Vlada Republike Hrvatske predstavila je nedavno rezultate ključnih gospodarskih resora u 2014. godini. Jedan od tih resora, Ministarstvo poduzetništva i obrta, pohvalilo se rastom investicija u tom sektoru za 20 posto, gotovo stopostotnim iskorištavanjem sredstava iz europskih fondova, povećanjem broja novoosnovanih tvrtki i obrta u odnosu na broj ugašenih, povećanjem poticaja malim i srednjim poduzetnicima te u konačnici rast izvoza kod malih i srednjih poduzetnika. Tim povodom Nacional je razgovarao s ministrom Gordanom Marasom koji će u predizbornoj godini imati još jedan izazov više. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko svoj budući gospodarski program temelji upravo na rastu malog i srednjeg poduzetništva i tvrdi da država u tom sektoru nije napravila dovoljno.

[quote_box_center]

• Vlada Republike Hrvatske predstavila je nedavno rezultate ključnih gospodarskih resora u 2014. godini

• Ministarstvo poduzetništva i obrta, pohvalilo se rastom investicija u tom sektoru za 20 posto, gotovo stopostotnim iskorištavanjem sredstava iz europskih fondova te povećanjem broja novoosnovanih tvrtki i obrta u odnosu na broj ugašenih

• Tim povodom Nacional je razgovarao s ministrom Gordanom Marasom koji će u predizbornoj godini imati još jedan izazov više

[/quote_box_center]

NACIONAL: Nakon što je Vlada predstavila rezultate za 2014., ekonomski analitičar Damir Novotny ocijenio je da se malo i srednje poduzetništvo pokazalo dosta vitalnim, ali da to nije rezultat rada ministarstva ni Vlade jer ta poduzeća znaju opstati na tržištu i bez pomoći države koja nema instrument za poticanje razvoja. Kako to komentirate i ima li još prostora za rad?

Drago mi je da se u mandatu ove Vlade vide rezultati u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Analitičari prepoznaju taj sektor kao najzdraviji u gospodarstvu te vide pozitivne rezultate izvoza i investicija, što se do nedavno nije događalo. To ne bi bilo moguće da država nije povukla određene poteze. Prije svega, na početku mandata smo za najmanje tvrtke i obrte podigli prag za ulazak u sustav PDV-a s 80 na 230 tisuća kuna, što je 40-ak tisuća njih dovelo u povoljniju situaciju nego prije. Drugo, intenzivirali smo poticaje. Vlada je u protekle tri godine u poduzetništvo uložila 2 milijarde kuna, što je dvostruko više nego što su prethodne dvije vlade uložile zajedno. Također, poslovno okruženje je povoljnije, jednostavnije i jeftinije je osnovati tvrtku ili obrt. Uveli smo jednostavno trgovačko društvo što se pokazalo kao dobar potez i dosad ih je osnovano 20-ak tisuća. Smanjili smo neke parafiskalne namete poput spomeničke rente i doprinosa za šume, omogućili smo doprinos za samozapošljavanje mladih, izdali smo pet puta više jamstava HAMAG BICRO-a za investicije nego što je to, recimo, bilo 2011., a donijeli smo i mnoge druge mjere. Možda najznačajnija mjera koju smo donijeli je ona koju su svi poduzetnici do sada priželjkivali i sve politike do sada zaobilazile, a odnosi se na plaćanje PDV-a po izdanoj, umjesto po naplaćenoj fakturi. Nazvali smo je “Naplati pa plati” i ta će mjera pomoći oko 70 tisuća poduzetnika i obrtnika da im se olakša da plaćaju porez na nešto što nisu naplatili. Svakako da imamo još prostora za rad. Upravo pripremamo novi zakon o poticanju malog gospodarstva koji će dodatno stimulirati male i srednje poduzetnike i olakšati poslovanje u Hrvatskoj.

NACIONAL: Vaše je ministarstvo u 2014. iskoristilo 30 milijuna eura za operativni program konkurentnosti. Koliko je poduzetnika prošlo na tim natječajima?

