Prošloga tjedna Vlada je predstavila svoj plan mjera za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti u kontekstu epidemije koronavirusa. Tim povodom tjednik Nacional razgovarao je s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem koji je posljednjih tjedana bio pod velikim pritiskom gospodarstvenika najviše pogođenih restriktivnim mjerama u borbi protiv pandemije. Zato je i na temelju sugestija svojih članica, nekoliko dana prije sjednice Vlade, HGK poslao plan, odnosno svoje prijedloge olakšavanja mjera zaštite od koronavirusa.

Luka Burilović doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Do izbora za predsjednika HGK bio je predsjednik Uprave Sladorane u Županji, prije toga zamjenik predsjednika Uprave, a od travnja 2004. do veljače 2006. radio je kao pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Od 1996. do 2004. godine bio je zamjenik načelnika Općine Nijemci, a prije toga bio je vlasnik i direktor tvrtke Agrotehna iz Lipovca. Dragovoljac je Domovinskog rata.

NACIONAL: HGK je Vladi dostavio prijedloge olakšavanja mjera zaštite od koronavirusa na 60 stranica. Kako ste zadovoljni reakcijom Vlade i koliko je vaših prijedloga usvojeno?

Ono što smo mi tražili, bile su sugestije naših članica, prijedlozi o tome na koji način bi se trebalo vraćati „u normalu“, iako ništa neće više biti kako je bilo. Zadovoljni smo što je veći dio prijedloga naših gospodarstvenika usvojen. Mislim da je dobro da se Vlada odlučila na postupno popuštanje mjera u tri faze, jer će tako polako vraćati život i našem gospodarstvu, o kojem svi ovisimo. No moramo biti oprezni jer sve dobro što se do sada napravilo moglo bi pasti u vodu ako se prenaglimo i ako se ne budemo pridržavali svih epidemioloških mjera. Raduje nas da je Vlada prihvatila naš prijedlog da se već u prvoj fazi otvore sve trgovine. Dobro je i da se otvaraju uslužne djelatnosti koje ne uključuju bliski kontakt, dok će frizeri, kozmetičari i ostali morati pričekati drugu fazu. Znam da je zbog toga teško ne samo obrtnicima, već i svima koji su se posljednjih mjesec dana sami snalazili kako su znali, no morat ćemo se strpjeti još desetak dana. Vidimo i da su političari „obrasli“, što znači da nismo ni svjesni koliko su nam usluge frizera važne.

NACIONAL: Naime, ne samo gospodarstvenici, već i predsjednik Republike rade pritisak da se život i poslovanje što prije vrate u normalu, iako epidemiolozi upozoravaju da i dalje treba biti oprezan. Tko treba imati zadnju riječ – politika, medicinska struka ili gospodarstvo?

U posljednja dva mjeseca sve su političke odluke donesene uz savjetovanje i preporuku zdravstvene struke. Isto je i sada, samo što sada uključujemo i gospodarstvo, ekonomske stručnjake i tvrtke. Uvjeren sam da više ne smijemo, niti trebamo, birati između zdravlja i gospodarstva. Moramo krenuti u otvaranje što prije, s potrebnim oprezom i pažnjom, ali što ranije kako bismo spriječili još veći pad i snažne dugoročne posljedice.

NACIONAL: Postoje li još neke od mjera koje ste predlagali koje nisu prihvaćene?

Volio bih da se čim prije osiguraju i rad šoping centara i svih ugostitelja, uz strogo propisane uvjete, kako ne bi morali otpuštati ljude. Njihovim otvaranjem mogao bi se spasiti barem djelić turističke sezone, iako smo svjesni da tu slijedi dug oporavak. Epidemiološke mjere koje će biti propisane za svaku djelatnost ne smiju biti prekomplicirane i da ne zahtijevaju značajna investicijska sredstva jer tvrtkama promet stagnira i nemaju kapitala za takve zahvate. Isto tako, pravila prema kojima će tvrtke morati raditi moraju biti jasno i nedvosmisleno propisana kako opet ne bi bilo problema s tumačenjem uputa.

NACIONAL: Vlada je donijela odluku da osim kioska, pekara i benzinskih postaja ostale trgovine neće raditi nedjeljom. Čule su se kritike kako se radi o političkoj odluci i predizbornom populizmu HDZ-a, a ne preporuci epidemiologa. Kako vi tumačite ovu odluku i je li bilo prigovora članova HGK?

