GLAVNI ZNANSTVENI ISTRAŽIVAČ U IZRAELSKOJ farmaceutskoj tvrtki Teva otkriva zašto će Pliva postati srce svih njenih najvažnijih istraživanja te koliko će se uložiti u nove lijekove za multiplu sklerozu, Alzheimerovu i Huntingtonovu bolest

Prije nekoliko dana u Zagrebu je nakratko, jedva nekoliko sati, boravio Michael Hayden, kanadski profesor medicinske genetike na Sveučilištu Britanske Kolumbije u Vancouveru (rođen u Cape Townu u Južnoj Africi, gdje je i diplomirao), od svibnja 2012. predsjednik za istraživanje i razvoj i glavni znanstveni istraživač u izraelskoj farmaceutskoj tvrtki Teva, vlasnici Plive. U Zagreb je doputovao kako bi prisustvovao otvaranju novih istraživačkih kapaciteta u Plivinu Istraživačkom institutu. Ti su kapaciteti namijenjeni razvoju kompleksnih molekula i novih terapijskih mogućnosti, u što je Pliva samo ove godine uložila 250 milijuna kuna i zaposlila 70 radnika, postavši tako po veličini trećim Tevinim istraživačkim centrom.

Michael Hayden poznati je svjetski znanstvenik, jedan od vodećih stručnjaka za Huntingtonovu bolest. Osim tom neurodegenerativnom bolešću, bavi se i drugim nasljednim bolestima, medicinskim predviđanjem i personaliziranom medicinom. Sa svojim istraživačkim timom identificirao je deset gena uzročnika bolesti, među kojima je i gen ABCA1, koji može uvelike pomoći u liječenju ateroskleroze i dijabetesa. Među najcitiranijim je autorima s područja ABCA1 i Huntingtonove bolesti. Osnivač je i direktor Centra za molekularnu medicinu i terapeutiku na svom sveučilištu u Vancouveru, kao i osnivač triju biotehnoloških tvrtki NeuroVir, Aspreva Pharmaceuticals i Xenon Pharmaceuticals Inc. Dobio je 2011. nagradu Canada Gairdner Wightman za liječnika znanstvenika. Dobio je 2010. i odlikovanje Order of Canada za iznimna postignuća i zasluge.

Iako je u Zagrebu boravio samo nekoliko sati, dobar dio tog vremena odvojio je za intervju Nacionalu. Govori o Plivi i Tevi  i  njihovim razvojnim planovima. Otkriva koja su to dva područja na kojima se očekuju značajni rezultati istraživanja Tevinih i Plivinih labaratorija. Osvrnuo se i na neke financijske parametre, ali nije htio razgovarati o genetski modificiranoj hrani ni o tome koja su prema njegovu mišljenju danas najveća dostignuća u psihijatrijskom liječenju.

NACIONAL: Možete li ukratko predstaviti novu investiciju u zagrebački centar za istraživanje i razvoj? Zašto ste uložili baš u njega, čime će se baviti i zašto je on važan za Plivu i Tevu?

Naša su ulaganja u istraživanje i razvoj lijekova u Plivi 2014. iznosila 250 milijuna kuna i samo u posljednjoj godini zaposleno je 30 novih stručnjaka. U samo četiri mjeseca gotovo 1500 četvornih metara uredskog prostora pretvoreno je u najsuvremenije razvojno-istraživačke laboratorije. S 200 zaposlenih naš je razvojno-istraživački centar u Zagrebu treći po veličini u Tevinoj mreži, što znači da je opseg njegovih aktivnosti kudikamo veći nego na brojnim drugim lokacijama u svijetu. Razvojno-istraživačkim aktivnostima ovdje je obuhvaćen cijeli spektar Tevinih proizvoda, od generičkih i inovativnih lijekova do aktivnih farmaceutskih supstancija.

NACIONAL: Koliko ste dosad uložili u istraživačko razvojne centre u Zagrebu i kakvi su vam daljnji investicijski planovi?

Posljednjih godina kontinuirano smo ulagali u ljude, opremu i tehnologije u Zagrebu, a ukupna vrijednost investicija u prošle tri godine iznosi gotovo 800 milijuna kuna. Razvojno-istraživački centar u Hrvatskoj jedan je od ključnih i temelj globalnog programa razvoja sterilnih oblika lijekova koji spadaju među najzahtjevnije farmaceutske formulacije. U Hrvatskoj rade neki od najboljih stručnjaka za analitiku i formulaciju. Radeći za naša globalna tržišta, zagrebački centar izvrsnosti odgovoran je za razvoj niza farmaceutskih formulacija i tehnologija za primjenu lijekova, uključujući razvoj manjih molekula, ali i peptida. Ovaj centar važan je za cjelokupne razvojno-istraživačke aktivnosti i sada i ubuduće.

