MAJA SEVER, PREDSJEDNICA SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE, u jedinom velikom intervjuu medijima nakon što joj vodstvo HRT-a nije dozvolilo nastup kod Aleksandra Stankovića, pojašnjava pozadinu ove situacije

Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja, s ciljem kontinuirana promicanja načela slobode medija, ukazivanja na važnost zaštite medijskih sloboda i borbe protiv svih oblika utjecaja na medije. Na Svjetski dan slobode medija urednik i voditelj Aleksandar Stanković želio je u emisiju „Nedjeljom u 2“ pozvati predsjednicu Sindikata novinara Hrvatske Maju Sever, no njegova matična kuća HRT nije mu to dozvolila.

“Činjenica da Maja Sever nije gošća ove emisije, moj je profesionalni poraz, a mislim da je i poraz kuće u kojoj radim. Ona je pozvana kao predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, koja je prošloga tjedna razgovarala s predsjednikom Hrvatske i ministricom kulture o problemu slobodnih novinara i kako ih spasiti u ovo doba krize. Ja nisam dobio zeleno svjetlo da je pozovem. Pozvana je i kao Ponos Hrvatske, nedavno je dobila tu nagradu. Argumentacija je bila da ona radi u ovoj kući, u ovoj emisiji i da to nije moguće. Bit ću ustrajan u tome da je stalno pozivam u ovu emisiju jer smatram da bi trebala biti gošća“, naglasio je Stanković tijekom jučerašnje emisije.

Hrvatsko novinarsko društvo o tom se slučaju oglasilo priopćenjem u kojem, između ostaloga, piše:

“Kad na sam Svjetski dan slobode medija s nacionalnog servisa dođe vijest o zabrani nastupa predsjednice Sindikata novinara Hrvatske, koja je u ovom posebnom trenutku za svijet, Hrvatsku i njezine građane, a time i novinare i medijske radnike, itekako pozvana govoriti o problemima struke, to dovoljno govori o stanju u TV-kući u kojoj je već dulje na snazi ograničavanje slobode govora.

HRT-om, kao što HND godinama upozorava, očito vlada cenzura, prešućuju se teme i zabranjuju nezgodni sugovornici, o čemu govore i brojna izvješća međunarodnih institucija koje se bave slobodom medija. Zbog toga je vodstvo javne televizijske kuće, u ime svog viđenja slobode, onima koji su na to već javno upozoravali pokušao zatvoriti usta tužbama vrijednim 500.000 kuna. Stoga nam ne preostaje drugo nego od slobodnomisleće javnosti i svih zainteresiranih zatražiti da nam se pridruže u nastojanjima da se HRT oslobodi okova politike i interesnih grupa kako bi postao neovisni javni servis. Građani koji plaćaju RTV-pristojbu imaju na to pravo. Podsjećamo da je jedan od zahtjeva velikog prošlogodišnjeg novinarskog prosvjeda bio i smjena aktualnog vodstva HRT-a. HND je u tom zahtjevu i dalje ustrajan.”

Priopćenje su potpisali Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, i Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u, oboje zaposlenici HRT-a.

O cijelom slučaju, kao i o položaju novinara i novinarstva u Hrvatskoj, razgovarali smo s Majom Sever.

NACIONAL: Zašto vam je onemogućeno gostovanje u emisiji „Nedjeljom u 2“?

To je zapravo pitanje za naše urednike. Mogu samo ponoviti ono što je u emisiji rekao kolega Aleksandar Stanković, objašnjeno je da je to zato što radim u toj kući, što je teško održiv argument jer ne bi bilo prvi put da u emisiji gostuje netko tko je zaposlen na HRT-u. Kada mi je prije nekoliko dana kolega Stanković rekao što se događa, nisam se iznenadila, nadređeni urednici znaju o čemu govorim i zašto to kažem, ali isto tako sam kolegi Stankoviću rekla da se sjećam njegove spremnosti na konkretne poteze kad mi je prijetio otkaz, da je on bio taj koji me nazvao četiri minute nakon što je objavljeno da mi je ukinuta emisija koju sam uređivala 14 godina i ponudio suradnju te da idemo dalje, tražiti novoga gosta. Stanković je u ovom slučaju postupio fer i kolegijalno i hvala mu na tome.

NACIONAL: Nije li i tu riječ o cenzuri? 

Opet ću vam morati odgovoriti – to je pitanje za urednike. U nedjelju je bio Dan slobode medija, kao predsjednica Sindikata novinara gostovala sam na N1 i dala izjave brojnim medijima, jer to je dio mojeg posla koji obavljam uz rad na HRT-u. Na taj dan o medijima ne bi trebali govoriti premijer ili ministri, nego novinari.