Odluka je isključivo u skladu s epidemiološkim mjerama, jedan dan potreban je za temeljitu dezinfekciju. Do sada nas je riječ struke dobro vodila kroz ovu situaciju i ne vidim tu prostora za prijepor. Prije ovoga svega, stav članica Udruženja trgovine HGK oko rada nedjeljom bio je podijeljen. Diskusija se može kvalitetno nastaviti i konačna odluka donijeti tek kada ova izvanredna situacija prođe.

‘Ova kriza zbog epidemije je i prilika da se okrenemo vlastitoj proizvodnji, da shvatimo kako ne možemo živjeti samo od rentijerstva, kao i da ne možemo stavljati sva jaja u jednu košaru i toliko ovisiti od turizma’

NACIONAL: Među prvima ste zatražili da se tvrtke koje ne rade oslobode doprinosa i poreza, a mnoge od njih traže i ukidanje parafiskalnih nameta. Ima li naznaka da će to biti usvojeno?

Naznake postoje i njihovo redefiniranje je potrebno, ali sustavno i na odgovoran način. Rezati treba neefikasnost. Građani imaju puno veći problem s kvalitetom usluge, nego nužno s cijenom. Ustanovimo prvo opravdanost, učinkovitost i svrhu svakog parafiskalnog plaćanja te onda odlučimo mogu li se oni redefinirati.

NACIONAL: Kako se HGK prilagođava situaciji?

Komora je odmah tvrtke kojima je zabranjen rad oslobodila članarina i smanjila plaće zaposlenicima. Nitko u ovoj situaciji ne može ostati neokrznut. Međutim, valja podsjetiti da 97 posto članica Komore plaća najmanju članarinu 42 kune, sljedeća skupina je 1083 kune, treća 3900, no takvih je 3 posto. Komora je jedina od svih smanjivala članarine četiri puta te potpuno ukinula doprinose.

NACIONAL: Na društvenim mrežama digla se pobuna protiv obveznog članstva u HGK – dio gospodarstvenika smatra da uzalud plaća članarinu jer ne zastupate njihove interese. Njihov prijedlog je da članarina bude dobrovoljna. Kako komentirate ove zahtjeve?

HGK je uvijek stajao iza svojih članica, a djelovanje se temelji na radu i nadzoru Skupštine HGK, kao najvišega tijela Komore koju čine uspješne tvrtke iz svih županija. Jedina zastupa sve gospodarstvenike, što znači sve tvrtke, svi sektori, svih veličina, različitih stupnjeva pogođenih krizom. Tijekom protekle dvije godine kreatorima politika upućeno je više od tisuću mišljenja i očitovanja. Nekada je to značilo i uzeti u obzir interese suprotstavljenih sektora, različite stavove velikih i malih u određenim granama, dirnuti u neke svete krave i priznati si neke istine kao kod brodogradnje. Znači uzeti sve u obzir i dati smislen prijedlog koji se uklapa u strategiju gdje želimo vidjeti gospodarstvo za pet, deset godina i koji uzima u obzir hrvatski kontekst. Nismo ni Finska ni Švedska i ono što je za naše pojmove dugoročno održivo, razumijem da nije idealno onome tko želi da bude bolje sad i odmah. Ako treba sagledati širu sliku, odrediti prioritete, sagledati nepoznanice u jednadžbi i dati prijedlog, onda iza gospodarstva treba stajati institucija koja ima takav uvid i čija riječ ima težinu u pregovorima s kreatorima politika.

NACIONAL: Hrvatska udruga poslodavaca nije sasvim zadovoljna Vladinom izlaznom strategijom i odmah su objavili priopćenje u kojem su izašli s vrlo crnom prognozom od 300 tisuća nezaposlenih već ove jeseni. Je li taj scenarij realan?

Ne bih želio spekulirati, ali vjerujem i nadam se, nakon što je Vlada uskočila u ova tri mjeseca i s plaćama i s porezima i s doprinosima, kao i ostalim mjerama, da ipak neće biti tako. Nadam se da će se stanje koliko toliko normalizirati i da neće biti tolikih otpuštanja. Do sada je ostalo bez posla oko 23 tisuće ljudi, i zaposleni u turizmu dodatno će stradati, ali želim vjerovati da ipak neće biti tako crne brojke.

NACIONAL: Predlažu primjerice i digitalizaciju države koja je očito moguća. Može li se tako i nastaviti?