NACIONAL: Hoće li se i za što Pliva specijalizirati u istraživanju i razvoju?

Istraživači u Zagrebu odgovorni su za cjelokupni razvoj proizvoda, a zbog svog znanja i ekspertize rade za najzahtjevnija globalna tržišta. Naš tim u Zagrebu ima iznimno važnu ulogu na ključnim strateškim područjima kao što su formulacije aktivnih farmaceutskih supstancija, složeni generički lijekovi i novi proizvodi koji su rezultat inovacija na postojećim molekulama.

NACIONAL: Kako biste ocijenili hrvatske istraživače unutar Teva grupe?

Zaposlenici u Zagrebu znaju da nisu samo dio lokalnih operacija, nego da su u središtu nečeg puno većeg –  istinski globalne razvojno-istraživačke organizacije. Riječ je timu koji svakodnevno produbljuje medicinske spoznaje i unapređuje pristupe novim terapijama na dobrobit milijuna ljudi kojima su ti lijekovi potrebni. Svi zajedno u globalnom timu radimo na novim načinima primjene lijekova, na unapređenju lijekova i osiguranju njihove veće dostupnosti. U Zagrebu se radi na iznimno složenim projektima koji iziskuju dobro poznavanje međunarodnih regulatornih zahtjeva i blisku suradnju s drugim kolegama unutar globalnog tima. Pravo je zadovoljstvo i sjajno iskustvo biti dijelom tima koji radi na projektima u vezi sa zdravljem bolesnika na globalnoj razini i surađivati s kolegama iz cijeloga svijeta.

NACIONAL: Pliva je nesporno bila jedna od najperspektivnijih tvrtki na farmaceutskoj karti svijeta. Gdje je danas, a gdje će biti za pet godina?

Zahvaljujući iznimnom radu nobelovca Vladimira Preloga i niza Plivinih znanstvenika, Zagreb je kolijevka stotina novih molekula, od kojih je najpoznatiji azitromicin. Neke od tih molekula postale su neizmjerno dragocjeni lijekovi. Danas se ovdje radi na dva važna nova programa inovativnih lijekova koji bi mogli donijeti značajne promjene. U liječenju shizofrenije radimo na novom pristupu, služeći se inovativnom tehnologijom kako bismo pojednostavnili liječenje i znatno produljili razdoblje između terapija. U liječenju HIV-a radimo na jedinstvenim kombinacijama koje će reduciranjem primjene tableta s 90 mjesečno na samo jednu dnevno donijeti značajne prednosti i liječnicima i bolesnicima. Pliva nije samo Tevina istraživačka ili proizvodna lokacija u Hrvatskoj, iako je već danas 80 posto proizvoda namijenjeno za izvoz, nego i važno sjedište niza drugih aktivnosti. U Hrvatskoj je Tevin europski Centar financijskih aktivnosti, a od sljedeće godine i Centar za ljudske potencijale.

NACIONAL: Što je za vas najveća Plivina prednost?

I Zagreb i Pliva imaju iznimno bogato naslijeđe u farmaceutici, kao i znanstveno-obrazovni sustav koji stvara dobru osnovu za razvoj lokalnih talenata, a i dobar zemljopisni položaj. Pliva je u Hrvatskoj jedini potpuno vertikalno integrirani centar koji istražuje i razvija proizvode počevši od aktivnih farmaceutskih supstancija do finalnih oblika lijekova, čime se povećava učinkovitost, produbljuju spoznaje, unapređuju tehnike i postiže cjelokupno upravljanje kvalitetom. Svi ti elementi Plivu čine sastavnim i dragocjenim dijelom Tevine razvojno-istraživačke mreže.

NACIONAL: Kako ocjenjujete to što je Hrvatska odredila farmaceutsku industriju kao strateški važnu za daljnji razvoj gospodarstva?

Hrvatska ima dugu farmaceutsku tradiciju, koliko mi je poznato, već 1355. u Zagrebu se spominje Jacobus Apothecarius kao prvi ljekarnik. Ta je profesija već u srednjem vijeku imala posebno mjesto među gradskim djelatnostima. Od nobelovca Vladimira Preloga nadalje Hrvatska razvija vrhunske znanstvenike u farmaciji. Čini se logičnim da ste prepoznali snagu te industrije i svoje kompetencije na tom području. Pliva, koja je bila jaka lokalna kompanija, danas u sklopu Tevine globalne mreže ima znatno veće mogućnosti pa 80 posto svojih proizvoda izvozi na najzahtjevnija farmaceutska tržišta. Proizvodni kapaciteti u Hrvatskoj narasli su na čak 10 posto Tevinih. Razvojno-istraživački centar razvija proizvode za sve kontinente, a snaga Tevinih operacija osigurava uspješan plasman na brojna tržišta. Sve to sigurno može biti dobar poticaj za daljnji razvoj gospodarstva.

