Ines Strenja, neurologinja iz Rijeke, jedna je od najaktivnijih zastupnica Mosta u Hrvatskom saboru, a sada se kao četvrta na listi aktivirala i u kampanji Mosta za europske izbore. Prema svim anketama, Most bi u Europski parlament trebao zasigurno poslati jednog kandidata ili kandidatkinju, ali na završnom skupu Mosta u Boćarskom domu prošle nedjelje predsjednik Mosta Božo Petrov najavio je da će se stranka boriti za dva mandata. Prema onome što je rečeno na tom skupu, jasno je da se za ta dva mandata planiraju boriti dosad najžešćim udarom na HDZ i njihova predsjednika i premijera Andreja Plenkovića. Nikola Grmoja svečano je najavio da će Most “započeti proces detronizacije briselskog princa Plenkovića, kao što su Nijemci započeli detronizaciju njegove pokroviteljice Angele Merkel koja je jučer pohodila posljednje poslušnike u Europi”.

Kako gleda na izjave Andreja Plenkovića o tome da je Angela Merkel došla u Hrvatsku zato što je HDZ jak te kakve je standarde vladanja Plenković nametnuo odbijajući smijeniti ministre unatoč brojnim aferama, kao i je li za to što se Plenković može tako ponašati kriva slaba oporba, za Nacional je odgovorila Ines Strenja.

NACIONAL: Četvrti ste na listi Mosta za europske izbore. Miro Bulj, koji ima najaktivniju kampanju, na zadnjem je mjestu. Ankete vam daju šanse za jedan mandat. Kakav je dogovor, hoće li u Europski parlament ići onaj tko osvoji najviše preferencijalnih glasova ili drugi odnosno druga na listi, Sonja Čikotić?

Dogovorili smo se da u Europski parlament ide onaj kandidat koji ima najviše preferencijalnih glasova. Bez obzira na preferencijalni prag od 10 posto. I to je jedna poruka koju želimo poslati, da se preferencijski izbor birača mora poštovati i da mi kao Most želimo više preferencijskog glasovanja na izborima općenito.

NACIONAL: Prvi na listi Božo Petrov neće ići u Europski parlament. Je li to korektno prema biračima i zašto onda nije preuzeo zadnje mjesto na listi?

Bilo bi nekorektno da je Božo šutio, kalkulirao pa nakon izbora objavio da ne ide u Bruxelles. Njegova kandidatura je isto tako poruka biračima da su ovi izbori važni. Mi smo bili svjesni da izlaznost vjerojatno neće biti velika, da će se europske teme teško probiti u javnost. A za Most su ovo prvi europski izbori i trebali smo jaka imena na listi koja će jasno komunicirati naše stavove. Da ne govorim o “nejednakosti oružja” u kampanji u kojoj vladajući opet otvaraju liftove, zakopavaju kamene-temeljce itd., sve o trošku poreznih obveznika.

NACIONAL: Koga će Most podržati za predsjednika Europske komisije?

Daleko je još od odgovora na to pitanje. Most se, uostalom, ne slaže ni s ovim konceptom “Spitzenkandidata”. Tu se valjda želi dati nekakav prividni demokratski izborni legitimitet tzv. Spitzenkandidatima. Ali to tako, nažalost, ne funkcionira. Birače u Hrvatskoj ne zanima kojoj europskoj grupaciji pripada koja hrvatska stranka, a još manje ih zanimaju njihovi Spitzenkandidati.

NACIONAL: Premijer Andrej Plenković izjavio je da su njemačka kancelarka Angela Merkel i Spitzenkandidat Europskih pučana za predsjednika Europske komisije Manfred Weber došli u Hrvatsku i na skup HDZ-a jer znaju koliko je jak HDZ. Je li takvim izjavama Plenković sam umanjio važnost dolaska Angele Merkel u Hrvatsku nakon punih osam godina?

Rekla bih da je njihov susret bio susret ljudi koji imaju problem kako zadržati birače. Pad povjerenja birača u CDU dok mu je na čelu bila Angela Merkel doveo je do toga da je morala napustiti mjesto šefice stranke i sada zapravo odrađuje svoj posljednji mandat kao kancelarka. S druge strane, promatram premijera Plenkovića koji iz grešaka Angele Merkel nije ništa naučio. Velike stranke diljem Europe upale su u velike probleme, neke su potpuno nestale, druge gube birače i njihovo povjerenje. O tome bi trebali razmišljati i Merkel i Plenković.