Treba biti vrlo precizan kada se govori o brojkama, a ne govoriti napamet, kao neki iz opozicije, da se novac nije iskoristio. Onima koji bubaju brojke iz glave preporučam da pročitaju službene publikacije koje govore da je od 57 milijuna eura koje je Ministarstvo poduzetništva i obrta imalo na raspolaganju iz operativnog programa regionalna konkurentnost za razdoblje 2007.-2013., ugovoreno 56, 95 milijuna eura, odnosno 99, 27 posto. U ovom mandatu direktno smo poduzetnicima dodijelili 42,4 milijuna eura. Po tome se jasno vidi tko je što radio u zadnjih šest godina. Mi u Ministarstvu poduzetništva i obrta smo iskoristili sva sredstava i prvo smo ministarstvo u RH koje je počelo koristiti sredstva iz programa 2014.-2020. i to za izgradnju Regionalnog centra za poduzetničko učenje koji se gradi kraj Velesajma. Tu smo vrlo efikasni.

NACIONAL: To je vaše ministarstvo. A što je s ostalima?

Do današnjeg dana smo iz programa 2007.-2013. gdje je bilo na raspolaganju milijardu i 278 milijuna eura, ugovorili 970 milijuna eura, što je iskoristivost od 76 posto.

NACIONAL: Ivana Maletić i Ivan Šuker iz HDZ-a upozoravaju da ćemo ostati bez 800 milijuna eura. Možete li to komentirati?

Upravo o njima sam vam i govorio u jednom od prethodnih pitanja. Govore napamet i ispadaju neozbiljni. Demantirala ih je prilikom svojeg prošlotjednog posjeta i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corine Cretu. Problem je što takvim svojim nastupima rade štetu Hrvatskoj. Kada govorimo o iskorištavanju sredstava i efikasnosti, ova Vlada je svemirski brod za vladu koja je bila prije nas. Još jedan podatak kojim se želi dezinformirati ljude je da smo mi uplatili više, a dobili manje iz europskog proračuna. Prošle smo godine od EU dobili 548 milijuna eura, a u zajednički proračun smo uplatili 460 milijuna eura. Ovaj podatak slobodno mogu koristiti na sljedećim presicama HDZ-a jer je točan.

NACIONAL: Zašto su vam onda bili potrebni PR stručnjaci koji bi motivirali poduzetnike za fondove?

Sada su potrebni s obzirom na višestruko veća sredstava za koja želimo da aplicira što više poduzetnika. Do sada nam je bilo dostupno oko 460 milijuna eura EU novca, dok ćemo u novom programu do 2020. imati preko milijardu eura. U interesu nam je da se što bolje iskomuniciraju programi, da se prezentiraju pozitivna iskustva, da ljudi vide da postoje projekti realizirani takvim novcem i da postoji mogućnost da dobijete poticaje vrijedne 15 milijuna kuna za određene projekte. Osim toga, i usluge PR-a plaćaju se iz EU sredstava, iz fonda za tehničku pomoć za provedbu projekata.

NACIONAL: Je li malim poduzetnicima najveći problem zapravo napisati projekt i tko im u tome pomaže?

Jako dobro surađujemo s nekim jedinicama lokalne samouprave, posebice kroz razvojne agencije koje ima svaka županija. Oni informiraju i educiraju ljude, a surađujemo i s medijima koji organiziraju radionice. Službenici našeg ministarstva također po Hrvatskoj organiziraju prezentacije na kojima predstavljaju programe. Pokušavamo direktno doći do što više ljudi, da oni ne moraju dolaziti u Zagreb. Uskoro ćemo raspisati natječaj za izgradnju novih tvornica i kupnju opreme u vrijednosti preko milijardu kuna. Za to nam je potrebno 100-tinjak dobrih projekata, a da bismo ih imali, moramo imati nekoliko stotina prijava. Ti projekti već će ove godine početi s radovima, a poduprijet ćemo ih s prosječnim potporama iznad 10 milijuna kuna. Nakon što raspišemo natječaj i ovog ljeta potpišemo ugovore, već ujesen će neki od njih početi s izgradnjom ili kupnjom novih strojeva. Najinteresantniji su nam izvozno orijentirani proizvodni pogoni koji će zaposliti ljude i stvoriti novu vrijednost. Vidite, izvoz u malom i srednjem poduzetništvu od 2008. do 2013. narastao je za 20-ak posto unatoč krizi zato što smo većinu poticaja koji su se počeli isplaćivati u 2012. dali izvoznicima. Koliko je u tom segmentu napravljeno govori i podatak da je od 2008. do 2012. izgubljeno 50 tisuća obrta i malih i srednjih tvrtki, a u 2013. i 2014. je osnovano 4 tisuće više no što ih se zatvorilo. Dakle, 50 tisuća obrta i malih tvrtki nestalo je za mandata bivše vlade za što, naravno, nisu krive samo njihove neadekvatne mjere, već i kriza. Sad je trend drugačiji i izvlačimo Hrvatsku iz krize.