NACIONAL: Koliki postotak svog prihoda Teva ulaže u istraživanje i razvoj i je li to dovoljno?

Uspjeh na ovom području iziskuje velika ulaganja: 2014. investirali smo 9 milijardi kuna, odnosno 7 posto svojih prihoda u istraživanje i razvoj. Za uspjeh, međutim, nije dovoljan novac, nužni su stručnost i usmjerenost na određena područja. Teva je nedavno objavila ključna terapijska područja na kojima namjerava osigurati vodeću poziciju. Radi se o lijekovima za bolesti središnjeg živčanog sustava kao što su multipla skleroza, neurodegenerativne bolesti i bol, kao i bolesti dišnog sustava, primjerice, astma i kronična opstruktivna plućna bolest. To je rezultat strateške analize čiji cilj nije rezanje troškova, nego osiguravanje i fokusiranje Tevinih postojećih i budućih kapaciteta kako bismo zadovoljili potrebe bolesnika. Tako možemo osigurati i globalno vodstvo na svakom od tih ključnih terapijskih područja.

NACIONAL: Teva se orijentirala na istraživanja središnjeg živčanog sustava (CNS). Ima li nekih novosti iz Teve na tom području?

Teva je 4. prosinca dobila pozitivno rješenje u Europi za formulaciju lijeka Copaxone (glatiramer acetat) 40 mg/ml namijenjenog liječenju multiple skleroze. Nova formulacija primjenjuje se tri puta tjedno, čime se broj potrebnih injekcija smanjuje za 60 posto. Radimo i na novim lijekovima za Huntingtonovu bolest, migrenu i bol, a novosti očekujemo sljedeće godine. U Zagrebu trenutačno radimo na novoj primjeni lijeka za shizofreniju. Taj bi projekt mogao znatno promijeniti sadašnje liječenja te teške bolesti.

NACIONAL: Koji su najvažniji Tevini lijekovi za Alzheimerovu, Parkinsonovu i Huntingtonovu bolest te za shizofreniju i depresiju?

Naš rad u vezi s Alzheimerovom bolešću u ranoj je fazi, surađujemo na nekoliko projekata sa sveučilištima i medicinskim institucijama. Što se tiče Huntingtonove bolesti, dvije su molekule u fazi kliničkih ispitivanja i očekujemo da će donijeti nadu oboljelima. U tijeku je i rad na projektima u vezi s Parkinsonovom bolešću, čiji je cilj kontrola diskinezije (nekontroliranih ili nevoljnih pokreta mišića), koja se može pojaviti tijekom primjene postojećih lijekova. U Zagrebu se, kao što sam već spomenuo, radi na novom načinu primjene ključnog lijeka za shizofreniju.

NACIONAL: Jedan od razloga zbog kojih ste preuzeli položaj šefa Tevinih istraživanja i razvoja jest razvoj originalnih lijekova, jer se prije kompanija orijentirala na generičke lijekove. Koliko ste u tome uspjeli i o kojim je lijekovima riječ?

Teva dulje razvija inovativne lijekove nego što se to obično misli. Copaxone smo razvili prije više od 20 godina. Kao šef istraživanja i razvoja u Tevi želim dodatno osnažiti Tevine razvojno-istraživačke kapacitete za inovativne, ali i generičke i bezreceptne proizvode. Imamo razvojni portfelj specijalnih lijekova i razvojno-istraživačke kapacitete za punu podršku inovacijama postojećih molekula, aplikacija i drugih tehnologija. Očekujemo da ćemo do kraja 2019. podnijeti zahtjev za odobrenje gotovo 30 novih specijalnih lijekova. Iako inovativni lijekovi obično dobivaju veći publicitet, generički lijekovi daju ključan doprinos zdravstvenim sustavima diljem svijeta jer omogućuju liječenje puno većeg broja bolesnika. Stoga sam jednako ponosan i na naše odlične razvojno-istraživačke kapacitete za generičke lijekove i jednako posvećen njihovu daljnjem razvoju. Kontinuirano unapređujemo kapacitete za razvoj složenih generičkih proizvoda, iskorištavajući prednosti injektibilnih oblika s prilagođenim oslobađanjem kako bismo milijunima bolesnika diljem svijeta omogućili pristup važnim terapijama i veću kvalitetu života.

