Dan prije no što je Andrej Plenković, jedini kandidat za predsjednika HDZ-a, javnosti predstavio svoj izborni program, s kojim će do 17. srpnja upoznati članstvo po svim županijama, Nacionalu je intervju dala hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica, koja je sve donedavno obnašala dužnost potpredsjednice stranke. Ta profesorica engleskog i njemačkog jezika članica je HDZ-a od 1991., a već 1998. preuzela je čelno mjesto u Gradskom odboru HDZ-a Dubrovnika, da bi iste godine postala i članica Središnjeg odbora stranke. Iza nje su dva gradonačelnička mandata u Dubrovniku (od 2001. do 2009.), a od 2000. godine i tri mandata u Hrvatskom saboru. Kada se Tomislav Karamarko prvi put kandidirao za predsjednika stranke, imao je njenu javnu podršku, koja se u međuvremenu znatno istopila. U Europski parlament izabrana je na listi HDZ-a 2013. i 2014. godine. Šefica je Delegacije europskih parlamentaraca HDZ-a i potpredsjednica Zajednice žena EPP-a, Europske pučke stranke, najjače frakcije u Europskom parlamentu. Kao najaktivnija hrvatska europarlamentarka članica je brojnih odbora i izaslanstava. Potpredsjednica je izaslanstava za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI) i zamjenica u Odboru za vanjske poslove (AFET), Odboru za promet i turizam (TRAN), Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova (FEMM) i Izaslanstvu za odnose sa SAD-om. Dubravka Šuica je s ostalim HDZ-ovim europarlamentarcima prije nekoliko tjedana poslala otvoreno pismo u kojem su se suprotstavili Karamarkovoj odluci o rušenju premijera Oreškovića i pozvali članove stranke da glasaju po svojoj savjesti, u interesu Hrvatske. Među prvima je podržala kandidaturu Andreja Plenkovića za predsjednika HDZ-a, iako se nije pojavila na njegovu predstavljanju. Unatoč otvorenom pismu koje je potpisala, u intervjuu za Nacional Dubravka Šuica bila je vrlo oprezna u odgovoru na neka pitanja, koja nije željela dodatno komentirati. Očigledno su hrvatski europarlamentarci puno naučili o diplomatskom govoru, ali i o očuvanju privida jedinstva stranke uoči dvostrukih izbora koji su pred njima.

NACIONAL: Koliko su HDZ-ovi europarlamentarci utjecali na pad Tomislava Karamarka i nove unutarstranačke izbore u HDZ-u?

Mi hrvatski HDZ-ovi europski parlamentarci uvijek smo se zalagali za stabilnost Hrvatske i oporavak gospodarstva, što je prioritet našeg programa usmjerenog osiguranju boljitka hrvatskih građana. Stoga želimo našim doprinosom osnažiti pozitivne trendove i iskoristiti aktualno ozračje na financijskim tržištima. Tomislav Karamarko je svojom ostavkom otvorio put za izbor novog predsjednika HDZ-a, a naš kolega Andrej Plenković je tako postao najizgledniji kandidat za novog šefa stranke.

NACIONAL: Nedavno ste poslali zajedničko pismo vodstvu stranke u kojem ste upozorili da ne treba rušiti vlastitu vladu i pozvali članstvo da u slučaju izglasavanja nepovjerenja premijeru Oreškoviću glasa po vlastitoj savjesti. Očito vas nisu poslušali. Je li vam danas žao zbog tog pisma i ishoda glasanja u Saboru?

Mi hrvatski zastupnici u Europskoj pučkoj stranci iz redova HDZ-a uputili smo dopis svojim stranačkim kolegama u Saboru da promisle o posljedicama svojih odluka rušenja Vlade koju je HDZ formirao te uputili apel i pozvali zastupnike da glasuju po savjesti za dobrobit Hrvatske. U tom trenutku smatrali smo dužnošću izraziti svoje mišljenje. No činjenica je da HDZ trpi političke posljedice zbog krivog političkog manevra koji je doveo do rušenja vlastite vlade. Stoga je cilj Andreja Plenkovića, nas europskih parlamentaraca i mnogih stranačkih istomišljenika vratiti HDZ-u političku vjerodostojnost i povjerenje građana na parlamentarnim izborima u rujnu.

