U povodu 75. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz – Birkenau te Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta koji se odlukom UN-a od 2005. godine obilježava 27. siječnja, prošloga tjedna u Muzeju Yad Vashem u Jeruzalemu održan je Peti forum o Holokaustu. Iako organizatori nisu to očekivali, forum se u pretvorio u najveći skup svjetskih lidera u Izraelu nakon pokopa Jicaka Rabina.

Osim izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina i premijera Benjamina Netanjahua, na skupu su govorili ruski predsjednik Vladimir Putin, francuski Emmanuel Macron, njemački Frank-Walter Steinmeier, britanski prijestolonasljednik princ Charles i potpredsjednik SAD-a Mike Pence. Poljski predsjednik Andrzej Duda odbio je doći jer nije pozvan da održi govor. Hrvatsku je u Jeruzalemu predstavljala predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović, koja je prilikom bilateralnog susreta s izraelskim predsjednikom Rivlinom izrazila svoju duboku ganutost događajem i poštovanje prema žrtvama Holokausta. Izjavila je da moramo naučiti lekciju iz povijesti kako se ne bi ponovila i zajedno se boriti protiv antisemitizma i govora mržnje.

O sklonosti Kolinde Grabar-Kitarović da mijenja stavove o prirodi ustaškog režima i Holokaustu u Hrvatskoj, tjednik Nacional razgovarao je s Efraimom Zuroffom, posljednjim lovcem na nacističke ratne zločince i direktorom Centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu.

‘Nadam se da će Zoran Milanović u svom mandatu nastaviti tradiciju Stipe Mesića i Ive Josipovića i svojim javnim djelovanjem izliječiti hrvatsko društvo od nostalgije za ustaštvom’

Rođen u New Yorku u obitelji Židova porijeklom iz zapadne Ukrajine i Litve, Zuroff je postao prvi direktor Centra Simon Wiesenthal u Los Angelesu 1978. godine. Dvije godine kasnije, 1980., odlazi u Jeruzalem, gdje se zapošljava u agenciji koja se bavi židovskom naobrazbom u Izraelu i inozemstvu, a uskoro postaje i suradnik-istraživač američkog Ureda za posebne istrage. Tako je započela i njegova karijera lovca na nacističke ratne zločince kojom je postao istinski Wiesenthalov nasljednik.

U ljeto 2002. Efraim Zuroff pokreće operaciju Posljednja prilika, koja je obuhvatila 14 zemalja i tijekom koje je pronađeno više od tisuću do tada nepoznatih osumnjičenika za nacističke ratne zločine, od kojih je procesuirano njih 110. Operacija Posljednja prilika 2 pokrenuta je u prosincu 2011. s fokusom na čuvare koncentracijskih logora. O tome je Zuroff napisao knjigu „Operacija posljednja prilika“ koju je promovirao u Zagrebu prije dvije godine.

NACIONAL: Hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović boravila je na Forumu o Holokaustu u Jeruzalemu prošloga tjedna. Budući da ste pratili njeno djelovanje tijekom predsjedničkog mandata, kako su vam zvučale izjave u Yad Vashemu, kao i nakon razgovora s izraelskim predsjednikom Rivlinom?

Moj dojam o gospođi Kolindi Grabar-Kitarović mogao bi se opisati starom izrekom iz kibuca koja govori o ljudima s „račvastim jezikom“. To znači da jednima govori jedno, a kad se nađe pred drugima, govori sasvim drugačije. To me malo podsjetilo na Jasera Arafata i njegovu lukavost. Njegovi govori na arapskom u kojima je pozivao na džihad i terorizam, nisu imali ništa zajedničko s njegovim govorima na engleskom, za zapadnu publiku, u kojima je govorio o miru i pomirenju.

NACIONAL: Želite li reći da u ponašanju predsjednice prepoznajete licemjerje?

Gledajte, kako netko tko pozira pred ustaškom zastavom među Hrvatima u Kanadi, tko tvrdi da mu je Thompson najdraži pjevač, a „za dom spremni“ stari hrvatski pozdrav, čime pokazuje određenu nostalgiju prema ustaškom režimu, može govoriti o sjećanju na Holokaust? I poštovanju žrtava Holokausta? Zar to nije licemjerje? Tko su žrtve Holokausta u Hrvatskoj i tko je za taj Holokaust odgovoran? Ustaše. Usput budi rečeno, osim Holokausta nad Židovima, u NDH je počinjen i genocid nad Srbima. U NDH je bilo 40 tisuća Židova, od kojih su 20 tisuća pobile ustaše, a 10 tisuća poslano je u njemačke koncentracijske logore, najviše u Auschwitz. U Jasenovcu i ostalim ustaškim logorima pobijeni su deseci tisuća Srba, a ja nikada nisam čuo od predsjednice Grabar-Kitarović da govori o tim žrtvama ustaškog režima.

‘Gospođu Kolindu Grabar-Kitarović mogao bih opisati starom izrekom iz kibuca koja govori o ljudima s ‘račvastim jezikom’. To znači da jednima govori jedno, a drugima govori nešto sasvim drugačije’

NACIONAL: No svaki put kada bi predsjednica posjetila Izrael ili Yad Vashem, govorila bi o tome kako se povijest ne smije zaboraviti i kako djecu treba učiti o strahotama Holokausta, kao i da se moramo boriti protiv antisemitizma…

Ona govori o Holokaustu zato što svi znaju da moraju poštovati žrtve Holokausta. To je „najveći show u gradu“, da budem malo ironičan! Stav prema Holokaustu zapravo je identifikacija nečijeg stava prema ljudskim pravima. Ne daj Bože da netko pomisli kako hrvatska predsjednica ne štiti ljudska prava! A znamo da je sudjelovala na komemoracijama za pobijene ustaške vojnike nakon Drugog svjetskog rata, da je u Argentini o odbjeglim ustašama govorila kao o Hrvatima koji su tamo pronašli oazu slobode, kao i da nije učinila ništa da se postav izložbe u Jasenovcu promijeni. Takav kakav je danas ne govori dovoljno o patnjama i stradanjima preko osamdeset tisuća ubijenih Židova, Srba i Roma! Ta izložba ne otkriva dovoljno istinu, ne govori o tome kakav je bio ustaški režim i kakvi su zločinci bili ustaše, ne prikazuje fotografije zapovjednika Jasenovca. No predsjednici to očito ne smeta.