HGK apsolutno podupire digitalizaciju i u sustavnoj je digitalnoj transformaciji kroz projekt Digitalna komora. Naime, u krizi se pokazalo koliko se može raditi on-line, iako se dugo tvrdilo da to ne može. Takve procese najviše i koči državna birokracija koje očito ima previše i koja traži opravdanje za svoje postojanje. Odjednom se u nekoliko tjedana pokazalo kako se preko interneta može rješavati jako puno toga – od zahtjeva za kredit do izdavanja dokumenata. Tu dolazimo do pitanja prevelikog javnog sektora, iz kojeg bi dio ljudi koji je višak trebao otići na prekvalifikaciju i zaposliti se u gospodarstvu. Već sada, a osobito kada se stanje normalizira, pokazat će se da nemamo dovoljno radne snage i da je svake godine moramo uvoziti. Vjerujem da ima prostora da se dio ljudi preseli u realni sektor i tako popuni manjak u određenim gospodarskim granama, koji postoji.

NACIONAL: Među devet točaka HUP-a je i razvoj samodostatnosti kao pitanju nacionalne sigurnosti, prvenstveno u hrani i lijekovima, zbog čega bi se trebalo strateški razvijati te industrije. Kakvo je vaše stajalište o tome?

Komora već dugo ističe važnost poljoprivrede koja bi morala biti strateška grana hrvatskoga gospodarstva, što je zorno prikazala i ova situacija. Jednako tako i pitanje samodostatnosti u mjeri u kojoj je moguće. Mi sada imamo samo 48% vlastite proizvodnje voća i 58% povrća. Nemamo više svoju industriju lijekova, uništili smo Imunološki zavod. Njega moramo ne samo vratiti, već i podići na najvišu razinu. Imam i jedan primjer iz Županje – tamo smo imali vlastitu proizvodnju alkohola koja je stala zbog uvoza jeftinijeg alkohola iz Bugarske i Bjelorusije. Sada, kada su granice zatvorene, a velika je potreba za alkoholom u dezinfekcijske svrhe, za bolnice i slično. Sladorana u Županji dobila je nalog da ponovo pokrene proizvodnju. U ovoj krizi postalo je očito kako prehrana i farmaceutika predstavljaju nužnost, da mi moramo imati tu industriju za vlastite potrebe. Mislim da će i u svijetu doći do preslagivanja gospodarstva jer su mnoge velike tvrtke u trčanju za profitom selile proizvodnju u Aziju, u zemlje s jeftinom radnom snagom. Sada te industrije moraju vraćati u vlastite zemlje. I EU, sa svojim zajedničkim tržištem, mora odrediti koje industrije su mu potrebne unutar sebe i unutar pojedinih članica, kako ne bi u ovakvim situacijama ovisio o uvozu na primjer, iz Kine. Kao što je slučaj sa zaštitnim maskama, odijelima, respiratorima i slično. Osim toga, kada dođe kriza, svaka zemlja prije svega gleda kako da zaštiti svoje gospodarstvo i svoje interese, po bilo koju cijenu. Slično je bilo 2008., no ova kriza je uvjetovana pandemijom i financijske okolnosti su ipak povoljnije. Ovo je prilika da se okrenemo vlastitoj proizvodnji, da shvatimo kako ne možemo živjeti samo od rentijerstva, kao i da ne možemo stavljati sva jaja u jednu košaru i toliko ovisiti od turizma.

NACIONAL: Kako u tom kontekstu gledate na zahtjeve opozicije da se izvrši pritisak na bankarski sustav i da ih se prisili na moratorije na kredite na godinu dana?

Bankarski sustav bi se trebao solidarizirati s cjelokupnim gospodarstvom, ali i s građanima. Na kraju krajeva, banke ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu u posljednje vrijeme jako dobro posluju, jeftinog novca na tržištu je puno, a profiti nikad veći. Ostvarili su veliku akumulaciju kapitala i mislim da je vrijeme da dio tog profita ipak vrate tako da izađu ususret građanima i omoguće im moratorije na dulji period. Ne samo na tri mjeseca, već čak i do godinu dana. Svi snosimo dio tereta, a najviše u ovom trenutku snosi državni proračun. Uz suficit i rast BDP-a posljednje tri godine tek smo nekako prodisali, a preko noći je to opet ugroženo. Hrvatska je među onim zemljama u svijetu koje su kroz te mjere uložile najviše, naravno u odnosu na svoju fiskalnu snagu i visinu BDP-a.