NACIONAL: Kako komentirate novu aferu oko kredita koji je u ime HDZ-a tijekom 2014. i 2015. od Prvog plinarskog društva uzeo tadašnji glavni tajnik Milijan Brkić, uz znanje Tomislava Karamarka, ali očito ne i Predsjedništva stranke? Jeste li imali informaciju o tome i znate li kako se novac trošio?

Bila sam potpredsjednica stranke i nisam imala informacije o tome.

NACIONAL: Je li gospodin Plenković bio o tome informiran i hoće li gospodin Brkić snositi neke posljedice?

Gospodin Plenković se već javno izjasnio o tome.

NACIONAL: Što će Plenkovićev dolazak na čelo HDZ-a značiti za politiku stranke, njen ugled i imidž u Hrvatskoj i Europi? Je li moguće u kratkom roku vratiti stranku u desni centar?

Plenkovićev dolazak na čelo HDZ-a značio bi da se od njega i od HDZ-a očekuje da ostanemo stranka na koju se hrvatski građani i EPP mogu osloniti, stranka koja ima svoje uporište u vrijednostima i načelima demokršćanske i narodnjačke tradicije te baštini sve one vrijednosti koje štite čovjeka, obitelj, rad i poduzetništvo, znanost i kulturu. Plenković kao istinski moderni europski i hrvatski političar, širokog obrazovanja i poznavanja hrvatske i europske političke i diplomatske pozornice, može stranci, državi i građanima ponuditi stabilnost, nove ideje, ugled i znanje koji su prijeko potrebni da se stranka, država i građani povedu u bolju, svjetliju, prosperitetnu i sretniju budućnost koja se temelji na zajedništvu, a ne na podjelama. Od Plenkovića se očekuje i da će svojim komunikacijskim sposobnostima na europskoj i svjetskoj razini povećati poljuljani ugled Hrvatske, a u ključnim trenucima izravnim kontaktom i sastancima na vrhu sa svojim europskim kolegama biti možda odlučujući glas i sudionik. Osim toga, političara kao što je Andrej Plenković, koji Europu poznaje iznutra, svaka članica Europske unije može samo poželjeti, jer on može ujediniti i spajati, ali prije svega štititi hrvatske interese u Bruxellesu kao možda niti jedan političar iz Hrvatske do sada. HDZ nikada nije prestao biti desni centar, međutim, trebali smo biti jasnije fokusirani na teme budućnosti, a ne prošlosti, a o našem imidžu u Europi najbolje svjedoče sastanak EPP-a u Splitu i važan doprinos koji hrvatski europarlamentarci daju i europskim pučanima i Europskom parlamentu.

NACIONAL: Kako se intelektualci poput vas osjećaju u radikalno desnom okruženju kakvo je prevladavalo u HDZ-u u posljednje vrijeme? Nije li tu došlo do sukoba civilizacija?

HDZ je stožerna okupljajuća hrvatska narodna stranka koja baštini demokršćansku tradiciju, a u središtu naše politike su čovjek sa svojim neotuđivim ljudskim pravima i obitelj kao temeljna zajednica društva. Jasno se određujemo prema povijesnim i ideološkim pitanjima osuđujući sve totalitarne režime neovisno o njihovu ideološkom predznaku. HDZ mora ponuditi odgovore na nove izazove suvremenog društva s kojima se Hrvatska suočava danas. Dakle, svari su vrlo jednostavne, moramo se okrenuti budućnosti, a ne prošlosti.