NACIONAL: Kako ocjenjujete mandat predsjednice koji upravo završava, u smislu „legalizacije“ povijesnog revizionizma koji je zapravo postao mainstream i preplavio hrvatsko društvo i medije?

Prvo bih htio naglasiti da se to događalo i prije nego što je Kolinda Grabar-Kitarović došla na vlast. To nije ništa novo. Povijesni revizionizam cvao je u doba Tuđmana, povukao se za vrijeme mandata dvojice predsjednika – Stipe Mesića koji je tijekom svojih dvaju mandata vratio antifašizam u temelje hrvatske državnosti i Ive Josipovića koji je jasno i nedvosmisleno govorio o tome da su ustaše bili fašisti i ubojice, ali kad su oni napustili dužnost, povijesni revizionizam se vratio. Imali ste dvojicu antifašističkih predsjednika koji su govorili brutalnu istinu, ispričali se u Knessetu i osudili NDH i ustaški režim, bez ikakvih ograda. No nakon njih i premijer i predsjednica bojali su se iskreno suočiti s tim temama. Postoje dva načina borbe protiv povijesnog revizionizma: jasnim stavom predstavnika vlasti i obrazovanjem. A u Hrvatskoj nijedno ne funkcionira. Postoje generacije mladih ljudi u Hrvatskoj koji nemaju pojma o tome tko su zapravo bili ustaše i kakve su masovne zločine protiv nevinih ljudi počinili, samo zato što su ovi bili pogrešne vjere ili nacionalnosti.

NACIONAL: Kakvo je vaše mišljenje o premijeru Plenkoviću u tom smislu? Prije nekoliko dana odao je počast pobijenima u Holokaustu u Hrvatskoj, no već tri godine predstavnici židovske i srpske zajednice odbijaju doći na službenu komemoraciju u Jasenovcu, upravo zbog toleriranja ustaškog pozdrava na spomenicima poginulim HOS-ovcima i odsustva sankcija za povijesni revizionizam.

Kakvu je premijer Plenković do sada odluku uopće donio? On stalno bježi i izbjegava zauzeti jasan stav prema tim pitanjima u Hrvatskoj, a takvim neodređenim odnosom prema isticanju fašističkih simbola i uzvikivanju ustaškog pozdrava, zapravo potiče ustašku nostalgiju i povijesni revizionizam. Više puta sam isticao – ako vođe ne govore dovoljno jasno i glasno o takvim pojavama, ako ne osuđuju ustaški režim bez ikakve zadrške, ako ne upotrebljavaju jezik koji ne ostavlja mjesto bilo kakvim sumnjama, ako nisu dovoljno odlučni da čvrsto stoje iza takve agende, onda samo ohrabruju one koji negiraju Holokaust i promiču ustaštvo kao nešto pozitivno.

‘Ako vođe ne osuđuju ustaški režim bez ikakve zadrške i ako čvrsto i odlučno ne stoje iza te agende, onda samo ohrabruju one koji negiraju Holokaust i promiču ustaštvo kao nešto pozitivno’

NACIONAL: Hrvatska je dobila novog predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji bi uskoro trebao stupiti na dužnost. Što od njega očekujete?

Nadam se da će u svom mandatu nastaviti tradiciju Stipe Mesića i Ive Josipovića i svojim javnim djelovanjem promijeniti atmosferu u društvu. On kao politički autoritet i šef države, bez obzira na ovlasti koje ima, svakako to može. Ako predsjednik ima čvrst i nedvosmislen stav i odlučno reagira na povijesni revizionizam i u javnosti, i u medijima, i u politici, onda to može izliječiti hrvatsko društvo od nostalgije za ustaštvom.

NACIONAL: Na Forumu o Holokaustu govorili su predsjednici članica Antifašističke koalicije, ali i njemački predsjednik. Francuski predsjednik Macron kritički je govorio o porastu antisemitizma svuda u svijetu, pa i u Francuskoj. Kako ocjenjujete situaciju u Hrvatskoj?

Činjenica je da je antisemitizam u porastu, od SAD-a do Europe, no u Hrvatskoj je, koliko mi je poznato, do sada bilo vrlo malo takvih incidenata. No ako se nastavi tolerirati isticanje ustaškog znakovlja, ako se mlade bombardira pogrešnim i opasnim tumačenjem hrvatske povijesti iz Drugog svjetskog rata, antisemitizam, rasizam i ksenofobija sve će više rasti i u Hrvatskoj.

NACIONAL: Poljski predsjednik Andrzej Duda nije došao na Forum. Kako to objašnjavate?

To je vrlo komplicirano pitanje i trebao bi mi cijeli intervju samo za tu temu. Činjenica je da je u Poljskoj i u Drugom svjetskom ratu postojao snažan poljski antisemitizam, ali i da je Poljska bila žrtva nacističke agresije, a onda i Staljina. Po mom mišljenju, za Holokaust koji se tamo događao podjednako su krive obje strane – i poljska i ruska. I potpuno je jasno zašto se poljski predsjednik nije pojavio u Jeruzalemu – Putin je bio pozvan da govori, a on nije.