NACIONAL: Što mislite o prijedlozima da se PDV plaća po izvršenju posla?

Volio bih da je odgađanje plaćanja PDV-a realno, ali vidjeli ste i sami da je naplata PDV-a u travnju bila na 25% od prošle godine. Ako bi se dodatno odgađalo plaćanje tek po realizaciji, pitanje je bi li išta došlo u državni proračun. I koliko god pojedinci bili povremeno ljuti na državu, pokazalo se, da kada dođe kriza, svi od države najviše očekuju koja je najodgovornija i snosi najveći teret kako bi se vratio određeni dio novca u gospodarstvo. Taj prijedlog jako dobro zvuči, ali pitanje je koliko je to ostvarivo, ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim državama. Ono na čemu i država i svi moramo inzistirati je dodatno ubrzavanje plaćanja i podizanje likvidnosti.

NACIONAL: SDP je predlagao da se povisi socijalna naknada za nezaposlene na 3250 kuna. Kako to komentirate?

Osim što je dodatno opterećenje za proračun, smatram da bi se takvom mjerom oni koji rade dodatno stavili u neravnopravan položaj. Evo reći ću vam jedan nedavni primjer Vrgorca. Jagodari se tamo žale da nema tko brati jagode, a s druge strane gradonačelnik kaže kako imaju 450 nezaposlenih. Tu očito nešto ne štima. To je samo slika u malom cijele Hrvatske. Neki će radije uzeti socijalnu pomoć i raditi na crno, nego prihvatiti sezonske poslove. Ljudi koji dobivaju naknadu morali bi prihvatiti poslove koje im Zavod ponudi. I to se mora promijeniti i drugačije postaviti nakon ove krize, jer u budućnosti takva opterećenja proračun neće moći izdržati. Ako im dodatno povećate socijalnu naknadu, pitanje je tko bi uopće htio raditi. Lakše je govoriti kada ste u opoziciji, no realni život je nešto sasvim drugo.

NACIONAL: Predstavnici ugostitelja optužili su HGK i vas da pogodujete politici i velikim hotelskim lancima, dok kafići i mali restoranu propadaju. Kako to komentirate?

U ovom trenutku ima puno pogođenih krizom, nezadovoljstvo je veliko i opravdano i određene tenzije možemo razumjeti. Konstruktivnu kritiku prihvaćamo, ali neargumentirane napade ne. Prema Vladi smo slali više prijedloga olakšavanja rada upravo ugostiteljskih tvrtki i objekata. Diskriminacija ne postoji i na jednak način zastupamo interese malih tvrtki kao i onih velikih. Ne znam koje još gospodarsko udruženje to može reći. Mislim da je dobra vijest da je Vlada najavila otvaranje kafića i restorana s terasama u trećoj fazi. To mi je jako drago, jer će se to dogoditi u svibnju, što bi ipak moglo spasiti dio njihovog poslovanja, pa i turističke sezone. Naravno da je problem za one koji nemaju terase jer to znači da se neće moći otvoriti svi. U nekoj sljedećoj fazi vjerujem da će moći poslovati i oni koji imaju samo unutarnje prostore, naravno uz mjere koje propišu epidemiolozi.

NACIONAL: Iako je pandemija koronavirusa zaustavila građevinsku industriju, velika je šansa da se nakon razornog potresa u Zagrebu ona ponovo pokrene. Vidite li tu šansu i za građevinske poduzetnike i za nova zapošljavanja?

HGK je tu dosta uključen, osobito u priču oko izrade novog Zakona o obnovi i doista smatram da je i ovo primjer kako dok nekome ne smrkne, drugome ne osvane. Ovo je situacija u kojoj se hrvatski proizvodi i hrvatske usluge mogu ne samo ugraditi taj Zakon, već i trebaju biti maksimalno uključene u obnovu Zagreba i njegove okolice, kao i Krapinsko-zagorske županije. Kad kažem hrvatski građevinski sektor, mislim ne samo na građevinske tvrtke i izvođače radova, već i na proizvođače građevinskog materijala, namještaja i slično. Građevinska industrija uvijek je pokretač razvoja i tu vidim i našu priliku. Ne samo kroz Zakon, već i kroz njegovu realizaciju, možemo dokazati da ona sintagma HGK – kupujmo hrvatsko – u pravom smislu može doći do izražaja.

‘HGK već dugo ističe važnost poljoprivrede koja bi morala biti strateška grana hrvatskoga gospodarstva. Mi sada imamo samo 48 posto vlastite proizvodnje voća i 58 posto povrća’

NACIONAL: Ako Milan Bandić na to pristane.