NACIONAL: Taj sukob civilizacija najbolje se reflektira u podjeli unutar stranke na one koji su uz Karamarka i Hasanbegovića te one uz Plenkovića i njegovu struju; koji je pravi HDZ?

Andrej Plenković je čovjek dijaloga, tolerancije i okupljanja. Kao predsjednik HDZ-a bit će zasigurno odgovoran za suradnju sa svim dijelovima stranke, kao i strankama koje dijele naš svjetonazor. Plenkovićeva zadaća bit će da kao političar, diplomat i pravnik s 25-godišnjim iskustvom zalaganja za hrvatske interese kroz nacionalne i europske institucije, svojim radom, znanjem, idejama i entuzijazmom pomogne HDZ-u. Pritom će glavni zadatak biti učvrstiti HDZ kao politički mainstream koji u prvom redu kreira politike za bolji gospodarski i socijalni standard građana. Sigurna sam da je Andrej Plenković spreman iznositi argumente i program koji će glavni naglasak staviti na političku stabilnost, veću pravnu sigurnost i gospodarski rast i razvoj. A HDZ je nastao na ideji hrvatske države i stalno moramo biti svjesni kakav HDZ mora biti. Snažan i prosperitetan. A mi na čelu s Andrejom Plenkovićem to možemo osigurati i hrvatski narod će to znati prepoznati.

NACIONAL: Kada Plenković postane predsjednik stranke, kako će surađivati sa sadašnjim Predsjedništvom stranke, u kojem su mahom Karamarkovi ljudi? Hoće li biti novih izbora za tijela stranke?

Na predsjedniku je i odgovornim tijelima da donesu tu odluku. Ali treba znati da je Plenković pravnik i legalist i poštuje mandat stranačkih kolega koji su nedavno birani na stranačkom saboru HDZ-a. Možemo očekivati da će se u rad stranke i u definiranje ključnih reformskih mjera uključiti što više stranačkih stručnjaka koji su specijalizirani za niz područja, a već dugo sudjeluju u izradi naših programa. HDZ je najveća hrvatska stranka i kao takva predstavlja presjek društva u Hrvatskoj te okuplja u svojem članstvu ljude različitih profila, profesija i znanja. Uvijek je dobro osvježiti stranku novim licima iz vlastitih redova, a svi zajedno radit ćemo na provedbi gospodarskih i političkih ciljeva za našu zemlju.

NACIONAL: Nije nikakva tajna da se niste slagali s načinom vođenja stranke dosadašnjeg predsjednika Tomislava Karamarka, no ovoga puta ste se prvi put otvoreno u javnosti suprotstavili njegovim odlukama. Jeste li se bojali mogućih posljedica da je ishod bio drugačiji?

Nismo se mi suprotstavili Tomislavu Karamarku, već smo željeli dobro Hrvatskoj. Upozorili smo na posljedice jedne odluke, a meni bi bilo draže da HDZ nije srušio vlastitu vladu.

NACIONAL: Osim afere Konzultantica, što najviše zamjerate Tomislavu Karamarku? Je li trebao ranije dati ostavku?

Tomislav Karamarko svojom je ostavkom otvorio put procesu izbora za novog predsjednika stranke, a budućnost HDZ-a mora se temeljiti na jačanju unutarstranačke demokracije i odgovornosti stranačkih institucija. Valja se sada koncentrirati na sadašnjost, a to su izbori za predsjednika stranke, te na skoru budućnost, a to su parlamentarni izbori u rujnu.

NACIONAL: Jesu li novi izbori bolje rješenje od nestabilne vlade i koliko će Hrvatska doista izgubiti novca iz EU fondova u sljedećih nekoliko mjeseci?

Novi izbori su uvijek najbolje rješenje ako postojeće stanje ne vodi nikamo. HDZ u nove izbore ide s novim predsjednikom i to je prilika za stranku, ali i prilika za građane da u vrlo kratkoj kampanji čuju što novi predsjednik HDZ-a i kandidat za premijera može ponuditi hrvatskim građanima za iduće četiri godine i kako namjerava rješavati najvažnija otvorena pitanja i izazove koji su pred nama – od nezaposlenosti do slabog korištenja sredstava iz europskih fondova do ključnih pitanja na području kulture i znanosti, gospodarstva i poduzetništva, poljoprivrede i ribarstva.

