Gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić jedno je od zaštitnih lica Mosta nezavisnih lista, najvećeg iznenađenja na izborima i trenutno treće političke opcije u Hrvatskoj, ali je i više od toga. Četrdesetogodišnji stomatolog po profesiji, sveučilišni profesor i pročelnik Katedre za dentalnu protetiku Medicinskog fakulteta u Splitu, s Božom Petrovom bio je začetnik ideje okupljanja nezavisnih lista diljem Hrvatske i prije otprilike godinu dana nalazio se u timu “prvoboraca” koji su obilazili gradove i sela i nastojali povezati raspršene snage, udruge civilnog društva i nevladine aktiviste.

Radilo se mahom po Dalmaciji, gdje je građanski bunt i nastao kao reakcija na dugogodišnje “divljanje” HDZ-ovaca i s njima povezanih snaga: u konzervativnim sredinama u pravilu nikada nije postojala realna mogućnost smjene vlasti, pa su se lokalni šerifi opustili i provodili godine u beskrajnom čerečenju javnih dobara, osobnom bogaćenju, nabijanju dugova gradova i općina te držanju tih sredina u očiglednoj zapuštenosti.

Upravo Omiš bio je jedan od tipičnih primjera: HDZ je ondje držao vlast punih četvrt stoljeća i za to vrijeme nikakve alternative nije bilo, a istovremeno je lokalni proračun pustošen do nevjerojatnih razmjera, i to raznim metodama – od namještanja poslova i izmišljanja radova do nenamjenskog trošenja i sasvim očitog uhljebljivanja. Bivši gradonačelnik Ivan Škaričić toliko se bio uljuljao da se otvoreno podsmjehivao na sami spomen izbora i konkurencije. No iza potpuno anonimnog Kovačića tada je stala ujedinjena oporba i u drugom krugu odnijela pobjedu sa samo 72 glasa razlike. Već u izbornoj noći pokušalo se iznova brojati listiće, što je izazvalo revolt i masovne prosvjede na ulicama, a nedavno je kroz Gradsko vijeće srušen proračun. Ivanu Kovačiću to je čak pomoglo jer je na izvanrednim izborima njegova lista osvojila apsolutnu većinu.

Njegova riječ u Mostu danas se sluša i cijeni, iako on sam nema ambiciju otvoreno voditi glavne procese. U pregovore s HDZ-om i SDP-om uključen je u području reforme javne uprave i lokalne samouprave, ali daleko od toga da nema stava i o ostalima. Samo što je diplomatski odmjeren i uvijek će se nastojati izmaknuti iz sfere dnevne politike i dati naglasak na struku.

Kod njega se gotovo može opipati trud da nikoga ne razočara i ne pogazi vlastitu riječ. U razgovoru za Nacional otkrio je da nema ambiciju ulaska u izvršnu vlast, ali i izjasnio se o glavnim temama koje prate pregovore Mosta s lijevom i desnom koalicijom oko formiranja vlasti.

NACIONAL: Što se uopće može izroditi iz ovih maratonskih pregovora Mosta s SDP-ovom i HDZ-ovom koalicijom, konkretno na području na kojemu ste jedan od pregovarača – dakle, reformi javne uprave i lokalne samouprave? Izgleda da obje strane pristaju na gotovo sve naše prijedloge. Da, bilo je govora kako HDZ nije za uvođenje regija, ali jest za smanjenje broja županija, pa na koncu ispada da je objema stranama prihvatljivo 90 do 95 posto naših ideja. No manje je bitno hoće li svi pristati, a puno bitnije jesu li nakon toga zbilja spremni provesti sve promjene.

Kao posljedica, mora se dogoditi smanjenje broja profesionalnih političara, reduciranje količine vijećnika i svih ostalih funkcija na tim razinama. Ići ćemo i na smanjenje broja općina, no način provođenja prepustit ćemo struci: hoće li kriteriji biti broj stanovnika, financije, održivost i slično. U manjim općinama načelnici bi bili volonteri, a zamjenike ne trebaju ni imati. Administracija se mora smanjiti, kao i naknade koje lokalni političari primaju za članstva u raznim nadzornim odborima, upravnim vijećima i slično.

NACIONAL: Mnogi će kazati da bi realan učinak takvih reformi u financijskom smislu za državu ipak bio zanemariv?

Slažem se da se ne radi o pretjeranoj uštedi, ali negdje se mora početi. Jednostavno je nedopustivo da u nekim općinicama načelnici i njihovi suradnici troše cijeli proračun kako bi sebi isplatili plaće, umjesto da ga ulažu u projekte i infrastrukturu. Šteta od takvog ponašanja zato se dugoročno multiplicira.

NACIONAL: Velik dio javnosti tvrdi da je Most već donio odluku o koaliciji te da su pregovori fingirani samo kako bi se obmanulo javnost i birače.

Nikakva odluka nije donesena. Član sam Nacionalnog vijeća Mosta i o tome mogu govoriti sa sigurnošću. U idućih desetak dana svi naši pregovarači predstavit će tijek razgovora s SDP-om i HDZ-om, ali i svoje osobne dojmove. Raspravljat ćemo i donijeti odluku.