Taj će prijedlog svako zdravorazuman koji želi dobro ovom društvu poduprijeti. Tu će država voditi glavnu riječ, osobito zato što će dio novca doći i iz EU fondova, a onda kontrola mora biti jako rigorozna. Očekujemo da će se i Zagreb uključiti s vlastitim sredstvima.

NACIONAL: Brutalne mjere državne inspekcije koja je zatvorila poznati japanski restoran zbog drive-in usluga navodnih kršenja posebnih mjera izazvale su niz kritika. Jesu li trebali tako postupati, kome je to bilo u interesu?

Apsolutno nikome. Ovo posljednje postupanje je evidentno bilo neprimjereno, pogotovo u ovakvim okolnostima. Zato smo reagirali, tražili od Stožera očitovanje i sjeli s inspektoratom. Jasno sam rekao i na sastanku s državnim inspektorom i tvrtkama još prošle godine, naglasak treba biti na prevenciji, edukaciji, a kažnjavanje treba biti posljednje, ali posljednje rješenje. Ne treba ići đonom, treba se dati prilika da se ispravi propust ako ga ima.

NACIONAL: Od početka krize izazvane epidemijom koronavirusa HGK je vrlo aktivan – gotovo svaki dan izlazite s priopćenjima i upozoravate javnost na težak udarac koje je pretrpjelo i koje će trpjeti ne samo hrvatsko, već i svjetsko gospodarstvo. Jeste li slutili razmjere krize i recesije koja nas čeka, kada je sve ovo počelo?

Mislim da nitko ne može s ozbiljnošću reći da je vidio razmjere ove krize prije tri mjeseca. Stvari su eskalirale izrazito brzo, od izjava o „običnoj gripi“ do situacije karantene smo došli preko noći. U potpunosti nova i neočekivana situacija ne ostavlja puno prostora za predviđanja, ali i više poziva na oprez. No naša je reakcija bila brza, mjere su donesene uz veliki stupanj konsenzusa i smatram kako smo tu svi skupa odradili odličan posao. U početku, poučeni lekcijama iz prošle krize, postojao je i strah da će se krizom ponovno boriti uvođenjem novih poreza i dodatnim opterećenjem poslovanja. No bilo je posve suprotno – nema ni naznaka novih opterećenja, fiskalno se izrazito snažno podupire poslovanje i zadržavanje radnih mjesta.

NACIONAL: Hoće li mjere za spas gospodarstva koje je donijela Vlada uspjeti spasiti Hrvatsku od recesije i krize kakvu nam predviđaju međunarodne monetarne organizacije?

Nitko razuman ne očekuje takav rezultat mjera. Mjere su tu da ublaže udarac, da održe tvrtkama glavu iznad vode i omoguće gospodarstvu brzi povratak u poslovanje. Ne vidim ih kao spas od recesije, već kao osiguranje robusnosti gospodarstva u dužem roku i kao alat koji će onemogućiti ciklički put prema daljnjem padu gospodarstva. Recesija je neizbježna ove godine, a trajanje će ovisiti o tome koliko će se pandemija nadvladati do kraja ove godine. Ako se ona trajno prekine i riješi uvjeren sam da nas već iduće godine čeka rast u odnosu na ovu godinu. Pitanje je kad ćemo se moći vratiti na razinu iz 2019. godine.

NACIONAL: Ova kriza je pokazala ono na što su ekonomisti odavno upozoravali, a to je da Hrvatska previše ovisi o turizmu i kako previše uvozi. Mislite li da će se gospodarstvo nakon ovoga „resetirati“ i okrenuti proizvodnji?

Nadam se jer ako nam ovo nije bila dovoljna lekcija i upozorenje, onda ne znam ima li nade da ikad shvatimo. Koliko god problema donijela, ova kriza prilika je za konačno provođenje svih neophodnih reformi. Trebamo ponovni naglasak na one sektore i industrije koji su od nacionalne važnosti poput poljoprivrede, prehrambene industrije, IT-a, izvozno orijentirane proizvodnje, aktivnosti istraživanja i razvoja, farmacije itd. Moramo postaviti jasne prioritete i razvijati one dijelove gospodarstva koji jamče sigurnost, konkurentnost i robusnost gospodarstva. Tu je i diversifikacija gospodarstva – ne držanje svih jaja u istoj košari.