NACIONAL: Kako to da su jedan po jedan odustajali  predsjednički protukandidati – je li to dobro za unutarnju demokraciju stranke?

O kandidaturi za predsjednika svaki stranački kolega sam odlučuje. Više kandidata je uvijek dobro jer to osnažuje unutarstranačku demokraciju. Najbitnije je da iz ovog unutarstranačkog procesa Hrvatska demokratska zajednica izađe osnažena i jedinstvena, spremna za nove parlamentarne izbore.

NACIONAL: Darko Milinović, koji je također odustao, isticao je da novi predsjednik stranke mora biti istinski HDZ-ovac koji ima široku podršku u bazi stranke te da međunarodni ugled i poznavanje svjetskih jezika nisu dovoljni za dobivanje povjerenja najšireg članstva. Očito je sugerirao to da Plenkovića obični članovi doživljavaju kao strano tijelo, možda čak i elitista?

Andrej Plenković je nova generacija modernog, vrlo obrazovanog političara koji s određenim šarmom može i hoće osvojiti simpatije i podršku širokog članstva HDZ-a. Na isti način svojim radom, znanjem, entuzijazmom i zalaganjem za interese hrvatskih građana i Hrvatske, može pobijediti i na parlamentarnim izborima. Za pobjedu Andrej ima sve predispozicije.

NACIONAL: Hoće li se HDZ uspjeti konsolidirati do sljedećih parlamentarnih izbora i kakve su mu šanse ne samo za pobjedu, već i okupljanje koalicije, nakon negativnog iskustva s Mostom i vrlo negativne percepcije bivšeg predsjednika Karamarka u javnosti?

HDZ će biti otvoren za suradnju sa svim strankama koje dijele naš svjetonazorski profil i programsku platformu i stoga vjerujem da ćemo s Andrejem Plenkovićem na čelu okupiti i partnere u političkom centru, kao i one stranke koje se nalaze desno od HDZ-a.

NACIONAL: Je li trebalo ulaziti u koaliciju s nekim radikalnim strankama, poput HSP–AS-a čiji su članovi dobili važne pozicije u Hrvatskom saboru te puno prostora u medijima? Koliko je njihovo djelovanje štetilo poziciji desnog centra HDZ-a i hoćete li opet s njima u koaliciju?

Najprije se fokusiramo na unutarstranačke izbore za predsjednika stranke, a nakon toga će stranačka tijela donijeti odluku s kojim će se strankama ulaziti u koalicije, jer glavni nam je cilj vratiti povjerenje građana koje je krivim odlukama vodstva poljuljano. Uvjerena sam da će svi naši napori biti usmjereni na maksimiziranje izbornog rezultata, uz poštivanje naših programskih odrednica.

NACIONAL: Vjerujete li u mogućnost stvaranja neke vrste široke koalicije i vlade nacionalnog spasa s SDP-om, ako rezultati izbora u rujnu opet budu bez apsolutnog pobjednika?

Složila bih se s Andrejem da velika koalicija HDZ-a i SDP-a nije ni moguća niti potrebna. U nekim europskim zemljama velike koalicije su jedina moguća koalicija, ali u Hrvatskoj je to u ovom trenutku nepotrebno. Vjerujem u većinu koju će predvoditi HDZ i Andrej Plenković.

NACIONAL: Vidite li sebe u nekoj vladi s gospodinom Plenkovićem na čelu? Imate li ambicija vratiti se na hrvatsku političku scenu ili biste radije ostali u EU parlamentu, kao šefica naše delegacije u EPP-u?

