“Još uvijek nisi ništa naučila o politici.” Rekao je to nedavno bivšoj premijerki i nekadašnjoj predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor jedan njezin dugogodišnji, iskusni stranački kolega i prijatelj. Time je taj iskusni HDZ-ovac, koji je u novoj konstelaciji snaga i dalje među najutjecajnijim ljudima u stranci, želio aludirati na to da bi Jadranki Kosor bilo mnogo pametnije i oportunije da je manje pričala, a više kimala glavom. Nema sumnje, u tom bi slučaju Jadranka Kosor i dalje bila ugledna članica HDZ-a, možda čak u stranačkoj hijerarhiji bolje pozicionirana od, primjerice, aktualnog glavnog tajnika stranke Gordana Jandrokovića. Ne bi bilo nikakvog razloga da ju novo vodstvo HDZ-a na čelu s Andrejem Plenkovićem kao iskusnu političarku i bivšu premijerku, ali i osobu koja ga je na neki način politički lansirala, ne pozicionira visoko na izbornim listama na kojima i ovako i onako kronično nedostaje žena. No, kao što je poznato, Jadranka Kosor bila je među rijetkima koja posljednje četiri godine nije šutjela već je jasno progovarala o svim deformacijama koje su se događale HDZ-u u vrijeme dok je toj stranci na čelu bio Tomislav Karamarko. Što je sve morala pretrpjeti zbog toga što se usudila govoriti i upozoravati na lošu politiku, najbolje je u nedavnom intervjuu Nacionalu opisao Miroslav Ćiro Blažević rekavši da slučaj Jadranke Kosor najbolje pokazuje kako je politika jedna nemilosrdna, beskrupulozna djelatnost te je osudio Andreja Plenkovića što nije pokazao barem mali osjećaj zahvalnosti prema njoj. „Plenkovića nikad ne bi bilo ili bi ga bilo puno kasnije, da nije bilo Kosorice”, izjavio je Miroslav Blažević koji je u intervjuu za Nacional demonstrativno najavio i odlazak iz HDZ-a.

Mnogi su, slično kao i Blažević, očekivali da će novo vodstvo HDZ-a na čelu s Andrejem Plenkovićem i Davorom Stierom na neki način “rehabilitirati” Jadranku Kosor, slično kao što su u HDZ vratili Dragu Prgometa i Milana Kujundžića. No umjesto toga, jedan od ljudi kojima je najviše pomogla u karijeri, Davor Ivo Stier, u prošlotjednom intervjuu listu 24 Express, izjavio je da se Jadranka Kosor „odmaknula od demokršćanskih vrijednosti”. I time dao do znanja da će ona i dalje u HDZ-u ostati nepoželjna.

NACIONAL: Kako komentirate izjavu Davora Stiera da ste se odmaknuli od demokršćanskih vrijednosti?

Ne znam što Davor Stier točno podrazumijeva kad kaže “odmicanje”. Bilo bi važno da i primjerima objasni što je pravi demokršćanski političar. Utemeljitelj HDZ-a dr. Franjo Tuđman nije HDZ karakterizirao kao demokršćansku već kao narodnjačku stranku jer je želio da HDZ okuplja a ne da selekcionira. Bilo bi zato važno i da novi šef HDZ-a precizira što to demokršćanstvo znači pa onda, tko, prema tim kriterijima može, a tko ne može biti član HDZ-a. Ocjena da sam se odmaknula od demokršćanstva, vjerodostojno potvrđuje odluku Tomislava Karamarka o izbacivanju zbog toga što sam branila bivše vodstvo HDZ-a od njegovih optužbi da smo se odrekli Tuđmana i hrvatstva. Karamarko je i dalje uvaženi član što je potvrdio i Andrej Plenković kad je rekao kako će ga rado vidjeti, čuti i popiti s njim kavu. Sa mnom kavu nije popio od 2012. godine, nakon završetka unutarstranačkih izbora na kojima je bio kandidat za mog zamjenika. No, pustimo kave, drago mi je što Davor Stier nije zatajio moju ulogu u završetku pregovora, drago mi je što me ne prešućuje i ne zatajuje kao što to čine neki drugi. Na tome mu, eto, i zahvaljujem.

NACIONAL: Kako je došlo do uspona Davora Stiera u visokoj politici?