‘USPJEH REFERENDUMSKE inicijative ’67 je previše’ najveći je politički poraz premijera Plenkovića dosad. Ali ne vjerujem da će Vlada zbog ovoga pasti. I Milanović se održao do kraja mandata’

NACIONAL: Plenković se zalaže za što skoriji ulazak Hrvatske u eurozonu, kancelarka Merkel u tome ga je sada otvoreno podržala. Predsjednik Mosta Božo Petrov pak upozorava da Hrvatska na to nije spremna. Zalažete li se vi za to da Hrvatska uđe u eurozonu kad bude spremna ili smatrate da uopće ne treba ulaziti u eurozonu i zašto?

Hrvatska trenutno nije spremna za euro, a što se tiče našeg ulaska u eurozonu, htjeli bismo da o tome odluku donesu građani na referendumu. U Mostu nismo skloni srljanju u eurozonu. Mislimo da u Hrvatskoj ne postoje uvjeti za uvođenje eura. Glavni argument za to je neprovođenje istinskih strukturnih reformi. Bez njih je nemoguće ostvariti bolje performanse gospodarstva na srednji i dugi rok. Aktualne skromne stope rasta istopit će se zato s prvom recesijom. I onda smo opet na početku. Opet nova zaduživanja za financiranje visoke javne potrošnje.

NACIONAL: Most se zalaže za mjere kojima bi se omogućio ostanak mladih ljudi – pa tako i liječnika – u Hrvatskoj. Koje su to konkretno mjere?

Programi zapošljavanja na razini Europske unije favoriziraju mobilnost radne snage, a Hrvatskoj to znači odljev radno sposobnih ljudi koji bi trebali biti nositelji razvoja i rasta. Most se ne protivi mobilnosti, koja je jedna od temeljnih sloboda, ali naglasak stavlja na zadržavanje domaćih ljudskih resursa i ulaganje u njih. No kao i kod svih novijih članica EU-a, značajan broj zdravstvenih djelatnika i liječnika i medicinskih sestara, kojih je ionako nedostajalo, svoje mjesto pod suncem su potražili u Zapadnoj Europi. Stoga ćemo se u Europskom parlamentu zalagati za to da se univerzalni programi zapošljavanja mladih na europskoj razini zamijene specifičnim nacionalnim programima krojenima prema potrebama svake pojedine članice koji će se financirati iz zajedničke blagajne.

Što se tiče liječnika u našoj zemlji, unatoč upornom ukazivanju na njihov nedostatak, ni nakon dvije trećine mandata ovog ministra Kujundžića nismo vidjeli nijednu konkretnu mjeru od strane Ministarstva zdravstva koja bi pokrenula promjene u zdravstvenom sustavu, ni na financijskoj ni na organizacijskoj razini, niti po pitanju kadrovske devastacije. Nasuprot tome, Istarska županija, Koprivničko-križevačka, Varaždinska i Bjelovarsko-bilogorska županija su osmislile potrebne mjere, preuzele financijski teret kamata po stambenim kreditima liječnika, sufinanciraju podstanarski smještaj i osmišljavaju projekte od koristi za ostanak liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika. Uskoro kreće ljeto kada će po prvi put raditi liječnici bez dana pripravničkog staža, čime ugrožavaju sebe, ali nadasve građane koji će tražiti njihovu medicinsku skrb. Nije riješeno pitanje specijalizacija liječnika kao ni pustoš koju vidimo na ruralnim i otočkim područjima Hrvatske gdje je odavno već trebalo donošenjem novog Zakona o zdravstvenom osiguranju te striktnom primjenom donesenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti prvenstveno zaštititi stanovništvo, ali i liječnike nad kojima se provodi represija lokalnih samouprava i ravnatelja domova zdravlja zbog nedjelovanja županija. Ponosna sam što su najznačajnije mjere za liječnike donesene u vrijeme dok je Most bio u Vladi, kada sam mogla i osobno utjecati na to da se donese izmijenjeni Pravilnik o specijalističkom usavršavanju kojim je 1000 liječnika potpisalo anekse i više nisu bili dužni milijunske odštete svojim ustanovama, donesen je Pravilnik o radu izvan punog radnog vremena i dozvoljen je dualni rad, kao i Pravilnik o užim specijalizacijama. Naravno, navodim samo neke, a inicirala sam i izmjene Kaznenog zakona o napadu na zdravstvene djelatnike, da bi nakon deset mjeseci čekanja HDZ zbog pritisaka isto predložio u svojim izmjenama Kaznenog zakona. Dakle, uveden je novi članak “Prisila prema zdravstvenom radniku”. Ja zadovoljna.