NACIONAL: Ali kako namjeravate donijeti odluku ako obje strane prihvaćaju sve, kao što i sami priznajete?

Vrlo jednostavno, morat ćemo sjesti i odlučiti. Očito će presuditi i subjektivna mišljenja, tko komu više vjeruje. Možda ćemo morati glasati i vidjeti kako stojimo.

NACIONAL: Vi osobno, kojoj strani više vjerujete?

I jedni i drugi nude dosta, čak su preduhitrili neke naše prijedloge tako što su ih na razgovorima predstavili kao svoje – iako nisu mogli ni znati s kojim idejama dolazimo na sastanke. Ako se izuzmu svjetonazori, programi većine stranaka ionako su vrlo slični…

NACIONAL: Dakle, ipak bi mogla presuditi ideologija, odnosno, svjetonazor većine članova Mosta?

Iskreno sam uvjeren da većinu nas ne zanimaju priče o partizanima i ustašama i da želimo provedbu barem jednog dijela reformi za koje se zalažemo. Da, netko je možda osobno bliži jednoj ili drugoj strani pa će subjektivnije gledati na te stvari, ali kod većine nas to nije slučaj.

NACIONAL: O predsjedniku Boži Petrovu u javnosti prevladava mišljenje da je vrlo konzervativan i shodno tome bliži HDZ-u i desnici?

Vidim da se dosta piše o tome, ali Božo baš nikada nije inzistirao na takvim stvarima. Ako redovito odlazi u crkvu, ne mora značiti da je automatski bliži desnoj opciji. Ne bih rekao da će olako donositi odluke, poznajući ga siguran sam da će stati, dobro razmisliti i objektivno odvagati sve argumente.

Uostalom, u našim redovima ima dosta ljudi koji se deklariraju konzervativno, ali su skloniji koaliciji s ljevicom. I obrnuto, imamo i ljevičara koji bi radije s HDZ-om. Ali siguran sam da ogromna većina ima dobre namjere.

NACIONAL: Čini se da ste i sami svjesni kako je velika koalicija ‘nacionalnog jedinstva’ neostvariva ideja?

– Da, izgleda da je tako, iako i dalje smatram da bi suradnja svih stranaka bila najlakši put do reformske vlade i promjena koje se moraju dogoditi, pogotovo jer je za neke od njih potrebna i dvotrećinska većina u Saboru. Po svemu sudeći ipak ćemo morati podržati suradnju s jednom od dviju opcija, no i dalje smatramo da bi ‘velika’ vlada bila učinkovitija.

NACIONAL: Je li Most zbilja spreman dati predsjednika vlade, odnosno, je li Božo Petrov kandidat za tu funkciju?

Gledajte, pregovori su zbilja ozbiljni i iskreno nas zanima da se provedu reforme, iako znam da se ta riječ ljudima već popela na vrh glave. Da smo bili zainteresirani za fotelje, odavno bismo ih mogli ugrabiti i podijeliti. Na nama će biti da procijenimo želimo li uopće ući u vladu, ali prevladava stav da se to treba dogoditi, posebno za resore ključne za provedbu dogovorenih promjena.

NACIONAL: Imate li vi ambicija za ulazak u izvršnu vlast?

Nemam, to decidirano tvrdim. Namjeravam ostati gradonačelnik Omiša i tu funkciju neću napustiti, a u Saboru ću biti podrška i zalagati se za ideje iza kojih stojimo od prvog dana. Ali da, Most mora imati svoje predstavnike u vladi koji bi bili kontrolori, osigurači da se reforme zbilja odrađuju kako treba. Bilo bi nekorektno da samo sjedimo u Saboru i kritiziramo iz te pozicije, moramo preuzeti odgovornost.

NACIONAL: Jeste li svjesni da bi eventualni neuspjeh Mosta dugoročno utjecao na hrvatsku političku scenu tako što bi nezavisne opcije u budućnosti imale manji kredibilitet i povjerenje građana? Odnosno, da bi se još jače zacementirao duopol SDP-a i HDZ-a?

Ja u to ne vjerujem, uvijek će biti trećih opcija. Pogotovo na nižim razinama i u malim sredinama. Ako Most i pogriješi, pojavit će se novi ljudi koji će učiti na našim greškama, pa makar i za deset ili petnaest godina.

Istina je da smo mi dobili izuzetnu priliku promijeniti stvari naprosto jer smo uspjeli u jednoj inicijativi okupiti ogroman broj ljudi punih entuzijazma – i to ne samo s raznih nezavisnih lista, nego i iz udruga ili civilnih inicijativa. Svi su oni u svojim lokalnim sredinama pokazali dobar i kvalitetan rad, ali naravno da na nacionalnoj razini mogu djelovati učinkovito samo ako su pod jednom kapom.

NACIONAL: Opcija novih izbora, po vama, također otpada?

Ne mogu predvidjeti kako će dalje teći razgovori i kako će pregovori na koncu završiti, ali mislim da bi ipak trebalo voditi računa da se vlast formira i da se ne izazivaju parlamentarne krize, između ostalog i zbog nepredvidivih vanjskopolitičkih okolnosti. A s novim izborima možda bismo dobili slične rezultate i opet imali pat poziciju.