Uvijek ću biti tamo gdje sam najkorisnija državi i stranci. Predsjednica sam hrvatske delegacije u Europskoj pučkoj stranci (EPP) već pune tri godine, dakle od samog članstva Hrvatske u EU. Posao u Europskom parlamentu je vrlo opširan, zahtijevan i traži puni angažman na mnogim područjima. Kao predsjednica hrvatske delegacije sudjelujem i u brojnim kriznim sastancima predsjednika nacionalnih delegacija u Europskom parlamentu, gdje su nam na dnevnom redu suočavanje i traženje odgovora na izazove Brexita, posljedice financijske krize, ratovi, migracije…

NACIONAL: Kako komentirate Brexit? Je li to za vas bio šok ili ste ipak očekivali takav rezultat? Kako će EU reagirati i što će to značiti za stabilnost Europe?

Nisam očekivala ovakav rezultat. Nadala sam se da će većina biti za ostanak Velike Britanije u EU. U prvim reakcijama vidjeli ste da je i Europa bila šokirana, no vrlo brzo su predstavnici institucija Europske unije, uključujući i Europski parlament, poručili da se, naravno, poštuje odluka građana Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, ali da se vrlo brzo očekuje početak procesa razdruživanja. No prvi korak, predaja zahtjeva i aktiviranje članka 50 Europskog ugovora, mora napraviti vlada u Londonu, na to mi nemamo utjecaja.

Bruxelles je zaista tog jutra, 24. lipnja, bio u šoku. Do posljednjeg trenutka čelnici Europske unije potajno su se nadali pozitivnom ishodu – da će se Britanci u većini izjasniti za ostanak u Europskoj uniji. Sada su Britanci svojim glasom svoju vladu prisilili da pokrene postupak napuštanja Unije. I to traže od britanske vlade koja je godinama loše govorila o Europi. Velika Britanija će taj korak skupo platiti, moglo se čuti kao prva reakcija na hodnicima institucija EU-a toga jutra. No to je ipak pogrešan put. Ostaje u interesu Europe da Velika Britanija bude usko vezana uz Uniju.

Bruxelles je možda doživio najtužniji dan od osnivanja Unije. Pouke iz povijesti sve više blijede i nestaju. Europska ideja integracije u kojoj europske države zajednički kreiraju budućnost i traže zajedništvo i konsenzus, polako se gubi. Zajednički europski dom nastao na ruševinama Drugog svjetskog rata kao načelo preživljavanja, pa i nadilaženja doba Hladnog rata, nakon Brexita se čini kao davna prošlost. Najvažnije je sada da odgovorni u Bruxellesu, ali i u glavnim gradovima 27 država članica, razmisle o sebi, Uniji i budućnosti. Euroskeptici sve više dobivaju na težini u mnogim državama članicama. Italija je nedavno na lokalnim izborima birala euro-kritičare i skeptike, Španjolska je birala slično na parlamentarnim izborima i predstoji težak dogovor oko stvaranja vlade – a što nas tek očekuje u Francuskoj iduće godine na predsjedničkim izborima? Za EU je sada pitanje biti ili ne biti, sve ili ništa, najvažnije je sada odrediti jasan pravac i izabrati između povlačenja Europske unije kako bi se ublažile kritike koje pljušte sa svih strana ili pak još snažnijeg povezivanja i srastanja Europe. Mnogo toga govori u prilog ovoj drugoj soluciji.

Otvorena su pitanja što će biti s britanskim europarlamentarcima kojih je značajan broj u nekoliko političkih grupacija europskih konzervativaca, euroskeptika i socijalista. Ostaju li 751 zastupnik u Europskom parlamentu i Britanci do kraja ovog saziva (do 2019.) ili će britanska zastupnička mjesta dobiti ostale države članice, pa i Hrvatska jedno ili dva? Što će biti s britanskim povjerenikom u Europskoj komisiji? Što će biti s britanskim predsjednicima parlamentarnih odbora i delegacija, izvjestiteljima koji su iz Velike Britanije? Britanci koji žive u Belgiji i drugim državama članicama počeli su u velikom broju tražiti državljanstvo zemlje u kojoj žive.