NACIONAL: Podržavate li “Hod za život” na dan izborne šutnje? I što kao liječnica mislite o mogućnosti zabrane ili otežavanja abortusa? Je li to pravi način na koji se može smanjiti broj abortusa?

Koliko sam za život, dokazala sam time što sam rodila sina na prvoj godini fakulteta, ali oduvijek mislim da žena ima pravo donijeti odluku. Međutim, nisam pobornik pobačaja u smislu da je to metoda kontracepcije. Dakle, edukacija i edukacija. Djeci i mladima moramo omogućiti da nauče na koji se način mogu zaštititi od neželjene trudnoće te koje su sve neželjene komplikacije istog i na tjelesnoj, ali i na psihološkoj razini. Kod njih treba sazreti saznanje da je svaki život vrijedan. No nikako ne smatram prihvatljivim da se pobačaj zabrani i ode u sferu zabranjenog jer će ga to gurnuti u zonu ilegale, gdje će trudne žene završiti na kuhinjskim stolovima ili će jednostavno otići obaviti pobačaj u Sloveniju. Potpora koju će dobiti svaka žena prilikom odluke da zadrži dijete je ključna, to je ono na čemu moramo raditi. Ne na zabranama.

Što se tiče “Hoda za život” i “Hoda za slobodu”, svatko ima pravo “hodati” za ono za što se zalaže. Vjerujte, mnogi bi mogli biti na obje strane, ovisno o tome kako pitanje glasi. Bilo bi bolje da je bio organiziran tjedan nakon izbora. Time bi pokazali da nisu politički motivirani.

NACIONAL: Most je podržao referendumsku inicijativu “67 je previše” i upozoravate da je sadašnji mirovinski sustav neodrživ. Može li Plenkovićeva vlada pasti upravo na tom pitanju?

Uspjeh referendumske inicijative “67 je previše” je najveći politički poraz premijera Plenkovića dosad. Ali ne vjerujem da će vlada zbog ovoga pasti. I Milanović se održao do kraja mandata, premda je i on doživio nekoliko sličnih poraza. Svakako će manji HDZ-ovi partneri nastojati nešto ušićariti na slabosti premijera i HDZ-a, a i polako se počinju zauzimati startne pozicije za parlamentarne izbore 2020. Očekujem da će Vlada primijeniti svoju standardnu taktiku odugovlačenja s referendumom. Već su najavili brojanje svih potpisa premda je jasno da ih ima više nego dovoljno.

‘NE SVIĐA MI SE premijerova karakterna crta gdje voli ponižavati ljude ili docirati svisoka.Navikla sam da se trebam čuvati takvih ljudi koji žele nametljivo utjecati na moj život, mišljenje i slobodu’

NACIONAL: Je li Most zapravo proživljavao svojevrsnu krizu identiteta nakon svega što se događalo najprije s onim pregovorima s Karamarkom i Milanovićem koji su izludili javnost, potom koaliranjem s Karamarkovim HDZ-om i izbacivanjem iz koalicije s Plenkovićevim HDZ-om? A potom su se pojavile i druge stranke i platforme koje se s vama bore za mjesto treće političke opcije u Hrvatskoj.

Most je platio političku cijenu svih događaja unatrag 3-4 godine. U to nema sumnje. Ali vjerujem da će svaki objektivni promatrač reći da ništa u hrvatskoj politici nije isto otkad se pojavio Most. Morate priznati da je sve nekako postalo transparentnije. Sve je teže igračima iz sjene tamo i ostati. A što se tiče Mosta, neke smo utakmice izgubili, neke dobili. Naučili smo puno toga i idemo dalje hrabro.

NACIONAL: Vidite li vi HDZ još uvijek kao potencijalnog koalicijskog partnera u budućnosti? Ili ste bliži Amsterdamskoj koaliciji?

Teško je govoriti o partnerstvima i koalicijama u ovim političkim okolnostima. Tek na ovim europskim izborima vidjet ćemo tko je zapravo koliko politički težak. Osim Amsterdamske koalicije, većina aktera izlazi samostalno na izbore i euroizbori će biti dobar politički test za sve. A što se tiče HDZ-a, ta je priča za nas završena.