NACIONAL: Kako ocjenjujete uređivačku politiku na HRT-u?   

Nažalost, zaposlenike HRT-a obvezuje ugovor prema kojem ne bih smjela govoriti o poslovanju pa ni uređivanju programa, s tom odredbom se ne slažem, ali dok sam tamo, moram je poštivati. No mogu vam reći da u raspravi o ukidanju pristojbe koja se ovih dana ponovo otvara i javno braneći opstanak javnog servisa, ponavljam da to što se ne slažem s uređivačkom politikom ne znači da smatram da javni servis treba ukidati ili pak ukidati dijelove njegova programa. Moramo se izboriti da on bude neovisan od politike, profesionalan i moderan medij.

NACIONAL: Krše li se na HRT-u novinarske slobode?

Upućujem vas na priopćenje HND-a i ujedno zahvaljujem kolegama s HRT-a na podršci.

NACIONAL: Je li zabrana gostovanja u emisiji povezana s vašom funkcijom u sindikatu ili je još u nečemu problem? 

Ne znam. Ne želim vjerovati da je nekome teško shvatiti da sam i predsjednica sindikata i time predstavnica mnogih novinarki i novinara u Hrvatskoj, teško mi je povjerovati da bi netko pomislio da ću gostovanje u nekoj emisiji iskoristiti za priču o nekim osobnim ili internim problemima. Borba za slobodno, neovisno novinarstvo i za bolje uvjete rada, daleko je iznad toga. Smatram da je i sindikat dobar put da se pokušamo izboriti za radnička prava koja će nam osigurati egzistenciju i tako ojačati slobodu. Oruđe za to su kolektivni ugovori i granski kolektivni ugovor. Kolektivnim ugovorom štite se radna mjesta, plaće, egzistencija, pa tako i profesionalne slobode.

NACIONAL: Kolika je vjerojatnost da novinari dobiju granski kolektivni ugovor? 

Pregovori o tome prekinuti su prije devet godina zato što druga strana, poslodavci, nije željela prihvatiti prijedlog sindikata po kojem bi se najniža osnovna plaća množila s odgovarajućim koeficijentima složenosti radnog mjesta, a najniži koeficijent za novinara početnika bio bi 3,40. Poslodavci su predlagali da novinar početnik ima ugovorenu samo najnižu plaću od 4000 kuna u bruto iznosu, što je tada bilo čak 3500 kuna manje od trenutne prosječne bruto plaće u državi. Takav prijedlog bio je neprihvatljiv i sindikati su prekinuli pregovore. U međuvremenu je potreba za granskim kolektivnim ugovorom ojačala, jer osim što ni stalno zaposleni novinari nemaju dovoljnu zaštitu svojih prava i većina radi bez kolektivnih ugovora u svojim kućama, sve je više freelancera i honorarnih suradnika čija su radna prava nezaštićena. Koliki je to problem, pokazalo se u ovoj krizi. Granski kolektivni ugovor na nacionalnoj razini pokrio bi i zaštitio osnovna radnička prava svih novinara i to je jedan od ciljeva Sindikata novinara. No za tu bitku moramo ojačati sindikat, ogranke, osnivati sindikalne podružnice tamo gdje ih nema, gurati kolektivne ugovore po pojedinim medijima i tako pripremiti put za granski kolektivni ugovor. Također moramo ojačati suradnju s ostalim sindikatima koji djeluju u medijima, kao što je sindikat grafičara.

NACIONAL: Kakva je trenutačna pozicija novinara u Hrvatskoj?

Trenutačna pozicija novinara u Hrvatskoj nije dobra. Plaće novinarki i novinara posljednjih godina sve su niže, a i u ovoj krizi u nekoliko medijskih kuća, samo par dana od uvođenja kriznih mjera, uprave su odlučile smanjiti primanja, i to ljudima koji svakodnevno rade, izvještavaju i svoje zdravlje izlažu opasnosti. Atmosfera i odnos prema novinarima nisu dobri. Najlakše je za loše vijesti okriviti novinare, a političari u Hrvatskoj još uvijek nisu svjesni svoje uloge u cijeloj priči. I na Dan slobode medija pokazali su svoje neznanje. Upravo na taj dan predsjednik Skupštine Grada Zagreba Drago Prgomet sazvao je press konferenciju uz obavijest da neće biti novinarskih pitanja, a Davor Bernardić baš na taj dan optužio je novinare da premijeru Plenkoviću neće postaviti pitanje o pozdravu ZDS jer to ne smiju. Novinari su to pitanje premijeru postavili još u petak. Uz takav odnos prema novinarima mnogima je i ugrožena egzistencija, mnogi novinari ne znaju hoće li im biti smanjena plaća ili će im biti otkazan ugovor i u takvim se uvjetima moraju boriti i za slobodu i neovisnost novinarstva. I tu se pokazuje važnost sindikata, jer jedino ljudi čija je egzistencija sigurna i zaštićena mogu slobodno i profesionalno raditi svoj posao.