NACIONAL: Je li jedan od razloga taj što ste napustili, kako ste izjavili, dosadašnji krivi pristup da svi dobiju pomalo te da ćete odsad podupirati samo one najbolje?

Da, prije su dodjeljivanje tisuće potpora po desetak tisuća kuna, s kojima poduzetnici nisu mogli napraviti ništa i u pravilu nitko nije kontrolirao njihove efekte, a nerijetko su dodjeljivani po zna se kakvoj metodi. Mi smo to promijenili tako da svake godine odaberemo 100 do 150 kvalitetnih projekata koji zbilja imaju šansu uspjeti na tržištu, mogu generirati izvoz i stvoriti novu vrijednost. Najviše se isplati ulagati u one koji već imaju tržište i čije tržište raste. I zato rast izvoza nije slučajan, što god neki analitičari mislili o tome. Ako ulažemo u one koji imaju šansu izvoziti, ako dajemo pet puta više jamstava, ako su kreditni programi HBOR-a također veći no što su bili prije, ako dajemo više poticaja, dvostruko više nego dvije prethodne vlade zajedno, ako nam se otvaraju europski fondovi – onda je rast izvoza rezultat potpore koju sposobnim i poduzetnim obrtnicima i poduzetnicima dajemo mi kao Vlada.

NACIONAL: Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko svoj budući gospodarski program temelji upravo na malom i srednjem poduzetništvu i obrtu, po uzoru na njemački model. Karamarko planira olakšati poslovanje malih poduzetnika, ponuditi im porezne olakšice i poticaje. Znači li to da vi niste učinili sve što ste mogli u tom segmentu?

Jeste li vidjeli taj program? Nitko nije. Sve to o čemu on tek razmišlja, mi već radimo. Evo, pozivam gospodina Karamarka neka s timom dođe k meni, ja ću im pokazati sve što se radi i u kojem smjeru treba razvijati poduzetništvo. Nema potrebe da plaća njemačke konzultante i troši novac. Bolje neka štede, možda će im trebati nakon pravomoćne presude za Fimi mediju da vrate što je ukradeno hrvatskim građanima.

NACIONAL: Kako onda objašnjavate da je na vaš račun bilo dosta kritika i od Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtničke komore?

Normalno je da oni uvijek traže više. Ali reći ću vam samo jedan podatak – zahvaljujući promjenama u sustavu plaćanja PDV-a, ove godine će 50 tisuća obrtnika moći nastaviti plaćati PDV tek po naplaćenoj fakturi. Po starom zakonu o PDV-u svi su oni trebali prijeći u sustav plaćanja PDV-a po izdanoj fakturi. Mislim da su i u HOK-u svjesni koliko to znači za njihove članove i njihovo poslovanje. S druge strane, puno ulažemo i u obrazovanje obrtnika, izmjenama zakona omogućili smo da 70 tisuća obrtnika plaća upola manji komorski doprinos, da se vlasništvo nad obrtom može prenijeti za vrijeme života, što do sada nije bilo moguće. I što je najvažnije – da se obrtnici ne mogu ovršiti na nekretnini koja im služi kao izvor prihoda za život. Drugim riječima, mi smo ti koji smo zakonom stvorili živi zid oko imovine naših obrtnika, a neki sada na tome grade političke pozicije. To su tako značajne izmjene zakona da vjerujem da svi obrtnici u Hrvatskoj to osjećaju i da svi imaju konkretnu korist od tih izmjena.

NACIONAL: Bez obzira što govorite, opći dojam koji dominira u javnosti je da je Vlada nesposobna i da zemlja ne izlazi iz krize, a na tom valu Karamarko i dobiva izbore.

