Bivša premijerka Jadranka Kosor posljednjih je dana intenzivno pratila događanja na Markovom trgu, odnosno rasplet situacije oko braniteljskog prosvjeda u Savskoj 66, komunicirala je sa svim stranama i pokušavala utjecati na to da se situacija smiri. Kao bivša ministrica branitelja i potpredsjednica vlade Ive Sanadera u dva mandata, od 2003. do 2009., kad je postala premijerka, vrlo dobro poznaje probleme hrvatskih branitelja. Uostalom, današnji ministar Predrag Matić bio je neko vrijeme njezin savjetnik. Od početka prosvjeda isticala je da je do dijaloga trebalo doći znatno prije. Jadranka Kosor za Nacional komentira odgovornost svih političkih aktera u ovim događanjima, govori o umiješanost HDZ-a u prosvjede, ali otkriva i svoj stav o aktualnoj političkoj situaciji.

[quote_box_center]

• Bivša hrvatska premijerka u razgovoru za Nacional komentira aktualnu političku situaciju u državi nakon braniteljskih prosvjeda na Trgu Sv. Marka i njihovog sastanka s premijerom.

[/quote_box_center]

NACIONAL: Kako komentirate sastanak premijera Zorana Milanovića s braniteljima, hoće li nakon ovog doći do smirivanja situacije i je li sve to trebalo otići tako daleko?

Ništa nije dogovoreno, osim da će se i dalje dogovarati. Sastanak koji nema zaključaka, nije plodan sastanak.

NACIONAL: Slažete li se s tvrdnjom bivšeg predsjednika Stipe Mesića da su događaji proteklog tjedna na Markovog trgu bili pokušaj državnog udara?

Bivši predsjednik Mesić ima specifičan način na koji detektira i imenuje probleme. I bila je to nemila situacija, jednim dijelom i politički intonirana. Kritičan trenutak bilo je pozivanje policije da otkaže poslušnost jer je njen posao da štiti zakon i ustavni poredak, kao i institucije države. Ali sigurna sam da velika većina branitelja nije željela destrukciju.

NACIONAL: Mislite li da oni nisu razmišljali o tome što su zapravo time poručili?

Vjerojatno ne. Ali ih je dodatno osnažio vođa oporbe koji je jasno i precizno rekao da oni ne moraju poštovati hrvatske zakone. Branitelji prvi moraju poštovati zakone jer su se za pravnu i demokratsku državu u punom smislu te riječi i borili. A zakoni vrijede i za one koji su najzaslužniji i za one koji su malo zaslužni za slobodu. Oni najzaslužniji moraju uvijek biti primjer kako se čuva, štiti i promiče pravna država.

NACIONAL: Kako komentirate situaciju kada je Karamarko 2011. prozvao Facebook prosvjednike Indijancima?

Sve je drugačije kad je on na vlasti i kad je u oporbi. Sve je drugačije kad je netko drugi vodio HDZ i kad ga on vodi. To morate razumjeti.

NACIONAL: Mislite li vi da je policija u ovom postupanju bila možda previše suzdržana ili se slažete s tvrdnjama da je to bilo primjereno, s obzirom na to da je riječ o braniteljima i invalidima?

Ne znam sva pravila službe, ali vjerujem da su oni koji zapovijedaju bili u osobito teškoj situaciji, zato što su mnogi od njih i sami bili branitelji. Vidjeli smo da je policija i olabavila neka pravila, unatoč tome da su nekima čak i otimali pendreke. Sjetimo se drugih vremena, primjerice, prosvjeda u Varšavskoj kad je policija privodila prosvjednike u marice, jasno u skladu sa zakonom. Zahvaljujem i svećenicima koji su pomogli jer je nedostajala sekunda da dođe do opasnog incidenta.

NACIONAL: Je li točno da ste i vi također komunicirali s raznim stranama u tom sukobu?

U razgovorima s različitim ljudima pokušala sam pomoći da ne dođe do velikog zla. U tako napetim situacijama uzavre krv i svima su emocije izuzetno jake, a uvijek je moguće da se među njih uvuče i provokator, netko tko ima krajnje zlonamjerne ciljeve, tko zapravo želi krv. Jer, onda bi za mnogo toga bilo prekasno. Tu bi svi izgubili. Kao što i sada nitko ništa nije dobio.