NACIONAL: U redu, a što je od reformi koje predlaže Most uopće realno provesti nakon što se konačno formira vlada?

Dosta toga, i to iz svih područja o kojima razgovaramo, no jasno je da će biti teško provesti apsolutno sve. Ali za dio njih treba tek usvojiti najobičnije promjene nekih zakona i sve se to može napraviti unutar roka od šest mjeseci.

Od ključnih prijedloga dao bih prednost pravosuđu, zatim izmjenama u sustavu lokalne samouprave – koje uključuju smanjenje broja županija i općina, ali i prenošenje barem dijela ovlasti na nižu razinu i značajnu decentralizaciju jer ovako jednostavno ne funkcionira – te reformu monetarne politike. Tu su i obrazovanje i visoko školstvo te olakšavanje položaja poduzetnicima.

NACIONAL: Govoreći o poduzetništvu, dosta analitičara ocijenilo je gospodarski program Mosta kao izrazito “desni”, odnosno, sklon deregulaciji i neoliberalnom pogledu?

Ja se s time uopće ne bih složio i ne mislim da je istina. Osobno sam snažno protiv neoliberalizma koji provode banke, nisam za privatizaciju javnih dobara, ne smatram da bi sve trebalo biti prepušteno tržištu i mislim da bi država trebala imati jasan stav i utjecaj.

Potpuno druga stvar je činjenica da u Hrvatskoj u pravilu imamo loše gospodarenje javnim dobrima i užasna vodstva javnih tvrtki i institucija koje mahom služe samo za uhljebljivanje.

NACIONAL: Na lokalnoj razini, dakle u gradu Omišu, imali ste vrlo loše iskustvo s HDZ-om koji vam je nakon 25 godina na vlasti ostavio devastiranu sredinu. Je li to razlog za eventualnu sklonost koaliciji s SDP-om na nacionalnoj razini?

Da, istina je da je naspram Omiša HDZ proteklih desetljeća bio apsolutno besraman, ali reći ću i da se radi o ljudima koji su jednostavno iskoristili priliku koju im je stranka dala. Koliko god bih osobno morao imati predrasude, nastojim biti objektivan i na obje opcije gledati jednako. Ni na kakve razgovore nisam išao s unaprijed formiranim stavom, ovdje se ipak radi o nacionalnoj razini.

NACIONAL: Kako gledate na postupke Drage Prgometa i njegovo isključivanje iz Mosta?

Moram kazati da me sve to dosta pogodilo. On je iznimno dobra i inteligentna osoba i žao mi je što se sve to dogodilo, volio bih da je ostao s nama.

NACIONAL: Kako komentirate Prgometovo osnivanje stranke i kako će to utjecati na Most?

Takav potez donekle je bio i očekivan nakon što je isključen iz Mosta jer će mu djelovanje u Saboru time biti lakše. Međutim, mi imamo svoj program i svoje dogovore i nastavljamo dalje te to neće ni na koji način utjecati na nas.

NACIONAL: Kada očekujete konačni dogovor o budućoj vladi i jeste li svjesni da ćete, što god odlučili, razočarati dio javnosti i svojih birača?

Vjerujem da će sve biti jasno u roku od desetak dana. Da, za Most su glasali i lijevi i desni građani, pa je očito da će netko od njih biti nezadovoljan. Nama nema druge opcije nego da svojim radom svejedno pokušamo opravdati povjerenje i jednih i drugih.

NACIONAL: Najavili ste da niste zainteresirani za ulazak u izvršnu vlast i da ostajete gradonačelnik Omiša, jeste li u dvije i pol godine, koliko ste na vlasti, postigli neke promjene?

Smatram da jesmo. Nakon početnog snimanja stanja i bitke s kosturima iz ormara, krenuli smo u realizaciju nekoliko bitnih projekata. Samostalno smo isfinancirali dovršetak gradske sportske dvorane, započeli s velikim proširenjem groblja, izgradili nekoliko ključnih ulica na području koje je bilo nevjerojatno zapušteno, a u stvarnosti predstavlja sami centar grada. I novi vrtić je za grad ove veličine velika vijest, a uskoro ćemo urediti još jedan.

NACIONAL: Jeste li sanirali naslijeđene dugove?

S početnih 56 milijuna kuna dospjelih obveza došli smo negdje na 35 milijuna kuna, što je velika stvar uzevši u obzir da godišnji prihodi grada realno iznose 48 do 50 milijuna kuna. Stabilizirali smo situaciju, imamo dosta prihoda. Pazimo da rashodi ne prelaze naše mogućnosti, ali mi uopće ne štedimo – mislim da je to jedna od zabluda koje treba demistificirati. Ne, ne štedimo, nego se samo ponašamo odgovorno. Stvari bi išle znatno brže da postoje drugačiji odnos državne vlasti, manje administrativne prepreke i manja centraliziranost Hrvatske. Uostalom, to i jesu razlozi što sam se uključio u projekt Mosta na nacionalnoj razini.