Karamarko ne nudi ništa osim podjela i vraćanja u prošlost, skriva se iza ideoloških sukoba iz prošlog stoljeća jer nema što ponuditi za budućnost. To se jasno vidi iz, primjerice, situacije koja se dogodila sada kada je Vlada pružila ruku predsjednici Republike Hrvatske i ispoštovala njezinu predizbornu želju da se preseli u rezidenciju u Visokoj i njegove reakcije na tu suradnju.

NACIONAL: Karamarko vam je na to poručio da se preselite u “Kockicu”.

Upravo o tome i pričam. Jedino što on nudi i jedino što radi u zadnje vrijeme je da dijeli ljude i potpiruje strasti među onima koji ga podržavaju. To nije dobro za Hrvatsku. Izbori se ne dobivaju na negativnoj poruci. Nitko od HDZ-a nije ponudio nikakva rješenja nekog problema. Po tome su rekorderi jer kao stranka u opoziciji nisu ponudili gotovo niti jedno konkretno rješenje u Saboru. Mislim da se nijedna opozicijska stranka do sada u Hrvatskoj, pa ni HDZ od 2000. do 2003. kada su bili opozicija, nije tako ponašala.

“Uskoro ćemo raspisati natječaj za izgradnju novih tvornica i kupnju opreme u vrijednosti iznad milijardu kuna. Za to nam je potrebno stotinjak dobrih projekata”Foto: Nacional

NACIONAL: Biste li uvažili njihove prijedloge pa da su ih i ponudili?

Da su bili dobri, ne vidim zašto ne bismo raspravili o njima, ali to sada nije ni bitno. Kad je bio u opoziciji SDP je tadašnjoj aktualnoj vlasti ponudio više od 40 zakonskih rješenja i nijedan nije bio prihvaćen, ali su ljudi vidjeli za što se zalažemo i koja su naša rješenja.

NACIONAL: I onda ste nakon toga, kao što kaže HDZ, napravili sasvim suprotno.

To nije točno. Primjerice, oslobođenje od poreza za reinvestiranu dobit je usvojen odmah nakon što smo došli na vlast, pa podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 230 tisuća kuna. Dosta toga što smo predlagali usvojili smo odmah dolaskom na vlast. S druge strane, ljudi uopće ne znaju za što se HDZ zalaže jer nemaju odgovor ni na jedno pitanje, niti imaju program.

NACIONAL: Kako onda komentirate to što pobjeđuju na izborima i što svi predviđaju da će oni i dobiti izbore?

Izbore će dobiti oni koji će građane uvjeriti da imaju rješenje za njihove probleme, da će nakon njihovog mandata imati bolju zemlju i bolje živjeti. Mislim da to nije HDZ. Nitko u Hrvatskoj nije dobio izbore na temelju negativne kampanje i vraćanja u prošlost, bez nuđenja rješenja problema kojih danas ljudi imaju napretek. Dobar je primjer slučaj franak gdje se vidi taj mentalitet HDZ-a “što gore, to bolje”. Nitko osim bankara i HDZ-a ne kritizira taj zakon. HDZ ga je odbio podržati. Zamislite zašto – navodno zato što nismo prihvatili zaključak koji govori da ih trebamo uvjeriti da ćemo za tri mjeseca donijeti zakon koji će riješiti problem švicarskog franka. A zašto bismo mi u to uvjeravali HDZ? Pa mi smo donijeli zakon za hrvatske građane i Vladi je u interesu da se zaštite oni koji imaju kredite u francima, ali i u drugim valutama. Treba spriječiti štetu koju su građani pretrpjeli zbog divljanja tečaja, odnosno špekulacija na tržištu. Nama je u interesu da se taj zakon donese što prije i vjerujte, on će biti donesen uskoro. Nema tu vremena za čekanje. Ovo je samo privremeno rješenje koje će omogućiti da se u ovih nekoliko mjeseci bez nervoze i opterećenja za ljude dođe do konačnog rješenja. Moramo vratiti povjerenje u kunu i stambene kredite ubuduće imati bez valutne klauzule. Ne možemo zarađivati u kunama, a plaćati u eurima. Hrvatska mora pokazati svoj monetarni ponos, da kuna nešto znači. Ne želim imati svoju valutu, a da mi u biti sve funkcionira prema euru. Naći ćemo rješenje da zaštitimo i one najugroženije koji ne mogu platiti kredite zbog gubitka posla ili nekog drugog socijalnog razloga. Oni koji ne žele rješavati te probleme neka se bave ‘Kockicama’, 1945., neka traže jugofile po Hrvatskoj. To je njihovo pravo, ali rade loše svom narodu i državi. To nije državničko ponašanje.