NACIONAL: S obzirom na to da znate kako HDZ-a iznutra funkcionira, na kraju krajeva Karamarko je bio vaš ministar, te s obzirom na to da je premijer Milanović decidirano optužio da iza prosvjeda stoje HDZ i šef te stranke, vjerujete li vi da je to uistinu tako?

Ne znam kako HDZ funkcionira pod ovim vodstvom.

‘NE ZNAM POSTOJI LI I ŠTO JE TO SREDNJA STRUJA U HDZ-u. MOŽDA SU ZAISTA SVI ZADOVOLJNI PORUKAMA KOJE ŠALJE OVO VODSTVO’
FOTO: Josip Regović

NACIONAL: Nisu li događanja na splitskoj rivi 2001. vrlo slična današnjoj situaciji, odnosno u čemu je razlika?

Bila sam protiv toga da tadašnji šef stranke Ivo Sanader ide na Rivu i održi govor.

NACIONAL: Zašto šuti srednja struja unutar HDZ-a?

Ne znam postoji li i što je to srednja struja. Možda su zaista svi zadovoljni porukama koje šalje ovo vodstvo. Možda je zaista HDZ dobio vodstvo kakvo su svi priželjkivali.

NACIONAL: Mislite li da je Milanović nakon ovih događaja dobio izbore, odnosno da je ovo bio prijelomni trenutak u kojem će se probuditi uspavana građanska Hrvatska, koja je protiv plinskih boca na ulicama?

Oko izbora je i dalje sve neizvjesno, ni Milanović ni Karamarko ništa još nisu dobili. Ali bilo bi dobro da smognu hrabrosti i ponešto kažu i oni ljudi koji misle da je pravna država, demokratska Hrvatska, najvažnije i najvrednije što imamo. Koliko god izgledalo da je u Hrvatskoj sve ispolitizirano, velik broj ljudi zapravo ne izlazi na izbore jer smatraju da ništa osobito ne mogu promijeniti. Zato je moguće da će se opet glasati protiv. A mislim da i zadnji događaji pokazuju to da bi bilo važno da svatko od nas svojim glasom kaže za što se u sljedeće četiri godine želi opredijeliti, za kulturu dijaloga ili za kulturu obračuna. Dijalog ne znači da moramo misliti isto. Velikim strankama je zajedničko to da unutarstranačka demokracija postoji samo u tragovima, pa i u Saboru govori tek nekolicina ljudi čiji su govori predvidivi, jer zastupaju teze suprotne onima kad su bili na vlasti ili kad su bili u oporbi.

NACIONAL: Kako komentirate Karamarkove izjave da je tek on vratio HDZ Tuđmanovim korijenima? Znači li to da vas proziva jer ako je on vratio HDZ na Tuđmanove staze, to bi značilo da ste vi bili na nekom suprotnom putu?

Pa nisam ja bila jedina članica u vodstvu HDZ-a. Kad govori o vodstvu, Karamarko onda govori o svim članovima Predsjedništva, Središnjeg odbora i Nacionalnog vijeća. Neću ih posebno nabrajati, ali zna se tko je sve bio u vodstvu stranke u godinama kad im sadašnji šef nije htio biti član HDZ-a. A upravo on sad govori da je Tuđman bio naivan.

NACIONAL: Nije ni Miroslav Tuđman bio u stranci.

I njega sam nagovorila da uđe u stranku, on je bio moj osobni izbor u 1. izbornoj jedinici. I kad sadašnji šef govori da je našao stranku u rasulu i da ju je sad eto postavio na noge, onda je to u najboljem slučaju kontradiktorno. Ta stranka “u rasulu” vodeći vladu uvela je Hrvatsku u NATO i u Europsku uniju te 2011. postigla rast koji ova Vlada može sanjati. No on se u takvu rasutu i izmrcvarenu stranku silno želio upisati prije izbora, kad su mu propale druge kombinacije.

