Fidesz i dali im zadnju šansu da nešto promijene. Trenutačno u Mađarskoj imamo „Misiju mudraca“ pod vodstvom bivšeg belgijskog premijera Hermana Van Rompuya i čekamo njihovo posljednje izvješće. Za vašu informaciju, Viktor Orbán nije pozvan na kongres u Zagrebu, neće biti dio EPP-a, neće moći govoriti sve dok ne postane odgovoran i promijeni svoje ponašanje u skladu s europskim vrijednostima. Do tada neće biti dio EPP-a niti će moći davati doprinos.

NACIONAL: Hrvatski zastupnici iz EPP-a nisu glasali za izvješće protiv Orbána. Kako to tumačite i je li im to stranka zamjerila? 

EPP je jedinstven kad su u pitanju vrijednosti, ali ne i metode. Osim toga, odluka o suspenziji Orbána iz članstva EPP-a donesena je s 97 posto glasova. Iako je glasanje bilo tajno, vjerujem da je i HDZ glasao za suspenziju.

NACIONAL: Mađarska nije jedini problem. Tu su i Poljska i Rumunjska, u kojima je ozbiljno ugrožena vladavina prava, a indikativno je da se radi o novim zemljama članicama. EU zapravo nema oružje da ih kazni, što je možda i razlog za francuski skepticizam?

Trebamo jasnu regulaciju za takve slučajeve u budućnosti. Ako netko doista ne poštuje europske vrijednosti, morao bi osjetiti posljedice. Zato i inzistiramo na obvezujućim zakonskim mehanizmima, ali ne samo u novim, već u svim zemljama članicama u kojima postoje takve pojave. Na primjer, u Italiji, gdje je raširena korupcija, ili u Francuskoj gdje je ugrožena efikasnost pravosuđa. Neovisnost pravosuđa, sloboda medija, vladavina prava i borba protiv korupcije nužni su za funkcioniranje svake države članice. Osobno se zalažem i za financijsko kažnjavanje onih koji to ne poštuju, kroz fondove EU-a.

‘Hrvatska ima veliku odgovornost tijekom nadolazećeg predsjedanja koje dolazi u ključnom trenutku za EU i imat će važnu ulogu u stabilizaciji regije. Vlada pod vodstvom Plenkovića toga je svjesna’

NACIONAL: Hrvatska preuzima predsjedanje EU-om početkom 2020. Jesmo li spremni i hoće li nas dočekati problemi na koje nismo računali? Poput odgođenog Brexita? 

Hrvatsko predsjedništvo apsolutno je spremno. A počinje gotovo u isto vrijeme kada i nova Europska komisija, što je izuzetno važno razdoblje. Digitalizacija, klimatske promjene, migracije – ključni su izazovi. Što se migracija tiče, EPP ima vrlo jasan stav – inzistiramo na strogoj kontroli vanjskih granica protiv ilegalnih migracija i jačanju Frontexa.

Kad smo kod digitalizacije, ne slažem se s američkim konceptom prema kojem je dopušteno sve što tržište traži, kao ni s kineskim koji koristi digitalizaciju za nadgledanje svojih građana. Moramo graditi vlastiti, europski sustav digitalizacije u kojem su podaci, kao i autorska prava, zaštićeni. Što se klime tiče, apsolutno smo za postizanje cilja o klimatski neutralnom kontinentu do 2050., ali moramo razmišljati i o svojoj ekonomskoj snazi. A to nikako ne znači da moramo istjerati svu našu industriju u Kinu i Indiju.

NACIONAL: Za Hrvatsku su važni i regionalna politika i kohezijski fondovi EU-a…

Točno, a EPP će se boriti za nastavak fondova koji su osobito važni novim zemljama članicama poput Hrvatske, kako bismo pokazali solidarnost u regionalnom razvoju u nadolazećim godinama.

NACIONAL: A Brexit? Očekujete li da će se doista dogoditi 31. siječnja, kad Hrvatska preuzme predsjedanje? 

Nakon godina rasprava s našim britanskim prijateljima, nema smisla raditi bilo kakve spekulacije. Pričekajmo na rezultate parlamentarnih izbora u Britaniji, a onda ćemo vidjeti. No kako god da ispalo, jedno je jasno. Ako netko napušta EU, gubi i sve prednosti koje mu je članstvo donijelo. Ne smijemo dopustiti model prema kojem će netko zadržati privilegije, a istovremeno neće davati doprinos i neće imati obveza. Oni konačno moraju donijeti jasnu odluku. Ako odlaze, mi ostajemo i dalje prijatelji, pa i partneri, ali onda gube i sve prednosti članstva u EU-u.

NACIONAL: Hoćete li postati predsjednik Europskog parlamenta u drugoj polovici mandata? 

Gledajući na događaje posljednjih nekoliko tjedana, ne želim ništa predviđati. Složili smo se da moja grupacija EPP predloži svog kandidata za drugu polovicu mandata, ali tko će to točno biti, odlučit će se uoči glasanja.