NACIONAL: Karamarko proziva Vladu zato što nije provela reforme. Vidite li vi koje će on to reforme provesti koje vi niste uspjeli?

Mislim da ni on sam to ne vidi. Za razliku od Karamarka, ova Vlada komunicira reforme koje provodi. Reforma je uvođenje reda u državu. Reforma je kada u javnoj upravi prvi put nakon dvadeset godina možemo vidjeti kolika je kome plaća. Do prije dvije godine to nije bilo moguće. Ako ste radili u Ministarstvu financija, niste mogli vidjeti kolike su plaće i dodaci u pojedinom tijelu državne uprave. Reforma je učiniti javnu upravu transparentnom i dostupnom, reforma je kada se smanjuju troškovi i kada je u javnoj upravi manje zaposlenih nego ih je bilo prije četiri godine. Da ne govorim o reformama koje smo započeli u obrazovanju, zdravstvu ili javnim poduzećima. Zahvaljujući reformama u javnim poduzećima, neka od njih sada su mnogo produktivnija i imaju manje zaposlenih. Možda ljudi to još ne osjete, ali će uskoro vidjeti i osjetiti rezultate naših reformi. Što se tiče teritorijalne reforme, državna uprava je već u nekim ministarstvima uređena po principu pet ili šest regija. Hrvatska, po meni, nema alternative smanjenju broja postojećih jedinica lokalne samouprave. Smatram da je potrebno smanjiti broj županija i vidjeti na koji način sadašnji broj općina i gradova može funkcionirati. Dosta toga se napravilo, bez obzira što oni u opoziciji to ne žele prihvatiti. Vrlo teško je u kratkom vremenu srediti državu koja je od 2008. do 2011. izgubila preko 10 posto BDP-a, koja je imala jako puno zaposlenih u javnom sektoru, netransparentne i nefunkcionalne javne tvrtke, koja je imala konsolidirani godišnji deficit javnog sektora 25 milijardi kuna. Reforma je kada u javnim financijama smanjite deficit za sedam milijardi kuna, a da ste pritom platili još tri milijarde kuna kamata više. Deficit državnog proračuna za 2014. iznosi 12,9 milijardi kuna, odnosno skoro tri milijarde kuna manji nego je planirano. To nije mali novac. Moramo balansirati, ne možemo štedjeti na način na koji je Europa tražila od nekih država, poput Grčke, koja je odrezala 30, 40 posto svojih rashoda, a na kraju nisu napravili stope rasta. Radimo pametnu konsolidaciju javnih financija. Smanjujemo troškove, a istovremeno ulažemo u razvoj. Zato još uvijek imamo deficit državnog proračuna, ali ćemo ove godine imati i rast BDP-a.

NACIONAL: HDZ odnosno Ivana Maletić tvrdi da Vlada u deficit nije uračunala dospjele, a neplaćene obveze kojih je samo u zdravstvu 3 milijarde kuna te da time zapravo vara Europsku komisiju. A Domagoj Milošević upozorio je da ćemo morati čekati veljaču ove godine da od Europske komisije saznamo koliki je lani zaista bio deficit. Možete li to objasniti?

Opet se vraćamo na priče iz HDZ-a koje nisu točne. I zato bih savjetovao kolegama iz HDZ-a koji su u Europskom parlamentu da ne obilaze europske povjerenike i zastupnike i ne govore im protiv vlastite zemlje, bez obzira što njihova stranka nije na vlasti. Njihov je posao u Bruxellesu zastupati interese Republike Hrvatske. Neka se ostave strančarenja do izborne kampanje.

NACIONAL: Mislite li da Aleksandri Kolarić treba dopustiti da se vrati natrag u SDP i doprinese stranci?

Gospođi Kolarić želim sve dobro u životu. Pitanje koje ste postavili je pitanje za Statutarnu komisiju. Osobno, žalim kada izgubimo i jednog člana i u takvoj situaciji uvijek sam za to da se, onome tko shvati da je pogriješio, pruži druga šansa.