U osjetljivoj sam situaciji kad moram govoriti o tome ali, ipak, mislim da se ne može zanijekati činjenica kako sam pravu, stvarnu i iskrenu političku priliku dala upravo Davoru Stieru. Imenovala sam ga svojim savjetnikom za vanjsku politiku, visoko ga pozicionirala u stranci, jer je na moj prijedlog postao i međunarodni tajnik. To je bila osobito važna funkcija zbog pregovora o ulasku u EU, a tako je postao i član predsjedništva HDZ-a s pravom glasa. Naravno, uz negodovanje nekih mojih tadašnjih kolega koji su smatrali, citiram, “da mu dajem preveliku političku snagu”. I bio je, naravno, do kraja mandata jedan od mojih najbližih suradnika. Naša suradnja je bila vrlo korektna, nismo se, naravno, uvijek u svemu slagali, ali ne mogu sebi u odnosu na Stiera ni u čemu prigovoriti. To ističem zato što su svi ljudi koji su danas osobiti pouzdanici Andreja Plenkovića bili i moji suradnici. Među njima je i Davor Božinović kojem sam dala osobitu političku priliku uvodeći ga u vladu kao ministra obrane. On sam mi je u nekoliko prilika rekao: „Znate, kad u inozemstvu vide u CV-ju da sam bio ministar obrane u vladi, to mnoga vrata otvara. Sve ostalo je manje važno”.

NACIONAL: S Davorom Božinovićem bili ste za vrijeme “Karamarkove ere” cijelo vrijeme u kontaktu, budući da je i on isto tako spadao u red nepoželjnih. Kakvi su sada vaši kontakti, otkad se Božinović našao među ljudima od osobitog povjerenja Andreja Plenkovića?

Da, Davor Božinović je spadao među one s kojima sam, u vrijeme Karamarkove vladavine, redovito komunicirala komentirajući političku zbilju, podjele, isključivanja… Tu je, naravno, bez ikakva straha uvijek bio i ostao Vladimir Šeks. I svakako, bez ostatka, Branko Bačić, meni možda najdraža osoba iz vremena premijerskog mandata i vođenja stranke. Možda će zvučati patetično, ali gospodina Bačića na poseban način nosim u srcu i sjećanju jer smo puno toga teškoga posla odradili zajedno dok je on bio glavni tajnik stranke i sasvim sigurno jedan od mojih najboljih ministara. Dakle, među tim rijetkima koji su sa mnom u protekle četiri godine razgovarali o stanju u stranci i politici općenito, bio je i Davor Božinović, da. Sve dok Andrej Plenković nije postao šef HDZ-a. Otad se jednostavno prestao javljati i odgovarati na poruke, iznenada je prekinuo svaki kontakt sa mnom a da mi nije objasnio zašto.

NACIONAL: Je li to možda zbog toga što, kako vam je rekao jedan ugledni HDZ-ovac, svih ovih godina ništa niste naučili o politici?

Taj jedan političar i moj prijatelj mi je više puta govorio, u vrijeme dok su Karamarko i njegovi suradnici optuživali mene i bivše vodstvo HDZ-a da smo se odrekli Tuđmana i “dekroatizirali” i “detuđmanizirali” HDZ i Hrvatsku te da je HDZ postao bljutava sol, da je došlo vrijeme da se poklonim ili da se uklonim. Nisam, na svoju sreću, učinila ni jedno ni drugo, nego sam kao papagaj ponavljala da se mi nismo odrekli ni Tuđmana ni hrvatstva i da nitko od nas nije otišao s Manolićem i Mesićem niti je itko od nas 1994. rušio Tuđmana te da sam ja ostala vjerna Tuđmanu do njegove smrti.

NACIONAL: Nije li i Davor Božinović bio šef predsjedničkog kabineta Stjepana Mesića?

A, je, je, prvi suradnik je bio. I sad su obojica na listama u I. izbornoj jedinici, jedan ljevičar, drugi demokršćanin. Zgodno mi je sjetiti se danas kako sam bila Mesiću protukandidatkinja i žestoko se s njim tukla u kampanji 2005. Suzana iz paštete kontra Mesića, sjećate se? Božinović će se sigurno radosno sjetiti tih vremena.

