Po nekim procjenama, na teritorij Europske unije svakoga dana uđe i do deset tisuća ilegalnih imigranta. Većina ih u Europsku uniju pokušava ući preko Italije i Grčke, što za te zemlje predstavlja ozbiljni ekonomski, humanitarni, ali i sigurnosni problem. Prije nekoliko dana u Zagrebu je boravio jedan od najvećih europskih stručnjaka za sigurnost na području Mediterana, John Nomikos. Ovaj ugledni grčki stručnjak predsjednik je Mediteranskog instituta za obavještajne studije (MCIS), direktor Europske obavještajne akademije te redovni profesor na sveučilištu New Westminster.

[quote_box_center]

• ’Grčke institucije jednostavno nisu bile spremne za ovaj ‘ljudski tsunami’ od oko 1,5 milijuna izbjeglica. Zbog toga se trenutno vode pregovori s Europskom komisijom da se nekako pomogne Grčkoj i Italiji’

• ‘Hrvatske vojne snage imaju ključnu stratešku ulogu u regionalnoj stabilnosti i sigurnosti. Hrvatski vojni i obavještajni sustav pokazao je da NATO i EU mogu računati na Hrvatsku’

[/quote_box_center]

U ekskluzivnom razgovoru za Nacional Nomikos govori o humanitarnoj, ali i sigurnosnoj katastrofi koja prijeti Europi zbog problema ilegalnih imigranata u mediteranskim zemljama te objašnjava zbog čega smatra da Europska unija ima dvostruka mjerila prema Grčkoj, u kojoj se trenutno nalazi oko 1,5 milijuna imigranata.

NACIONAL: Kao predsjednik Mediteranskog instituta za obavještajne studije, možete li objasniti koja je njegova uloga?

Riječ je o mreži mladih znanstvenika s cijelog Mediterana, od Portugala do Turske, među kojima su i ljudi iz Hrvatske, kojima je cilj promocija obavještajnog kurikuluma na sveučilištima diljem Mediterana. Smatramo da ova tematika treba biti dio sveučilišnih programa jer bi obavještajni analitičari tako stekli dovoljnu količinu znanja prije nego što krenu u profesionalnu karijeru. Danas su nam potrebni mladi obavještajni stručnjaci koji imaju dovoljno znanja da procijene otkuda dolaze najveće prijetnje sigurnosti modernom društvu.

NACIONAL: S obavještajnog stajališta koja je trenutno najveća prijetnja za sigurnost u Mediteranu?

Najveći sigurnosni problem i to ne samo na Mediteranu, nego i u cijeloj Europi je problem imigranta koji svakodnevno dolaze najviše u Grčku i Italiju. Ljudi iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka dolaze u Europu u potrazi za svojim europskim snom, ali problem je što odmah po dolasku ostanu Grčkoj ili Italiji i ne mogu krenuti prema drugim europskim državama. Grčka je tako postala jedna vrsta tampon zone prema Europskoj uniji jer još uvijek nije pronađen način kako te imigrante legalizirati i kako im možemo pomoći da legalno napuste Grčku. Većina tih imigranata želi iskoristiti Italiju ili Grčku kao tranzitnu zemlju na putu prema Njemačkoj i nesretni su kada shvate da su zapeli u tim državama, što je značajni sigurnosni rizik za Grčku i Italiju. Osim što je to ozbiljno sigurnosno pitanje, riječ je i ozbiljnoj humanitarnoj krizi jer nije riječ o brojevima, nego o ljudskim bićima kojima treba osigurati mjesto u kojem će spavati, treba im osigurati hranu i zdravstvenu zaštitu, a za sve to treba jako puno novca.

NACIONAL: Možete li nam reći kako vaša zemlja rješava problem imigranata?

Grčka je mala zemlja koja je u jako teškoj situaciji i bez problema ilegalnih imigranata. Naše institucije jednostavno nisu bile spremne za ovaj ‘’ljudski tsunami’’ od oko 1,5 milijun izbjeglica, koliko ih se trenutno nalazi u Grčkoj. Zbog toga se trenutno vode pregovori s Europskom komisijom da se nekako pomogne Grčkoj i Italiji koje za ovaj problem troše jako puno novca iz vlastitih proračuna. Grčka i Italija također traže od Komisije da utječe na Tursku kako bi zatvorila rute preko kojih ti imigranti dolaze u Europsku uniju. U Turskoj je taj posao vrlo unosan i prema mojim saznanjima svaki imigrant plaća oko sedam tisuća eura turskim krijumčarima da ih prebaci u EU. Turska vlada ne čini dovoljno da zaustavi taj oblik kriminala, a donekle ga čak i potiče jer ne želi da se imigranti zadržavaju na njenom teritoriju.