NACIONAL: Nije li SDP taj koji ne shvaća da griješi i gubi izbore, a ljude koji na to upozoravaju izbacuje?

Nije istina da ljudi ne upozoravaju na pogreške. Pa mi stalno raspravljamo i po tome smo puno otvoreniji nego bilo koja druga stranka. Naši članovi izražavaju mišljenja i nitko zbog toga nije izbačen.

NACIONAL: Koliko bi trebala biti široka buduća Kukuriku koalicija budući da je HDZ napravio veliko okupljanje na desnici, a bit će i puno nezavisnih lista?

Bitno je da se stranke ne okupljaju samo radi izbora. HDZ je okupio 10 stranaka od kojih za neke niste nikad čuli. Njima je svatko tko nosi 0,5 posto birača dobrodošao u koaliciju. Mi trebamo raditi na ozbiljnoj europskoj opciji koja će omogućiti da ljudi prepoznaju razliku između nas i koalicije koju je okupio HDZ. Vjerujem da će se tako postaviti i vodstvo stranke prema potencijalnim partnerima koji bi se u izbornoj godini mogli priključiti našem savezu. Naravno, polazna točka je Kukuriku koalicija.

NACIONAL: Je li vam trebalo da tako lako odbacite Radimira Čačića, i to zbog nekih izjava?

Svatko ima neku svoju ideju kako treba nastupiti na izborima i kako biti otvoren prema jednoj ili drugoj opciji. Ono što sigurno znam jest da nije moguća suradnja s HDZ-om koji nas dijeli i vraća u 1945. S obzirom na to da izjava gospodina Čačića sugerira da je njemu to odlična stranka, onda je vrlo jasno da je on sam odredio gdje je i s kim želi surađivati.

NACIONAL: Na svom Facebook profilu oštro ste napali izjavu nove predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na N1 televiziji, u kojoj je rekla da aktualna Vlada neće dugo trajati nakon što ona preuzme vlast. Napisali ste da je ta izjava nedostojna predsjednice te da time ona pokazuje da će biti predsjednica samo onima koji podržavaju Karamarka. No je li isto tako istina da je i SDP dočekao novu predsjednicu “na nož”? Uostalom, premijeru su trebala dva dana da pošalje novoj predsjednici čestitku, a i tada to nije bila čestitka nego dobrodošlica. Potom ju je u Saboru usporedio sa Sanaderom.

Kao što i sami kažete, premijer je izrazio dobrodošlicu novoj predsjednici i pokazao da želi suradnju pozvavši je na prvu sjednicu Vlade nakon inauguracije. Ispunio je i njezinu predizbornu želju da se preseli u Visoku, da ne bude na Pantovčaku. A što se tiče moje konstatacije, predsjednicu sam samo podsjetio da je predsjednica svih građana Hrvatske i da ne može biti glasnogovornica HDZ-a. To je bila dobronamjerna primjedba.

NACIONAL: Mislite li da je predsjednica svjesno išla obmanjivati javnost s obzirom na to da je znala da je Visoka rezidencija i da bi troškovi prenamjene bili previsoki? I je li Milanović time želio isprovocirati HDZ?

Ne, mi smo željeli pokazati da smo otvoreni za suradnju i da smo spremni razgovarati o problemima Republike Hrvatske. Naši motivi su iskreni. Željeli smo predsjednici koju su izabrali hrvatski građani omogućiti da radi u uvjetima kakve je željela i s kojima je nastupila u predizbornoj kampanji. Ako se u međuvremenu predomislila vjerujem da će nas o tome izvijestiti pa ćemo raspraviti o njezinim novim zahtjevima.

NACIONAL: Ali, predsjednica je osudila taj vaš potez, kao i HDZ.

Čudi me da kolege iz HDZ-a mogu mrtvi-hladni prije mjesec dana govoriti jedno, a sada drugo. Mi smo poruku o preseljenju ureda predsjednice u Visoku ulicu shvatili ozbiljno i mislimo da je na temelju toga dobila potporu birača. S obzirom na to da smo je shvatili ozbiljno, ozbiljno smo i prionuli poslu. Sve što možemo napraviti zajedno u korist hrvatskih građana i da donosi uštede u proračunu, napravit ćemo. Predsjednica ima otvorena vrata.