NACIONAL: Zašto niste mogli šutjeti?

A što bi značilo šutjeti kad vas netko optužuje da ste dekroatizirali Hrvatsku? Bilo bi to ispod svakog ljudskog i političkog dostojanstva, da sam odšutjela takve optužbe. Takva šutnja bi poništila sve što sam radila i sve vrijednosti za koje sam se zalagala. Dakle, govorila sam u više intervjua što sve nije istina. Kao što sam, u vrijeme kad je HDZ kao oporba bio protiv monetizacije autocesta i outsourcinga, na pitanja novinara koji su pratili rad vlade i pitali me jesmo li to imali u programu vlade, odgovarala potvrdno. Radi se o Programu vlade RH iz 2010. koji je obuhvaćao i mjeru davanja dijela izgrađenih autocesta u koncesiju. Da smo imali pune četiri godine mandata, te bismo mjere proveli s koalicijskim partnerima. Inače, da, nakon izbacivanja iz HDZ-a, i dalje sam spominjala Tuđmanovu politiku okupljanja, njegov govor u Vukovaru, isto sam govorila i o Ustavnom zakonu o pravima manjina, suprotstavila se dijeljenju kolona u Vukovaru, i blokadi političkog i vojnog vrha na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Rekla sam svoje mišljenje i o zviždanju u Kninu na Dan pobjede, osudila šajkaču za Mirjanu Rakić kao i otvorene najave o čistkama na HTV-u koje je javno izrekao Karamarko. Reagirala sam i na Kevine jame, reagirala na one koji “nisu čuli ni vidjeli” ZDS na utakmicama, nepotrebnim smatrala referendum o braku u Ustavu, budući da je brak reguliran zakonom. Smatrala sam licemjernim da svetost braka zagovaraju političari koji to vlastitim životom nisu potvrđivali. Na tzv. “Lex Perković” jedina sam podnijela amandman i borila se da zakon ne bude izglasan, potaknula sam inicijativu za Deklaraciju o Šešelju, čudila se odustajanju od obrazovne reforme, tražila zaštitu dostojanstva svakog branitelja; i Milasa, ali i Matića ili Šanguta, osudila Ćorićev prostački napad na Ružu Tomašić, protivila se kvalifikacijama o tome da tko nije za HDZ nije ni za Hrvatsku, kritizirala politiku žice prema izbjeglicama kao i neispunjena obećanja Kolinde Grabar Kitarović o preseljenju, smješkanje s Vučićem dok odnosi sa Srbijom eskaliraju. Jesam li se zbog svega toga “odmaknula od demokršćanstva” i je li to razlog da me kao bivšu premijerku nisu zvali na proslavu Dana državnosti ili na obljetnicu HRT-a kao dobitnicu nagrade za životno djelo?!

NACIONAL: Smeta li vam što danas u HDZ-u, kad se govori o tome koliko žena ima na listi i ima li ih dovoljno, kao protuargument neki ističu isključivo to da je HDZ dao prvu ženu predsjednicu, a potpuno se ignorira činjenica da je HDZ imao i vas kao ženu predsjednicu na čelu stranke i prvu premijerku?

I gospođa Branka Juričev Martinčev, koja mi je bila osobito draga kao osoba, i gospođa Ivana Maletić, u intervjuima, na pitanje o malom broju žena na listama HDZ-a ističu, po istoj špranci, da je HDZ imao prvu ženu predsjednicu. To je, dakle, dogovorena formulacija, jer se prvu premijerku ne spominje. Zataje me svjesno i kao predsjednicu stranke i predsjednicu vlade i to ljudski zna zaboljeti, naravno. A i kod povratka u HDZ jasno je vidljivo da jedni kriteriji vrijede za muškarce, a drugi za žene. No, pustimo mene i moje boli. S političkog aspekta gledano, tako se potvrđuje kao ispravna, odluka prethodnog vodstva o brisanju povijesti stranke od 1999. do 2012. Brisanje nepoćudnih iz memorije u stranci zemlje članice EU u 21 st. asocira na autokratske metode.