NACIONAL: Kako komentirate to da je Europska komisija tek prije desetak dana napokon donijela prve odluke o zajedničkoj europskoj imigrantskoj politici?

Europska komisija mora inzistirati da Turska poštuje protokol koji je potpisala, ali ga do sada uopće ne poštuje i krši ga od prvog dana. Jako je bitno i da u obalne straže država Europske unije budu uključeni i obavještajni časnici koji će na vrijeme raspolagati informacijama o rutama kojima imigranti dolaze u Europsku uniju te ih tako spriječiti da uopće dođu na naš teritorij. Jer jednom kada uđu u Europsku uniju, gotovo ih je nemoguće vratiti u države otkuda su došli. I na kraju, Europskoj uniji treba zajednička imigracijska politika. Zbog toga mi je drago što se Komisija prije desetak dana počela baviti s tim problemom. Možda se stvari pokrenu s mrtve točke jer do sada je ta politika bila sve samo ne zajednička. Nemoguće je riješiti problem ako svaka država članica ima svoju vlastitu imigracijsku politiku koja se potpuno razlikuje od države do države. Zbog toga je nužno da se iz Bruxellesa šalju direktive o imigracijskoj politici i da svaka država zna što treba raditi u određenoj situaciji. Do sada je Europska komisija pokazala da više voli raspravljati o ovoj temi nego što je pokazivala želju za akcijom, odnosno za rješavanjem problema.

NACIONAL: Može li Grčka preživjeti bez pomoći Europske unije?

Grčka se nalazi u sedmogodišnjoj recesiji i bez te pomoći jednostavno ne možemo normalno funkcionirati. Problem je što do sada Europska unija nije učinila dovoljno i što nam nije dala smjernice po kojima bismo se trebali ponašati. Ponovno naglašavam da je situacija kritična i da Grčkoj prijeti humanitarna katastrofa zbog velikog broja imigranata. Grčka ima oko 11 milijuna stanovnika, a imigranata je oko 1,5 milijuna. Znači više od deset posto populacije danas čine ilegalni imigranti, te brojke nitko ne spominje. Svi se pitaju koliki je Grčki vanjski dug, koliko je nezaposlenih i hoće li Grčka ostati u Eurozoni, ali nikoga nije briga kako Grčka financira 1,5 milijun izbjeglica. To je neodrživo i nešto se mora promijeniti jer bi u suprotnom cijela Europa mogla doći na rub katastrofe.

NACIONAL: Može li ta humanitarna katastrofa postati i ozbiljna sigurnosna prijetnja za cijelu Europsku uniju?

Sigurno da je da ovaj cijeli problem može prerasti u veliku sigurnosnu katastrofu. Većina tih mladih ljudi koja je došla u Grčku želi otići u neku treću zemlju, međutim većina njih nema dokumente jer su im ih oduzeli krijumčari. Njihov identitet nam je nepoznat i iako većina samo želi bolji život u EU, među njima sigurno ima i onih koji su potencijalna sigurnosna prijetnja. Grčka jednostavno nema financijska sredstva da otkrije identitet svim tim osobama i treba pomoć ostalih država članica, ali za sada tu pomoć nije dobila. Među imigrantima polako raste nervoza jer su nestrpljivi i žele otići iz Grčke gdje za njih nema posla. Imamo sreće što za sada u Grčkoj nije bilo terorističkih napada poput onih u Madridu i Londonu. Istovremeno raste i nervoza domaćeg stanovništva koje smatra da su imigranti glavni razlog loše financijske situacije u Grčkoj i da zbog njih gube radna mjesta. To je opasan začarani krug koji Grčka ne može sama riješiti.

NACIONAL: Kako se odnos prema imigrantima promijenio dolaskom Aleksisa Tsiprasa na vlast?

Jedino što se promijenilo jest to da je Tsipras kao uvjereni ljevičar možda osjetljiviji na humanitarnu katastrofu. Ne kažem da su desničari neosjetljiviji na patnje tih ljudi, ali prošla vlada nije toliko brinula o uvjetima u kojima su živjeli imigranti. Tsipras im je u ovih nekoliko mjeseci ipak malo poboljšao uvjete života u izbjegličkim centrima, pogotovo zdravstvenu zaštitu. Vi ste vjerojatno mislili na promjene u sigurnosnom smislu, ali je tu nema. Tsipras i njegova vlada ne mogu ništa bez pomoći Europske unije i Europske komisije.

NACIONAL: Prijeti li Grčkoj bankrot i izlazak iz Eurozone?