NACIONAL: Kako da novinari osnivaju sindikalne podružnice u komercijalnim medijima kada njihovi poslodavci na sve moguće načine žele to spriječiti, opstruiraju čak i osnivanje Radničkog vijeća? Pritisak na novinare je velik i prevladava strah od gubitka radnog mjesta. 

Sindikalno udruživanje je u Zakonu o radu, u Povelji o ljudskim pravima, u Ustavu. To je nešto na što svaki pojedinac ima pravo. Odgovornost mnogih aktera u ovom društvu, od vrha vlasti, jest da podržavaju i potiču sindikalno udruživanje, a važno je mijenjati i atmosferu u društvu da je sindikalno udruživanje nešto što se može zabraniti i što nije dobro. Mogu i ovim putem pozvati sve kolege kojima se brani sindikalno aktiviranje ili osnivanje RV-a, da se jave i pružit ćemo im svu pomoć i pravnu zaštitu. Nije cilj kolektivnog ugovora oštetiti poslodavca, cilj je postići dogovor socijalnih partnera kojim će obje strane biti zadovoljne i samo poslovanje time bolje. Zabranjivati sindikalno udruživanje je protuzakonito.

NACIONAL: Novinar Ivan Žada osuđen je na uvjetnu četveromjesečnu kaznu zatvora s rokom kušnje od godinu dana jer je neovlašteno snimao telefonski razgovor sa saborskim zastupnikom Josipom Đakićem, koji ga je vrijeđao. Novinare i medijske kuće danas može svatko tužiti, a sudovi im izriču drakonske novčane kazne koje ih mogu financijski uništiti. Je li moguće raditi u takvim uvjetima?

Po tome je Hrvatska nadaleko poznata u Europi. Poznata je po tužbama koje su se i nakon prosvjeda, upozorenja, nakon kritika da se ne može tako raditi pritisak na novinare, smanjile sa 1160 na 970. To zaista nije napredak, to je i dalje problem, i dalje pritisak i zastrašivanje novinara. Nije se promijenila praksa prema kojoj neki visoki državni dužnosnik kada mu se ne svidi tekst, jednostavno tuži novinara. To je zastrašivanje i gušenje slobode novinarstva.

NACIONAL: Prečesto svjedočimo praksama u kojima se medijske kuće rješavaju novinara s iskustvom, dok informativne programe rade ljudi bez ikakva iskustava. Njima se lako manipulira i lako im se uvjetuje što će i kako raditi. 

Naša borba treba biti borba za kvalitetno novinarstvo. To kvalitetno novinarstvo ne isključuje mlade novinare, svi smo jednom bili mladi novinari, ali to ne podrazumijeva da se stariji novinari tako olako zamjenjuju i šikaniraju. Upravo zato mislim da treba ojačati zaštitu i osiguranje radnih prava tako da se ljude ne može lako otpisati, posebice kada pošteno i profesionalno rade svoj posao.

NACIONAL: Jesu li za takvo stanje djelomično krivi i sami novinari?

Vjerojatno smo dijelom sami krivi. Činjenica da je prije devet godina u Hrvatskoj bilo 11 kolektivnih ugovora, a danas su samo dva, govori mnogo. Ali vjerujem da se mi možemo izboriti za bolje, slobodnije i kvalitetnije novinarstvo, a time i za bolje društvo. Mi nemamo izbora, zato pozivam kolege da se aktiviraju u sindikatu, osnuju podružnice, izbore se za reprezentativnost i pokrenu pregovore s poslodavcem. To je put k boljoj zaštiti radnih prava i egzistencijalnoj sigurnosti, odnosno slobodnijem pisanju, bez bojazni da ćemo zbog teksta koji se nije svidio nekome u vlasti ostati bez posla. Nema predaje, stvari se mogu promijeniti. Nemamo izbora.

[adrotate banner=”19″]