NACIONAL: Iako odbijate reći u koju će političku grupaciju Most ući u Europskom parlamentu, bi li vam mogla biti bliska nova grupacija čije je osnivanje najavio dosadašnji šef parlamentarne skupine Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) Guy Verhofstadt. On je najavio osnivanje nove liberalne, proeuropske, centrističke obitelji, u kojoj će vodeću ulogu imati zastupnici stranke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona La République en marche.

Europske političke grupacije uopće nam nisu u fokusu sada. Stvari se mijenjaju na europskoj političkoj sceni. Mi ne želimo uletjeti u nekakve priče bez da vidimo tko su ti ljudi, koje su njihove politike i da se uvjerimo da ćemo imati slobodu i podršku raditi u korist hrvatskih interesa.

NACIONAL: Nedostaje li Mostu ta liberalna komponenta da bi bio stranka centra? I želi li Most uopće biti stranka centra?

U Mostu, kao i u drugim političkim opcijama, postoji jedna dinamika. Raspravljamo gotovo svakodnevno o različitim pitanjima. Oblikujemo stavove, ali to ne činimo nametanjem. Ne tražimo od nikoga u Mostu da se odrekne svojih stavova kad nam se priključi. Stoga mislim da Most ima jednu zdravu liberalnu komponentu koja mu daje širinu.

NACIONAL: Kakav je vaš osobni dojam o premijeru Andreju Plenkoviću i trebaju li mu birači vjerovati?

Ne sviđa mi se ta njegova karakterna crta gdje voli ponižavati ljude ili docirati svisoka. Posebno kad čujem da govori o nekakvim transformativnim nastojanjima. Navikla sam da se trebam čuvati takvih ljudi koji žele nametljivo utjecati na moj život, mišljenje i slobodu. Takvima neću nikad vjerovati, a ne bi trebali ni birači.

NACIONAL: Slažete li se s tezom da je Plenković toliko jak zato što nema pravu alternativu ni u oporbi ni u HDZ-u?

Kod nas političari kad se domognu vlasti, svoju snagu i utjecaj stvaraju tako da pod svoju kontrolu stavljaju institucije. To se događa i sad. Najprije je uspostavljena kontrola nad represivnim aparatom pa su počele kapitulirati i druge institucije. Čak su vladajući u dobroj mjeri kastrirali i Sabor, izmjenama saborskog Poslovnika. A sad kad su HDZ-ovci to sve uspješno odradili, sad su i oni došli na red.

NACIONAL: Na Plenkovića se često gleda kao na proeuropskog političara koji je trebao podići demokratske standarde u Hrvatskoj. Međutim, unatoč svim mogućim aferama, od imovinskih kartica do prometnih nesreća njegovih ministara pa do afere SMS u koju je upetljan njegov stranački zamjenik i potpredsjednik Sabora, nitko nije snosio nikakve posljedice. S druge strane, ministar u vladi jedne Angele Merkel podnio je ostavku zbog izazivanja prometne nesreće, ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg zbog plagijata, i nisu jedini koji su podnijeli ostavku zbog nekog propusta, a upravo gledamo primjer kako je austrijski premijer Sebastian Kurz raspustio cijelu Vladu zbog afere svog koalicijskog partnera. Kakvi su to onda Plenkovićevi demokratski standardi?

Maloprije sam to objasnila. To je jedan mentalni sklop za koji ne postoji drukčiji model vladanja od represije, samovolje i zloporabe institucija. Očekivati, dakle, da se poštuju demokratski standardi u ovakvom društvu koje pokazuje nedemokratske tendencije nije zasad realno.

NACIONAL: Možete li zamisliti kakav bi odjek u njemačkim ili švedskim medijima imale optužbe da je potpredsjednik parlamenta osumnjičen da je prisluškivao vlastitu suprugu i ljubavnicu, a da je to potencijalno tek manji dio onoga u što je bio upetljan? Zašto Plenković unatoč takvim optužbama i dalje ne želi smijeniti Milijana Brkića s mjesta potpredsjednika Sabora, iako za smjenu potpredsjednika Sabora ne mora imati nikakav poseban razlog? Dakle, mogao je to učiniti kao što je Karamarko svojedobno smijenio Jadranku Kosor i Vladimira Šeksa.

To su unutarstranačke borbe u HDZ-u i to mi je teško komentirati. Ali uzimajući sve u obzir, kako se konkretna SMS afera razvija, sve sam uvjerenija da su Milijan Brkić i Andrej Plenković lice i naličje istog novčića. Nema tu bitne razlike u metodama, pitanje je samo tko je u određenom trenutku u poziciji moći.