Naravno da Grčka ima problema, ali bankrot se sigurno neće dogoditi. Problem je što Grčka već sedam godina provodi depresivan program mjera štednje u javnom sektoru, a da istovremeno uopće ne razvija privatni sektor. Nema dvojbe da Grčka treba reformirati sustav socijalne zaštite i javne administracije te da treba fleksibilnije radno zakonodavstvo, ali krajnje je vrijeme da se grčka vlada obračuna s korupcijom u javnom sektoru i da pomogne razvoju privatnih tvrtki koje će se zasnivati na inovativnim rješenjima i razvoju. Siguran sam i da će Grčka ostati dio Eurozone, ali Tsipras mora ubrzati te reforme jer u suprotnom će se zemlja naći u još težoj situaciji nego što je to danas.

NACIONAL: Koliko problem imigranta može utjecati na sigurnosnu situaciju u regiji?

Dok god Europska komisija ne shvati o koliko se ozbiljnoj stvari radi, u opasnosti je ne samo Grčka nego i cijela regija u kojoj se nalazi i Hrvatska. Ako se nešto uskoro ne poduzme, ljudi će postati nervozni i počet će svoje nezadovoljstvo izražavati nasiljem. Već sada možemo vidjeti naznake o rastu popularnosti radikalno desnih stranaka poput Zlatne zore u Grčkoj ili Sjeverne lige u Italiji. Rasizam, ksenofobija i slične loše stvari uskoro bi mogle postati svakodnevna pojava u društvu i to moramo spriječiti. Što više ilegalnih imigranata bude dolazilo u Europu, to će biti bolje tim radikalnim strankama jer će one to iskoristiti u svoju korist.

Zbog toga moramo naći rješenje kako bismo spriječili dolazak novog vala imigranata. Kada je ova regija u pitanju, po meni su najveći problem džihadisti koji gotovo bez ikakve kontrole dolaze u Bosnu i Hercegovinu, gdje su našli sigurno utočište. To je velika prijetnja sigurnosti na ovim prostorima i mora se napraviti pritisak na vlasti u BiH da taj problem počnu rješavati, a ne da ga guraju pod tepih i da se prave da u toj državi ne postoje radikalne džihadističke skupine.

NACIONAL: Može li Hrvatska imati aktivnu ulogu u rješavanju problema ilegalnih imigranata?

Apsolutno. Hrvatska kao članica NATO-a i Europske unije ima ključnu stratešku ulogu u regionalnoj stabilnosti i sigurnosti. Hrvatske vojne snage imaju potrebna znanja da pomažu susjednim državama u kriznim situacijama. Hrvatska ima vrlo dobro organiziran obavještajni sustav i već se više puta pokazalo da NATO i Europska unija može ozbiljno računati na vašu zemlju kada se rješavaju ozbiljne terorističke i sigurnosne prijetnje. Međutim, Hrvatska kao dio Europske unije mora pomoći Grčkoj i Italiji u prihvatu izbjeglica i očekujem da će se nakon nedavne odluke Europske komisije to i dogoditi. Naravno, ne radi se o tisućama izbjeglica nego o nekoliko stotina, međutim za početak će i ta pomoć biti dovoljna.

NACIONAL: Kao obavještajni stručnjak, kako vidite ulogu obavještajnih službi u ovoj situaciji?

Obavještajna zajednica može dosta pomoći. Obavještajci mogu predvidjeti rute kojima ljudi dolaze, mogu prikupiti informacije o krijumčarima i mogu pomoći obalnoj straži. Ali još jednom naglašavam da bez zajedničke politike Europske unije nema uspjeha. Grčke granice su i granice Europske unije i ne vidim razloga zašto druge europske mornarice ne bi pomagale grčkoj i u zaštiti tih granica. Granice treba čuvati i treba postaviti čvrstu kontrolu kojom ćemo imigrantima poslati poruku da tuda ne mogu proći. Dok god taj problem pokušava sama riješiti obalna straža bez pomoći mornarica iz cijele Europe, imigranti će i dalje stizati. Jače se treba uključiti i NATO jer on jedini ima obavještajne i vojne kapacitete da zaustavi ulazak imigranata i da točno odredi krijumčarske rute.

NACIONAL: I za kraj, možete li nam komentirati situaciju u Makedoniji i koliko je ona opasna za cijelu regiju?

Nažalost, ne mogu to komentirati jer je to za nas u Grčkoj vrlo osjetljiva tema. Kao što vjerojatno znate, ne priznajemo suverenitet Makedonije i bilo kakav komentar mogao bi biti pogrešno protumačen i interpretiran.