Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba Bujević u razgovoru za Hinu uoči Nacionalnog dana hitne medicinske službe i skorog početka turističke sezone ocjenjuje trenutno stanje hitne medicinske službe (HMS) u Hrvatskoj, ističući da uspješno zbrinjava većinu pacijenata u okviru tzv. “zlatnog sata” ali još uvijek ne može osigurati pravodobnu hitnu skrb za stanovnike otoka, ruralnih, prometno udaljenih i izoliranihpodručja, kao i turiste, te najavljuje projekte uspostave HMS-a na moru i raspisivanje novih specijalizacija iz hitne medicine.

U hitnoj medicini neizostavan pokazatelj uspješnosti je “zlatni sat” u zbrinjavanju hitnih pacijenata. U kojem vremenu hitni pacijenti danas u Hrvatskoj dobiju potrebnu pomoć?

Raspored timova HMS-a unutar pojedine županije i međužupanijska suradnja zavoda za hitnu medicinu na terenu omogućuju da danas timovi HMS-a u 80 posto slučajeva na mjesto intervencije stižu unutar 10 minuta od poziva u urbanim, a unutar 20 minuta u ruralnim područjima. Brz dolazak timova HMS-a na mjesto intervencije omogućuje dolazak pacijenta u bolnicu u okviru “zlatnog sata”, što je iznimno važno jer pravovremeno bolničko zbrinjavanje utječe na pozitivan ishod i kvalitetan oporavak kritično oboljelih ili teško ozlijeđenih pacijenata.

U HMS je puno ulagano zadnjih godina, što još treba napraviti kako bi se služba do kraja ustrojila?

Prije osam godina, u sklopu aranžmana sa Svjetskom bankom, započeo je projekt unapređenja hitne medicinske službe i investicijskog planiranja u zdravstvu, kroz koji je osnovan 21 županijski zavod za hitnu medicinu, pokrenuto je osnivanje objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP), propisani su standardi po kojima su nabavljena vozila za timove HMS-a te oprema za bolničku i izvanbolničku službu, pokrenuta je specijalizacija iz hitne medicine te uvedena standardizirana edukacija za djelatnike bolničke i izvanbolničke HMS. To su bili temelji na kojima su se počeli graditi novi standardi koje građani mogu očekivati ako im treba dostupna i učinkovita hitna skrb na cijelom području Hrvatske. Prije osam godina osnovan je i HZMH koji, prateći svjetsku praksu, nastoji razvoj naše hitne medicine tretirati kao kontinuirani proces poboljšanja kvalitete HMS-a. Hrvatski sabor prepoznao je naše napore i 30. travanj proglasio Nacionalnim danom hitne medicinske službe, po uzoru na niz zemalja koje nastoje djelatnost i dostignuća HMS-a približiti svojim građanima. Naravno, hitna medicina svakim se danom razvija i napreduje, pa smo svjesni da dosadašnji uspjesi ne znače kraj našeg posla. Sukladno resursima i dokazanoj praksi nastavit će se raditi na poboljšanju organizacijskih mogućnosti HMS-a.

Nakratko se pokušala ustrojiti Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS), no trenutno hitni prijevoz pacijenata duž jadranske obale ponovno obavljaju vojni helikopteri. Mogu li oni uspješno obavljati tu zadaću i je li nam potreban HHMS koji bi pokrivao priobalni i kopneni dio zemlje?

Glavna uloga HHMS-a je zbrinjavanje teško ozlijeđene ili kritično oboljele osobe tako da medicinski tim iz helikoptera odmah po primitku poziva leti na mjesto intervencije. To je jedini način da se skrati vrijeme do početka zbrinjavanja hitnog pacijenta na teško dostupnim ili cestovno nedostupnim mjestima. Dugogodišnja suradnja Oružanih snaga Republike Hrvatske s Ministarstvom zdravstva u vezi korištenja vojnih helikoptera za hitan medicinski prijevoz izuzetno je korektna, no letovi vojnih helikoptera u medicinske svrhe organizirani su samo kao sekundarni letovi za pacijente do kojih je prije došao i koje je prethodno zbrinuo zemaljski tim HMS-a. Takvo postupanje produžuje vrijeme do dolaska pacijenta u bolnicu pa se nameće zaključak da se bez namjenskog HHMS-a stanovnicima otoka, ruralnih, prometno izoliranih i udaljenih područja, kao i turistima, bez obzira na broj zemaljskih timova HMS-a, ne može omogućiti jednako dostupna, pravovremena i odgovarajuća hitna skrb. Ministarstvo zdravstva je zato iz kredita Svjetske banke osiguralo sredstva za provedbu studije izvodljivosti uspostave HHMS-a koja bi trebala utvrditi za koja područja bi se takva služba trebala organizirati.

Najavljena je i uspostava HMS-a putem brzih brodova na moru, koja bi se financirala iz EU fondova.

Na inicijativu HZHM-a u sklopu europskih fondova osigurano je šest milijuna eura za nabavu specijaliziranih brzih brodica, njihovo opremanje i ugovaranje vezova. Ministarstvo zdravstva ovlastilo je HZHM za provedbu izrade studije izvodljivosti kao prve faze ulaganja, sukladno Operativnom programu konkurentnosti i kohezije. Izrađena studija u ožujku 2017. predstavljena je Ministarstvu, a sada nam slijede dogovori s partnerima i korisnicima, te provedba natječaja za nabavu brodova.

Često se govori o preopterećenosti HMS-a nehitnim pacijentima, zbog čega je bivši ministar najavljivao uvođenje naplate za nehitne pacijente u OHBP-ima. Kako rasteretiti pretrpane hitne bolničke odjele?

Od ukupno 537.439 pacijenata, koji su lani zbrinuti u OHBP-ima, čak 65 posto bili su nehitni pacijenti, ali su trebali zdravstvenu skrb koja im na drugim mjestima nije bila dostupna. Da bi se OHBP-i rasteretili, prvenstveno treba promijeniti organizaciju rada svih drugih dionika primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kako bi se racionalizirali ljudski, materijalni i financijski kapaciteti u svrhu osiguranja pravodobne zdravstvene skrbi za sve pacijente. Transparentno praćenje pacijentovog puta sukladno njegovim potrebama omogućit će kontinuirano pružanje odgovarajuće zdravstvene skrbi, što je cilj svakog zdravstvenog sustava.

Prije nekoliko godina uvedena je specijalizacija iz hitne medicine, a najavljeno je i raspisivanje novih specijalizacija. Koliko nam nedostaje specijalista hitne medicine i kakav je interes mladih liječnika za rad u hitnoj medicini?

Hitna medicina je poziv koji se mora živjeti i voljeti da bi se moglo raditi u svakodnevnim stresnim situacijama. S obzirom da je relativno nedavno uvedena, a sama specijalizacija traje pet godina, ponosni smo što smo u siječnju dobili prvu specijalisticu hitne medicine. Na specijalizaciji je trenutno još 141 mladi liječnik i liječnica, a kroz Europski socijalni fond osigurali smo 50 milijuna kuna za nove 54 specijalizacije koje će biti raspisane do kraja svibnja. Osim toga, HZHM raspisao je projekt kontinuiranog usavršavanja radnika u djelatnosti hitne medicine, kojim će se iz Europskog socijalnog fonda osigurati 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava za povećanje znanja i vještina djelatnika izvanbolničke i bolničke hitne medicine u iduće četiri godine. Početak provedbe projekta očekuje se krajem godine.

Razgovarala: Tamara Marinković