NACIONAL: Hoće li EU pronaći način da Škotska i Sjeverna Irska ostanu u nekom obliku članstva?

Škoti i škotska vlada vrlo su ozbiljni u svojim planovima nakon referenduma u korist Brexita. Škotska vlada je već dobila mandat za direktne pregovore s Europskom unijom i državama članicama – a radi se o zaštiti interesa Škota, jer Škoti su na referendumu glasovali sa 62 posto za ostanak u EU. Napuštanje Europske unije za Škote bi bio demokratski nedopustiv korak. Međutim, koje će se rješenje naći za Škotsku ili za Sjevernu Irsku koja je također bila većinom za ostanak u EU, teško je predvidjeti.

Ako bi Škotska do članstva u EU morala ići redovitim putem kao zemlja kandidat i putem pregovora, već su stigli odgovori iz nekih zemalja članica koje ne bih ovdje htjela spomenuti, a to je da će Škotsku blokirati. Za Škote situacija nije bezazlena ni u trgovinskom pogledu, jer većinu trgovine Škotska ipak ostvaruje s Engleskom, a ne s članicama Europske unije.

NACIONAL: Očekujete li da će uslijediti Chexit i ostali exiti?

Ne moramo očekivati da će neka druga država članica krenuti britanskim putem – za to će se već pobrinuti gospodarski šokovi koje će Velika Britanija doživjeti i već proživljava, padom vrijednosti britanske funte i općim poskupljenjem. Pogledajte samo koliko velikih kompanija namjerava svoje središte premjestiti iz Velike Britanije u kontinentalnu Europu. U mnogim državama članicama Europske unije nije predviđen referendum o napuštanju Europske unije, primjerice u Njemačkoj, dok se od Nizozemske u kojoj je vrlo snažan i u javnom životu prisutan pokret koji je vrlo kritičan prema svemu što dolazi iz Bruxellesa, također ne očekuje da napusti Uniju, koju je s Njemačkom, Francuskom, Italijom i drugim dvjema zemljama Beneluxa osnovala prije više od šest desetljeća.

Kod novih zemalja članica, primjerice Češke, vrlo je upitno bi li se političke elite upustile u raspisivanje referenduma o napuštanju zajednice čiji dio su postali tek prije 12 godina.

Ako me pitate što će biti s Europom i Europskom unijom, vrlo je vjerojatno da ćemo dobiti Europu u nekoliko slojeva. Postojat će srž koju će činiti nekoliko država članica utemeljiteljica Europske unije, koje će još snažnije i intenzivnije surađivati i imat ćemo vanjski prsten država članica. Europa koja osvaja srca građana, to je zasad utopija, posebice sada bez Londona. Ali postojat će Europa razuma. Preduvjet za to je da EU ubuduće ne insistira na previše ujednačenim i često besmislenim propisima, nego treba zadržati ono najvažnije u odnosu na sve i svaku pojedinu državu članicu. Hoćemo li dobiti takvu novu Europu s ovakvim vodstvom koje je sada u Bruxellesu, u to se može posumnjati, jer britanski referendum bi prošao drukčije da je Europa već odradila ono što su Europska komisija i šefovi država i vlada članica stalno obećavali, a to je više radnih mjesta, gospodarski rast sa socijalnom komponentom, kao i uvjerljivu i prepoznatljivu politiku prema migrantima i oko pitanja vanjskih granica Europske unije. Upravo na tim područjima svjedoci smo deficita koji, da su bili uklonjeni, Britanci bi zasigurno drukčije odlučili. Dramatika stanja potpuno je podcijenjena, a rješenja koja su se nudila bila su previše komplicirana.

Europi je sada potreban ponovno strastveni pledoaje, za Europu se upravo sada treba zalagati. Europa je dio rješenja, a ne dio problema.