NACIONAL: Koliko u Tevinim prihodima sudjeluju originalni lijekovi, a koliko generički?

Specijalni proizvodi 2013. činili su 42 posto prihoda, a generički proizvodi 48 posto. Preostalih 10 posto prihoda dolazilo je iz drugih izvora, kao što su bezreceptni lijekovi.
NACIONAL: Čime je rezultirao vaš poziv istraživačima sa svih sveučilišta da predlože istraživanja s područja znanosti o mozgu, neurologije i psihijatrije? Rekli ste da će Teva uložiti 15 milijuna dolara u takva istraživanja.

Taj je projekt još u ranoj fazi. Tek smo u drugoj godini petogodišnjeg programa, ali već smo postigli sjajan napredak. Intenzivno surađujemo s partnerima iz akademske zajednice i medicinskih institucija u Izraelu. Uspjeli smo već i u ovom kratkom vremenu osmisliti istraživačke projekte koji uistinu mogu pridonijeti širenju naših spoznaja. Nadam se da će te aktivnosti uroditi otkrićem novih pristupa liječenju ozbiljnih bolesti, kakav je primjerice ALS (amiotrofična lateralna skleroza).

NACIONAL: Zašto se Teva usredotočuje na istraživanje središnjeg živčanog sustava?

Teva se usredotočuje na dva glavna područja – istraživanje i razvoj lijekova za bolesti središnjeg živčanog i dišnog sustava. Tijekom niza godina na tim smo područjima razvili stručna znanja i prirodno je da ih nadograđujemo, posebno u segmentima u kojima još niz potreba bolesnika nezadovoljen.

NACIONAL: Sa starenjem stanovništva došlo je do epidemije psihijatrijskih bolesti. Rekli ste da ne starimo na dobar način. Zašto je tako?

Starenje je prirodna pojava. Možda nam se čini da je način na koji trenutačno starimo neprirodan, uglavnom zato što prije nismo bili suočeni sa starenjem kao bolešću. Životni je vijek bio znatno kraći. U razdoblju između 1950. i 2050. udeseterostručit će se broj ljudi starijih od 80 godina, a 22 posto stanovništva bit će 2050. u dobi od 60 godina ili starije.

NACIONAL: Vlasnik ste i triju tvrtki pa se može reći da ste i znanstvenik i poslovni čovjek. Kakva je veza između znanosti i biznisa? Trebaju li znanstvenici danas ujedno biti i biznismeni i obrnuto?

Sudjelovao sam u osnivanju triju biotehnoloških kompanija jer je jedini način da proizvode i usluge učinite dostupnima bolesnicima da imate pristup resursima za razvoj projekata u ranoj fazi. Postoji jasna veza između biznisa i znanosti koja se iskristalizira u nekom trenutku, netko iz toga lanca negdje treba platiti obavljeni posao. Čak ako i filantropske organizacije ili državna tijela financiraju akademska istraživanja, ta novčana sredstva ipak primarno treba osigurati biznis. Ne moraju svi znanstvenici biti dobri biznismeni. No ipak, postoje neke sličnosti. Baš kao i dobar biznismen, dobar znanstvenik zna prepoznati ono što nedostaje na tržištu, treba moći brzo djelovati i prilagoditi se promijenjenim okolnostima, znati kako prenijeti poruku o vrijednosti svojih ideja ili projekata.

NACIONAL: Koliko je važan istraživački postupak, a koliko rezultati istraživanja? Kako na inovacije utječe sve veća komercijalizacija istraživanja?

Bilo da ste predstavnik akademske zajednice ili dolazite iz gospodarskog sektora, postoje priznate i potvrđene procedure koje je potrebno slijediti u znanstvenim istraživanjima. “Kvalitetna znanost” dovodi do “kvalitetnog biznisa”. Poslovni će rezultati uslijediti nakon znanstvenih.

NACIONAL: Što biste savjetovali mladim znanstvenicima koji se bave istraživanjem središnjeg živčanog sustava?

Oni imaju privilegij raditi u jednom od posljednjih još uglavnom “nezauzetih” segmenata medicinskih istraživanja. Naše poznavanje mozga i središnjeg živčanog sustava uistinu je tek na početku i dubinska istraživanja tek predstoje. Mozak i središnji živčani sustav u centru su onoga što nas čini ljudskim bićima i ne smijemo zaboraviti da svaki napredak u istraživanju može imati vrlo široku primjenu.