NACIONAL: Jedan od najvećih problema koje je Karamarko stvorio je činjenica da je političke radikale doveo na politički mainstream i time ne samo odmaknuo HDZ od centra već, po nekima, i unazadio stranku. Koliko će Andreju Plenkoviću kao umjerenom, proeuropski orijentiranom političaru biti teško smiriti te duhove koji su pušteni iz boce i hoće li to uopće moći?

Teško je u ovom trenutku procijeniti koji je njegov stvarni cilj i kako zapravo želi pozicionirati HDZ. Ono što vidimo je da su isti ljudi prije samo tri mjeseca pljeskali Karamarkovoj politici, obećavali preslagivanja i novi vladu, danas čvrsto uz novoga predsjednika. Činjenica je, isto tako, da Andrej Plenković hvali i ističe kvalitete Zlatka Hasanbegovića kojeg je u politiku lansirao Karamarko što je potvrđeno još višom pozicijom na listi.

NACIONAL: Možda biste i vi trebali popiti kavu s Hasanbegovićem, kao što je to Plenković preporučio Zoranu Milanoviću. Možda biste tada shvatili što je to demokršćanstvo.

Uz sav trud i dobronamjernost, ne mogu razabrati razloge zbog kojih bi Zlatko Hasanbegović bio bliži pojmu demokršćanstva i čemu bi me mogao poučiti. Dr. Franjo Tuđman, na kojeg se i današnje vodstvo HDZ-a poziva i koji je formatirao politički profil HDZ-a, nije dopuštao koketiranje s ustaštvom. On ne bi bio blagonaklon prema političarima koji su, bilo kada, smatrali da su ustaše bili mučenici i junaci. Ne bi tolerirao ni osporavanje izvorišnih osnova hrvatskog Ustava koje je osobno pisao, ni etiketiranje antifašizma floskulom.

NACIONAL: Nema sumnje da je i Sanader svojom politikom “Hristos se rodi” napravio veliki iskorak. Da li bi jedan Hasanbegović mogao biti na Sanaderovoj listi?

To upitajte Sanadera.

NACIONAL: Nije li Sanader u takvim stvarima bio vrlo jasan?

I više nego jasan. Mi smo svi u to vrijeme, cijelo vodstvo, zajedno odlučivali, primjerice, o tome da se ruše spomenici ustaškim uzdanicama koji su postavljeni u nekim mjestima. To su bile odluke tadašnjeg HDZ-a i tadašnje HDZ-ove Vlade.

NACIONAL: Zamjeraju vam, odnosno kao jedan od najvećih “krimena” ističu, to što ste izlazili na izbore s Nikicom Gabrićem i Radimirom Čačićem. A istodobno nikome nije problem što je treći na listi Drago Prgomet, koji će biti i kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba, iako je on bio u savezu s Mostom i iako je bio spreman ući u koaliciju s Milanovićem i s njim se tajno sastajao. A koji je također kritizirao Karamarka, što neki vama zamjeraju. Smetaju li vam ti dvostruki kriteriji?

Apsurd u cijeloj toj kakofoniji je da Karamarkovu politiku zapravo nikad nisam kritizirala, samo sam branila svoju i politiku svojih kolega iz toga doba. Branila sam ono što smo svi mi radili. Drago Prgomet je izravno kritizirao, nazivali su ga zbog toga, kao i mene, “zecom iz SDP-ova šešira” i on je otišao. Što mogu razumjeti i podržati – jer kao ni ja, nije mogao šutjeti. No, razlika je u tome što bih ja ostala u HDZ-u da me nisu istjerali. Ako mi netko zamjera što sam kao neovisna kandidatkinja bila na listi Nikice Gabrića i kasnije Radimira Čačića, moram podsjetiti kako obojica imaju čvrsta i dobra poznanstva u HDZ-u a poznato je i da su Nikica Gabrić i Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a i jedna od ključnih osoba i stupova današnjeg HDZ-a, osobito dobri prijatelji.

NACIONAL: Osim toga, Nikica Gabrić pripada političkom centru.

I Gabrić i Čačić su u centru a ja nisam ulazila u njihove stranke, niti sam osnivala svoju. Nisam prihvatila ni ponudu Zorana Milanovića da kao nezavisna zastupnica budem na njihovoj listi i tako, nakon prošlih izbora, uđem u Sabor. Odgovorila sam mu da kao bivša predsjednica HDZ-a ne mogu prihvatiti ponudu iako sam je smatrala džentlemenskom, ali i pragmatičnom. Ispada, na kraju dana, da bih bila priznata kao demokršćanka da sam napustila HDZ, otišla s jednima, poslije s drugima osnovala stranku, dogovarala suradnju s Milanovićem pa onda napustila vlastitu stranku.