NACIONAL: Kako komentirate to što HDZ nije došao na proslavu Dana Hrvatskog sabora?

To je dan kad se slavi 25 godina demokracije i višestranačja u Hrvatskoj, 25 godina slobode. Rekla sam već da ne možeš slobodu i demokraciju slaviti samo kad si na vlasti.

NACIONAL: U tri i pol godine Karamarko je bio na poslu sedam puta, rekao je Nenad Stazić. Je li to točno?

Ne znam, ne brojim, ali uglavnom vidim da ga ne vidim.

NACIONAL: Očekuju nas dvije važne manifestacije, Sinjska alka i Oluja, prema kojima se uvijek određuje raspoloženje javnosti prema vlasti. Imate li vi saznanja o tome da je fućkanje premijeru prošle godine bile inscenirano i da je tarifa bila 200 kuna?

To je nešto o čemu se pričalo u kuloarima, ali o tome nemam nikakvih dokaza.

NACIONAL: Razgovarate s jako puno ljudi. Je li točno da vam se sve više ljudi obraća za savjet, od premijera do bivšeg predsjednika?

Pa ne bih bila tako pretenciozna i rekla da me traže savjet. Mislim da je premijer shvatio da je u nekim situacijama prema meni i mojoj vladi bio preoštar. Mojih dvadeset godina u visokoj politici ipak je nekakvo iskustvo, iako se tako ne bi činilo, s obzirom na to kako sam prošla jer bi po tome ispalo da sam zadnji politički “lajbek”.

NACIONAL: Ali ste se zato naučili šaliti na svoj račun.

Uvijek sam se znala šaliti na svoj račun, najviše se i šalim na svoj račun. Samo niste sa mnom prije puno razgovarali.

NACIONAL: Nedavno je mladež HDZ-a napala rock grupu Let 3. No vi ste s njima imali jednu puno goru situaciju.

Da, kao premijerku su me obavijestili da su dečki iz Leta 3 u jednoj predstavi, u kojoj su se skidali goli, stavljali moje fotografije na spolovila. I to je bila provokacija jer se htjelo da reagiram. Naravno, bila sam bijesna i ljuta i unutar zidova vlade sam dosta burno reagirala, ali javno sam poručila da podržavam umjetničku slobodu i da ću, čim budem mogla, pogledati predstavu. I tu je sve stalo.

NACIONAL: Kako ocjenjujete prvih sto dana predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i mislite li i vi da je ona, kako mnogi tvrde, “na linku” HDZ-a?

Ne znam zašto bi se uopće trebalo ocjenjivati prvih sto dana predsjednice. Logično je da se ocjenjuje prvih sto dana vlade zato što ona u tih sto dana mora donijeti važne odluke za državu i za građane, a predsjednica to ne može jer nema takve ovlasti. No mogla je pozvati branitelje da odu kući. A nije.

NACIONAL: Je li vam malo krivo, odnosno imate li dojam da su mediji prema predsjednici cijelo vrijeme, i u početku kampanje, a i sada, puno obazriviji i manje kritični nego što su to bili prema vama?

Ne uspoređujem sebe i gđu Grabar-Kitarović ni u čemu, pa ni u odnosu medija prema nama. To bi bilo pogrešno i trivijalno. Drago mi je da su mediji prema njoj blagonakloni i onda kad je jasno da se neće preseliti s Pantovčaka, pa se tamo radosno fotografira uz kartonske vojnike.

NACIONAL: Je li u redu da predsjednica države u New Yorku govori kako se u Hrvatskoj nedovoljno poštuje ravnopravnost žena ili u Rimu govori kako su žene u lošijem položaju? Kakvu to sliku o Hrvatskoj šalje u svijet?

Očekuje se kad je dužnosnik u inozemstvu da ne govori loše o svojoj zemlji, ni o oporbi ni o vlasti. To što je Kolinda Grabar-Kitarović u New Yorku govorila da je morala položiti prisegu kao muškarac jedan je od primjera kako ona vidi svoju ulogu i to je legitimno. Na to ima pravo. A ja smatram da u najvišoj politici nema podjela na muškarce i žene. Ima samo podjela na državnike i one koji to nisu.