NACIONAL: Kako komentirate izjavu jednog od čelnih ljudi Mosta Nikole Grmoje da Most neće pristati ni na Plenkovića niti na Milanovića kao premijera?

To je bildanje političkih mišića u kampanji pa bi bilo nužno da to obećanje 9. rujna ovjere kod javnoga bilježnika. Ma, jasno je kao dan da će Most ići s HDZ-om nakon izbora i da oni računaju jedni na druge i da će Most pristati na zahtjeve HDZ-a, o čemu jasno govori i partner Darinko Kosor ovih dana.

NACIONAL: Znači li to da su ovi izbori za Zorana Milanovića unaprijed izgubljeni?

Sve ovisi o tome koliko će jedna i druga strana izvorno osvojiti glasova. Vjerojatno će lijeva koalicija biti u prednosti, budući da se radi o koaliciji stranaka. Doduše, i HDZ ide u koaliciji s nekim strankama, ali to javno ne komunicira, kako bi rekao Tim Orešković. Kad je riječ o preostalim desnim strankama koje su se ujedinile, i oni će ići s HDZ-om ako osvoje pokoji mandat. Presudan bi mogao biti broj mandata koje će osvojiti Most i koliko će oni nakon toga biti homogeni. Bit će ovo vrlo neizvjesni izbori, a sljedeća vlada, tko god je bude formirao, bit će krhka i lomljiva. To nije dobro jer će sljedeća godina biti iznimno teška. Dolazi nam na naplatu nekoliko desetaka milijardi kuna, a donošenje proračuna bit će izrazito kompliciran zadatak s obzirom na silna neostvariva obećanja o kojima slušamo ovih dana.

NACIONAL: Da li bi i zbog tog servisiranja duga bilo dobro formiranje velike koalicije koju neki zagovaraju?

Velika koalicija imala bi i prednosti i mane. U političkom smislu u hrvatskim prilikama to bi unazadilo višestranačje, a s druge strane, bilo bi možda dobro zbog donošenja nužnih poteza koje sada i jedna i druga strana taje, a morat će se provesti. Čuli smo u sučeljavanju Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića da ne dolazi u obzir davanje autocesta u koncesiju, ali nismo čuli odgovor na pitanje kako ćemo vratiti dugove. Puko reprogramiranje nije rješenje. Treba o problemima otvoreno govoriti upravo u kampanjama jer je neobično najavljivati i obećavati smanjivanje PDV-a, smanjivanje poreza i povećavanje prava, a da se ne zna kako u tom slučaju osigurati stabilan proračun.

NACIONAL: Kako komentirate to što se Andrej Plenković u sučeljavanju uopće nije ogradio od činjenice da je ruskom donacijom financiran program IFO instituta?

Pa možda ništa o tome nije znao.

NACIONAL: Budući da dobro poznajete Plenkovića, što će biti njegove prednosti, a što mane u vođenju stranke i eventualno vlade, ako HDZ pobijedi?

Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje jer gospodina Plenkovića, očito je, ipak dobro ne poznajem.

NACIONAL: Kako komentirate pojavljivanje obitelji Sanader na luksuznoj jahti obiteljskog prijatelja?

To je pitanje za Državno odvjetništvo.

NACIONAL: U kojoj je fazi vaš zahtjev za ocjenom ustavnosti izbacivanja iz HDZ-a i može li novo vodstvo HDZ-a, ako želi, samo staviti to pitanje ponovno na Sud časti HDZ-a, neovisno o tome što ste vi podnijeli Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti?

Moj je zahtjev tamo od 2013. Mnogi pravni stručnjaci i odvjetnici koji su sa mnom razmotrili činjenice povezane s odlukom Visokog časnog suda, ocijenili su tu i potvrđujuću odluku Predsjedništva, neustavnom. Unutarstranačka demokracija važna je za ukupnu demokratizaciju hrvatskoga društva pa se, ne samo zbog sebe, uzdam u odluku Ustavnog suda.